Brže od pregledniku!
212 odnosi: Aali, Abas Arslanagić, Abdurezak Hivzi Bjelevac, Abdurrahman Adil Čokić, Ademaga Mešić, Admiral, Adni Mahmud-paša Anđelović, Ahmed-paša Hercegović, Akif Handžić, Alen Halilović, Ali-paša Rizvanbegović, Alija Šiljak, Alija Šuljak, Alija Nametak, Ante Pavelić, Ante Starčević, Asaf Duraković, Asim Ugljen, Avdo Ferizbegović, Đelo Jusić, Šibenik, Žepče, Bahrija Kadić, Banja Luka, Bećir Đonlagić, Beograd, Bihać, Bileća, Bitka kod Klisa 1537., Bošnjaci, Bosanska krajina, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina, Brčko, Budim, Buenos Aires, Carigrad, Cavtat, Cipar, Crna Gora, Damask, Džafer Kulenović, Džamija, Derventa, Dilaver-paša Hrvat, Djawhar ben Abd Allah, Doboj, Dramski pisac, Drina, ..., Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Elvira Abdić-Jelenović, Enver Čolaković, Fehim Spaho, Ferid Cerić, Fetah Krupić, Foča, Franjo Filipović (poturica), Gatačko polje, Glumac, Goražde, Gračanica, Grčko-turski rat, Hakija Hadžić, Halil Jaganjac, Hamdija Šahinpašić, Hasan Šuljak, Hasib Muradbegović, Hifzija Gavrankapetanović, Hilmija Bešlagić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska državna banka, Hrvatska politička emigracija, Hrvatsko Kraljevstvo, Husejin Alić, Ibrahim Krupić, Ibrahim Pirić-Pjanić, Ibrica Jusić, Irfan Smajlagić, Islam, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Ismet Begtašević, Ismet Gavrankapetanović, Ismet Muftić, Istanbul, Ivan Musić, Ivan Zovko, Ivo Banac, Josip Stadler, Jugoslavenska muslimanska organizacija, Jugoslavija (razdvojba), Junuz Ajanović, Jusuf Mašković, Karlovac, Kladanj, Klis, Književnost, Kolovoz, Konavle, Koprivnica, Kulen Vakuf, Ljubuški, Maida Arslanagić, Mak Dizdar, München, Mehmed Alajbegović, Mehmed Ali Ćerimović, Mehmed Handžić, Mehmed-paša Sokolović, Meho Mehičić, Memi-paša Hrvat, Mesud Kulenović, Mirsad Bakšić, Mirza Džomba, Mostar, Muftija, Muhamed Hromić, Muhamed Kulenović, Muhamed Omerčić, Muhamed Pilav, Mujaga Tafro, Murat-beg Tardić, Nahid Kulenović, Nahid Kurbegović, Nevesinje, Nezavisna Država Hrvatska, Nezir Spahić, Nijaz Batlak, Oportunizam, Osman Kulenović, Osmansko Carstvo, Pakoštane, Perzijski jezik, Pijale-paša Hrvat, Pomaci, Popovača, Pripovijetka, Ragib Čapljić, Rajnovci, Rijeka, Rustem-paša Hrvat, Safvet-beg Bašagić, Salih Baljić, Salko Alikadić, Salzburg, Samir Barać, Sanski Most, Sarajevo, Sijavuš-paša Hrvat, Sinan-paša Borovinić, Sinan-paša Hrvat, Skradin, Slaveni, Soko (Gračanica, BiH), Spahije, Srbija, Stolac (BiH), Tahir Alagić, Tarik Filipović, Tešanj, Televizija, Temišvar, Travnik, Trebinje, Turci, Tuzla, Ustaše, Ustaška vojnica, Vlada Nezavisne Države Hrvatske, Vrana (Pakoštane), Zagreb, Zenica, Zlatko Hasanbegović, Zlatko Saračević, Zvekovica, 11. ožujka, 11. srpnja, 13. listopada, 14. srpnja, 1545., 1566., 1604., 1609., 1646., 17. listopada, 1876., 1898., 1900., 1906., 1917., 1920., 1923., 1938., 1941., 1942., 1945., 1948., 1971., 1972., 1987., 2003., 2009., 2011., 2013., 21. siječnja, 29. lipnja, 6. ožujka, 8. studenoga. Proširite indeks (162 više) »
Aali
Aali (1542. – 1599.) je bio osmanskoturski povjesničar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Aali · Vidi više »
Abas Arslanagić
Abas Arslanagić (Derventa, BiH, 2. listopada 1944.) je nekadašnji rukometni vratar, trener, profesor tjelesne kulture i športski novinar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Abas Arslanagić · Vidi više »
Abdurezak Hivzi Bjelevac
Abdurezak Hivzi Bjelevac (Mostar, 8. lipnja 1886. – Zagreb, 25. veljače 1972.), bio je bošnjački i hrvatski književnik, publicist, prevoditelj i novinar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Abdurezak Hivzi Bjelevac · Vidi više »
Abdurrahman Adil Čokić
Abdurrahman Adil Čokić (Brčko, 1888. – Tuzla, 1954.), hrvatski vjerski pisac i muftija.
