Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Foča i Povijest Bosne i Hercegovine

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Foča i Povijest Bosne i Hercegovine

Foča vs. Povijest Bosne i Hercegovine

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini. Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Sličnosti između Foča i Povijest Bosne i Hercegovine

Foča i Povijest Bosne i Hercegovine imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čajniče, Bela IV., Bitka na Sutjesci, Bosna i Hercegovina, Drina, Drugi svjetski rat, Hercegovina, Mostar, NATO, Osmansko Carstvo, Sandalj Hranić Kosača, Stjepan Vukčić Kosača, Travanjski rat, Vrhbosanska nadbiskupija, 1992..

Čajniče

Čajniče Čajniče je naselje i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici s Crnom Gorom.

Foča i Čajniče · Povijest Bosne i Hercegovine i Čajniče · Vidi više »

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Bela IV. i Foča · Bela IV. i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Bitka na Sutjesci

Bitka na Sutjesci, ili Operacija Schwarz (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni.

Bitka na Sutjesci i Foča · Bitka na Sutjesci i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Foča · Bosna i Hercegovina i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Drina i Foča · Drina i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Foča · Drugi svjetski rat i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Foča i Hercegovina · Hercegovina i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Foča i Mostar · Mostar i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Foča i NATO · NATO i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Foča i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Sandalj Hranić Kosača

Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.

Foča i Sandalj Hranić Kosača · Povijest Bosne i Hercegovine i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »

Stjepan Vukčić Kosača

Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.

Foča i Stjepan Vukčić Kosača · Povijest Bosne i Hercegovine i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Foča i Travanjski rat · Povijest Bosne i Hercegovine i Travanjski rat · Vidi više »

Vrhbosanska nadbiskupija

Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

Foča i Vrhbosanska nadbiskupija · Povijest Bosne i Hercegovine i Vrhbosanska nadbiskupija · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i Foča · 1992. i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Foča i Povijest Bosne i Hercegovine

Foča ima 222 odnose, a Povijest Bosne i Hercegovine ima 411. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 2.37% = 15 / (222 + 411).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Foča i Povijest Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »