Brže od pregledniku!
30 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Šestosiječanjska diktatura, Žandarmerijska brigada Banovine Hrvatske, Ban, Banja Luka, Banovina Hrvatska, Beograd, Cetinje, Dragiša Cvetković, Dravska banovina, Drinska banovina, Dunavska banovina, Kraljevina Jugoslavija, Ljubljana, Moravska banovina, Niš, Novi Sad, Primorska banovina, Sarajevo, Savska banovina, Skoplje, Split, Sporazum Cvetković–Maček, Travanjski rat, Vardarska banovina, Vrbaska banovina, Zagreb, Zetska banovina, 1929., 1939..
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Žandarmerijska brigada Banovine Hrvatske
Žandarmerijska brigada Banovine Hrvatske je bila redarstveni organ Banovine Hrvatske, organiziran na vojni način.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Žandarmerijska brigada Banovine Hrvatske · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Ban · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Banja Luka · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Beograd · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Cetinje · Vidi više »
Dragiša Cvetković
Dragiša Cvetković Dragiša Cvetković (Niš, 15. siječnja 1893. – Pariz, 18. veljače 1969.), bio je jugoslavenski političar.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Dragiša Cvetković · Vidi više »
Dravska banovina
Dravska banovina Dravska banovina je bila banovina (provincija, reglija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Dravska banovina · Vidi više »
Drinska banovina
Drinska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Drinska banovina · Vidi više »
Dunavska banovina
Mapa Dunavske banovine Dunavska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Dunavska banovina · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Ljubljana · Vidi više »
Moravska banovina
Moravska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Moravska banovina · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Niš · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Novi Sad · Vidi više »
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Primorska banovina · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Sarajevo · Vidi više »
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Savska banovina · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Skoplje · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Split · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Travanjski rat · Vidi više »
Vardarska banovina
Vardarska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) u Kraljevini Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Vardarska banovina · Vidi više »
Vrbaska banovina
Banovine Kraljevine Jugoslavije Vrbaska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Vrbaska banovina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Zagreb · Vidi više »
Zetska banovina
Zetska banovina Zetska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) u Kraljevini Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Zetska banovina · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i 1929. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i 1939. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Banovine Kraljevine Jugoslavije.