Novi!!: Islam u Hrvata i Abdurrahman Adil Čokić · Vidi više »
Ademaga Mešić
Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. – zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998., str. 971-973.), bosanskohercegovački političar u razdoblju Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ademaga Mešić · Vidi više »
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Islam u Hrvata i Admiral · Vidi više »
Adni Mahmud-paša Anđelović
Adni Mahmud-paša Anđelović (isto i Mahmud paša Hrvat)Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str.
Novi!!: Islam u Hrvata i Adni Mahmud-paša Anđelović · Vidi više »
Ahmed-paša Hercegović
Ahmed-paša Hercegović.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ahmed-paša Hercegović · Vidi više »
Akif Handžić
Akif Handžić (Sarajevo, 1912. – 1945.) bio je pukovnik-muftija u Ustaškoj vojnici.
Novi!!: Islam u Hrvata i Akif Handžić · Vidi više »
Alen Halilović
Alen Halilović (Dubrovnik, 18. lipnja 1996.), hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji napadačkog veznog.
Novi!!: Islam u Hrvata i Alen Halilović · Vidi više »
Ali-paša Rizvanbegović
Ali-paša Rizvanbegović (Stočević) (Stolac, 1783. - Banja Luka 1851.) bio je hercegovački paša, stolački kapetan i vakif iz bošnjačke obitelji Rizvanbegović.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ali-paša Rizvanbegović · Vidi više »
Alija Šiljak
Alija Šiljak (Goražde, 1947. – Zagreb, 3. prosinca 2015.), bio je pravaš i general-pukovnik HOS-a.
Novi!!: Islam u Hrvata i Alija Šiljak · Vidi više »
Alija Šuljak
Alija Šuljak (Trebinje, 10. listopada 1901. – Istanbul, 18. listopada 1992.), bio je dužnosnik NDH i stručnjak za zadrugarstvo.
Novi!!: Islam u Hrvata i Alija Šuljak · Vidi više »
Alija Nametak
Alija Nametak (Mostar, 6. ožujka 1906. – Sarajevo, 8. studenoga 1987.) bio je bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar, folklorist, bošnjački i hrvatski književnik.
Novi!!: Islam u Hrvata i Alija Nametak · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ante Pavelić · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ante Starčević · Vidi više »
Asaf Duraković
Asaf Duraković (Stolac, Bosna i Hercegovina, 16. svibnja 1940. – Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države, 16. prosinca 2020.) bio je hrvatski, kanadski i američki liječnik medicine (specijalist radiologije i nuklearne medicine), doktor veterinarske medicine, doktor znanosti, profesor medicine, hrvatski pjesnik, derviš halvetijevskog reda, šeih sufi esejist i publicist rodom iz Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Asaf Duraković · Vidi više »
Asim Ugljen
* Asim Ugljen (glumac).
Novi!!: Islam u Hrvata i Asim Ugljen · Vidi više »
Avdo Ferizbegović
Avdo (Abdulah) Ferizbegović (Tešanj, 4. siječnja 1894. – Doboj, 22. listopada 1944.), hrvatski lokalni dužnosnik, vojna osoba, dužnosnik NDH Životopisi: Avdo (Abdulah) Ferizbegović (pristupljeno 11. svibnja 2017.).
