Brže od pregledniku!
59 odnosi: Škotska, Édouard Manet, Évariste Galois, Carl Justi, Dragutin Antun Parčić, Eiffelov toranj, Enciklika, Francuska, Francuski jezik, Gustave Eiffel, Hrvatska, Ignac Kristijanović, Inženjer, Ivan Derkos, Ivan Zajc, Janko Drašković, Johann Wolfgang von Goethe, Josip Đurkovečki, Kajkavsko narječje, Književnost, Muzio Clementi, Njemački jezik, Pariz, Philip Morin Freneau, Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh, Rudolf Valdec, Sjedinjene Američke Države, Walter Scott, Wilhelm Busch, Wilhelm Wundt, 10. ožujka, 15. kolovoza, 15. prosinca, 15. travnja, 16. kolovoza, 1749., 1752., 1761., 1762., 1771., 18. ožujka, 18. prosinca, 1811., 1883., 1902., 1908., 1912., 1914., 1920., 1923., ..., 1929., 2. kolovoza, 21. rujna, 22. ožujka, 23. siječnja, 26. svibnja, 3. kolovoza, 31. svibnja, 8. ožujka. Proširite indeks (9 više) »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: 1832. i Škotska · Vidi više »
Édouard Manet
Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.
Novi!!: 1832. i Édouard Manet · Vidi više »
Évariste Galois
Évariste Galois (Bourg-la-Reine, Pariz, 25. listopada 1811. – Pariz, 31. svibnja 1832.) bio je francuski matematičar, koji je tijekom svog kratkog života ostao nezapažen, ali je postumno dobio zasluženo priznanje za po njemu nazvanu Galoisovu teoriju.
Novi!!: 1832. i Évariste Galois · Vidi više »
Carl Justi
Carl Justi (Marburg, 2. kolovoza 1832. – Bonn, 9. prosinca 1912.), njemački filozof i povjesničar umjetnosti Bio je profesor u Marburgu i Bonnu.
Novi!!: 1832. i Carl Justi · Vidi više »
Dragutin Antun Parčić
Dragutin Antun Parčić (Vrbnik na Krku, 26. svibnja 1832. – Rim, 25. prosinca 1902.), bio je hrvatski filolog, glagoljaš i fotograf.
Novi!!: 1832. i Dragutin Antun Parčić · Vidi više »
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Novi!!: 1832. i Eiffelov toranj · Vidi više »
Enciklika
Enciklika (grč. enkýklios, "ići u krug", "okružnica") je papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima ali i svim vjernicima.
Novi!!: 1832. i Enciklika · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 1832. i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: 1832. i Francuski jezik · Vidi više »
Gustave Eiffel
Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.
Novi!!: 1832. i Gustave Eiffel · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1832. i Hrvatska · Vidi više »
Ignac Kristijanović
Ignac Kristijanović (Kriztianovich) (Zagreb, 31. srpnja 1796. – Zagreb, 16. svibnja 1884.) hrvatski književnik, rimokatolički svećenik, biskup i prevoditelj.
Novi!!: 1832. i Ignac Kristijanović · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: 1832. i Inženjer · Vidi više »
Ivan Derkos
Ivan Derkos (Vukmanić kod Karlovca, 1808. – Zagreb, 1834.), bio je hrvatski pravnik, književnik i kulturni djelatnik, sudionik ilirskog pokreta.
Novi!!: 1832. i Ivan Derkos · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: 1832. i Ivan Zajc · Vidi više »
Janko Drašković
Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".
Novi!!: 1832. i Janko Drašković · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: 1832. i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Josip Đurkovečki
Josip (Jožef) Đurkovečki (Gyurkovechki) (Sveti Ivan Zelina, 1766. – Samarica, 18. ožujka, 1832.) hrvatski kajkavski je vjerski pisac i slovničar.
Novi!!: 1832. i Josip Đurkovečki · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: 1832. i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: 1832. i Književnost · Vidi više »
Muzio Clementi
Muzio Clementi Muzio Clementi (Rim, 23. siječnja 1752. – Evesham, 10. ožujka 1832.), talijanski pijanist i skladatelj.
Novi!!: 1832. i Muzio Clementi · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: 1832. i Njemački jezik · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 1832. i Pariz · Vidi više »
Philip Morin Freneau
Philip Morin Freneau Philip Morin Freneau (New York, 2. siječnja 1752. – Monmouth Country, 18. prosinca 1832.), američki pjesnik Bio je pristaša revolucionarnih ideja franeuskih filozofa 18.
Novi!!: 1832. i Philip Morin Freneau · Vidi više »
Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh
Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh. Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh (Pomočnik betegujičeh i vumirajučeh; pomoćnik bolesnima i umirajućima) je molitvenik od Ignaca Kristijanovića, izdan (1832.) na kajkavskome narječju.
Novi!!: 1832. i Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: 1832. i Rudolf Valdec · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 1832. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Walter Scott
'''Walter Scott''' Walter Scott (Edinburgh, 15. kolovoza 1771. – Abbotsford, 21. rujna 1832.), škotski pjesnik i romanopisac, često nazivan "ocem povijesnog romana".
Novi!!: 1832. i Walter Scott · Vidi više »
Wilhelm Busch
Max i Moritz Wilhelm Busch (Wiedensahl, 15. travnja 1832. – Mechtshausen, 9. siječnja 1908.), njemački slikar i književnik.
Novi!!: 1832. i Wilhelm Busch · Vidi više »
Wilhelm Wundt
'''Wilhelm Wundt''' Wilhelm Wundt (Neckerau, 16. kolovoza 1832. – Grossboten kod Leipziga, 31. kolovoza 1920.), njemački filozof i psiholog.
Novi!!: 1832. i Wilhelm Wundt · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: 1832. i 10. ožujka · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: 1832. i 15. kolovoza · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: 1832. i 15. prosinca · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: 1832. i 15. travnja · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: 1832. i 16. kolovoza · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1749. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1752. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1761. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1762. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1771. · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: 1832. i 18. ožujka · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: 1832. i 18. prosinca · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1811. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1883. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1902. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1908. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 1832. i 1914. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1920. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1923. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 1832. i 1929. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: 1832. i 2. kolovoza · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: 1832. i 21. rujna · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: 1832. i 22. ožujka · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: 1832. i 23. siječnja · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: 1832. i 26. svibnja · Vidi više »
3. kolovoza
3.
Novi!!: 1832. i 3. kolovoza · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: 1832. i 31. svibnja · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: 1832. i 8. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1832.