Novi!!: Islam u Hrvata i Avdo Ferizbegović · Vidi više »
Đelo Jusić
Đelo Jusić (Dubrovnik, 26. siječnja 1939. – Zagreb, 31. svibnja 2019.), bio je hrvatski skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent.
Novi!!: Islam u Hrvata i Đelo Jusić · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Šibenik · Vidi više »
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: Islam u Hrvata i Žepče · Vidi više »
Bahrija Kadić
Bahrija Kadić (Gračanica, 23. rujna 1878. – Tuzla, rujna 1944.), hrvatski pravnik, kulturni djelatnik, dužnosnik NDH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bahrija Kadić · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Banja Luka · Vidi više »
Bećir Đonlagić
Bećir Đonlagić, hrvatski političar iz Tešnja.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bećir Đonlagić · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Islam u Hrvata i Beograd · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bihać · Vidi više »
Bileća
Bileća je općina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bileća · Vidi više »
Bitka kod Klisa 1537.
Bitka kod Klisa odigrala se 1537. godine kod kliške tvrđave.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bitka kod Klisa 1537. · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bošnjaci · Vidi više »
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bosanska krajina · Vidi više »
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bosanska Krupa · Vidi više »
Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac (stari hrvatski naziv: Pset) je mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bosanski Petrovac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Islam u Hrvata i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Brčko · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Islam u Hrvata i Budim · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Islam u Hrvata i Buenos Aires · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Islam u Hrvata i Carigrad · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Islam u Hrvata i Cavtat · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Cipar · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Islam u Hrvata i Crna Gora · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Damask · Vidi više »
Džafer Kulenović
Dr.
Novi!!: Islam u Hrvata i Džafer Kulenović · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: Islam u Hrvata i Džamija · Vidi više »
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Derventa · Vidi više »
Dilaver-paša Hrvat
Dilaver-paša Hrvat je bio visoki dužnosnik na osmanskom dvoru, hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Islam u Hrvata i Dilaver-paša Hrvat · Vidi više »
Djawhar ben Abd Allah
Djawhar ben Abd Allah al-Sakali (Djarshar, Djauhar, Djawhar, Gehoar, Jauhar; oko 911., Cavtat - 28. siječnja 992. Kairo), državnik i vojskovođa hrvatskoga podrijetla.
Novi!!: Islam u Hrvata i Djawhar ben Abd Allah · Vidi više »
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Doboj · Vidi više »
Dramski pisac
Dramski pisac ili dramatičar je osoba koja piše drame, koji mogu biti kazališna, komorna ili književna djela u dramskoom obliku koja nisu predviđena za izvođenje.
Novi!!: Islam u Hrvata i Dramski pisac · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Islam u Hrvata i Drina · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Islam u Hrvata i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Islam u Hrvata i Dubrovnik · Vidi više »
Elvira Abdić-Jelenović
Elvira Abdić-Jelenović (Karlovac, 7. rujna 1967.) je hrvatska političarka u Domu naroda PFBiH od siječnja 2007.
Novi!!: Islam u Hrvata i Elvira Abdić-Jelenović · Vidi više »
Enver Čolaković
Enver Čolaković (Budimpešta, 27. svibnja 1913. – Zagreb, 18. kolovoza 1976.), bio je bosanskohercegovački, hrvatski i mađarski pjesnik, dramaturg, esejist, pisac proznih djela, romana, novela, dnevnika i slično.
Novi!!: Islam u Hrvata i Enver Čolaković · Vidi više »
Fehim Spaho
Fehim ef. Spaho (Sarajevo, 13. veljače 1877. – Sarajevo, 14. veljače 1942.), bošnjački je teolog, znanstvenik, književnik i prevoditelj, šesti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Islam u Hrvata i Fehim Spaho · Vidi više »
Ferid Cerić
Ferid-beg Cerić, hrvatski političar iz Bosanskog Novog, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ferid Cerić · Vidi više »
Fetah Krupić
Fetah Krupić, hrvatski političar iz Krupe, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Fetah Krupić · Vidi više »
Foča
Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Foča · Vidi više »
Franjo Filipović (poturica)
Franjo Filipović (Jelkovec pokraj Zagreba, prva pol. 16. st. – ?) je bio zagrebački kanonik i vojskovođa te kasnije turski četovođa i preobraćenik na Islam.
Novi!!: Islam u Hrvata i Franjo Filipović (poturica) · Vidi više »
Gatačko polje
Gatačko polje Gatačko polje je prostrano krško polje u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Gatačko polje · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Islam u Hrvata i Glumac · Vidi više »
Goražde
Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Goražde · Vidi više »
Gračanica
Gračanica je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Gračanica · Vidi više »
Grčko-turski rat
* Grčko-turski rat (1897.).
Novi!!: Islam u Hrvata i Grčko-turski rat · Vidi više »
Hakija Hadžić
Hakija Hadžić (Bileća, 1. siječnja 1883. – Damask, 1. siječnja 1953.), bio je hrvatski političar, publicist, diplomat, kulturni i politički djelatnik iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hakija Hadžić · Vidi više »
Halil Jaganjac
Halil Jaganjac (Rijeka, 22. lipnja 1998.) hrvatski je reprezentativni rukometaš koji trenutno nastupa za RK NEXE Našice.
Novi!!: Islam u Hrvata i Halil Jaganjac · Vidi više »
Hamdija Šahinpašić
Hamdija Šahinpašić, hrvatski političar iz Rogatice, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hamdija Šahinpašić · Vidi više »
Hasan Šuljak
Hasan Šuljak (Trebinje, 28. veljače 1917.), hrvatski i egipatski novinar, dužnosnik NDH i sirijski diplomat.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hasan Šuljak · Vidi više »
Hasib Muradbegović
Hasib Muradbegović, hrvatski visoki dužnosnik iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hasib Muradbegović · Vidi više »
Hifzija Gavrankapetanović
Hifzija Gavrankapetanović (Gavran-Kapetanović), hrvatski odvjetnik i političar iz Sarajeva, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hifzija Gavrankapetanović · Vidi više »
Hilmija Bešlagić
Hilmija Bešlagić (Banja Luka, 12. srpnja 1889. – Buenos Aires, 1. prosinca 1977.), hrvatski političar, građevinski inženjer, veliki župan velike župe Pliva i Rama i ministar NDH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hilmija Bešlagić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska državna banka
Hrvatska državna banka, središnja banka NDH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvatska državna banka · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Husejin Alić
Husejin Alić, hrvatski političar iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Husejin Alić · Vidi više »
Ibrahim Krupić
Ibrahim Krupić, hrvatski političar iz Žepča, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ibrahim Krupić · Vidi više »
Ibrahim Pirić-Pjanić
Ibrahim Pirić-Pjanić (Soko kraj Gračanice 1896. – München 1977.), ustaški pukovnik, zapovjednik XXV.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ibrahim Pirić-Pjanić · Vidi više »
Ibrica Jusić
Ibrica Jusić (Dubrovnik, 15. prosinca 1944.), hrvatski kantautor i glazbenik.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ibrica Jusić · Vidi više »
Irfan Smajlagić
Irfan Smajlagić, (Banja Luka, 16. listopada 1961.) hrvatski je rukometaš i rukometni trener.
Novi!!: Islam u Hrvata i Irfan Smajlagić · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Islam u Hrvata i Islam · Vidi više »
Islamska zajednica u Hrvatskoj
Islamska zajednica u Hrvatskoj (IZH) je vjerska organizacija muslimana u Hrvatskoj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Islamska zajednica u Hrvatskoj · Vidi više »
Ismet Begtašević
Ismet-beg Begtašević, hrvatski političar iz kotara Srebrenice, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ismet Begtašević · Vidi više »
Ismet Gavrankapetanović
Ismet-beg Gavrankapetanović (Gavran-Kapetanović), hrvatski političar iz Sarajeva, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ismet Gavrankapetanović · Vidi više »
Ismet Muftić
Ismet Muftić (Žepče, 1876. – Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je muftija zagrebački.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ismet Muftić · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Islam u Hrvata i Istanbul · Vidi više »
Ivan Musić
don Ivan Musić Ivan Musić (Klobuk, Ljubuški, 24. prosinca 1848. – Beograd, 1888.) bio je hrvatski katolički svećenik, vojvoda, vođa ustanka protiv Osmanlija.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ivan Musić · Vidi više »
Ivan Zovko
Ivan Zovko (Mostar, 20. kolovoza 1864. – 30. ožujka 1900.), pisac i folklorist.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ivan Zovko · Vidi više »
Ivo Banac
Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ivo Banac · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Islam u Hrvata i Josip Stadler · Vidi više »
Jugoslavenska muslimanska organizacija
Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), bosanskohercegovačka politička stranka nakon Prvoga svjetskog rata, a okupljala je uglavnom Bošnjake.
Novi!!: Islam u Hrvata i Jugoslavenska muslimanska organizacija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Islam u Hrvata i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Junuz Ajanović
Junuz Ajanović (Žepče, 5. listopada 1890. – Zagreb, srpnja 1945.), general oružanih snaga NDH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Junuz Ajanović · Vidi više »
Jusuf Mašković
Jusuf Mašković, znan i kao Silahdar Jusuf Paša (rođen kao Josip Mašković; Vrana/Pakoštane, oko 1604.–Carigrad, 21. siječnja 1646.), bio je osmanski vezir i admiral (Kapudan Paša, veliki admiral osmanske flote).
Novi!!: Islam u Hrvata i Jusuf Mašković · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Karlovac · Vidi više »
Kladanj
Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskoj županiji.
Novi!!: Islam u Hrvata i Kladanj · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Islam u Hrvata i Klis · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Književnost · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Islam u Hrvata i Kolovoz · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Konavle · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Islam u Hrvata i Koprivnica · Vidi više »
Kulen Vakuf
Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u Gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Kulen Vakuf · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ljubuški · Vidi više »
Maida Arslanagić
Maida Arslanagić (Zagreb, 20. travnja 1984.), hrvatska rukometašica, članica danskog rukometnog kluba KIF Vejen i Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Maida Arslanagić · Vidi više »
Mak Dizdar
Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 17. listopada 1917. – Sarajevo, 14. srpnja 1971.), hrvatskiFranjo Topić, Svjedok nade: kronopis, HKD „Napredak”, Sarajevo, 2004.,,, str.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mak Dizdar · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Islam u Hrvata i München · Vidi više »
Mehmed Alajbegović
Mehmed Alajbegović (Bihać, 7. svibnja 1906. – Zagreb, 7. lipnja 1947.) bio je hrvatski političar, diplomat i pravnik.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mehmed Alajbegović · Vidi više »
Mehmed Ali Ćerimović
Mehmed Ali Ćerimović (Ljubuški, 1872. – Sarajevo, 2. ožujka 1943.), hrvatski vjerski pisac, sudac i književnik iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mehmed Ali Ćerimović · Vidi više »
Mehmed Handžić
Mehmed ef. Handžić (Sarajevo, 16. prosinca 1906. – Sarajevo, 26. srpnja 1944.), bošnjački teolog, povjesničar, novinar, folklorist, prosvjetitelj, inicijator Sarajevske rezolucije, te jedan od čelnika Odbora narodnog spasa.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mehmed Handžić · Vidi više »
Mehmed-paša Sokolović
Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mehmed-paša Sokolović · Vidi više »
Meho Mehičić
Meho Mehičić (Mehmed) (Bosanski Petrovac, 1904. – Salzburg, 17. listopada 1967.), hrvatski odvjetnik i političar iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Meho Mehičić · Vidi više »
Memi-paša Hrvat
Memi-paša Hrvat je bio Hrvat islamske vjere iz BiH koji je postao vezir.
Novi!!: Islam u Hrvata i Memi-paša Hrvat · Vidi više »
Mesud Kulenović
Mesud Kulenović (Travnik, 1. svibnja 1903. – Zürich, 2. siječnja 1972.), hrvatski književnik, novinar i političar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mesud Kulenović · Vidi više »
Mirsad Bakšić
Mirsad Bakšić (Trebinje, 9. kolovoza 1936. – Zagreb, 6. srpnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mirsad Bakšić · Vidi više »
Mirza Džomba
Mirza Džomba (Rijeka, 28. veljače 1977.) je hrvatski rukometni reprezentativac bosanskohercegovačkih korijena i bivši član hrvatskog rukometnog prvoligaša RK Croatia Osiguranja (Zagreb).
Novi!!: Islam u Hrvata i Mirza Džomba · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mostar · Vidi više »
Muftija
Muftija (arapski: مفتي) je riječ koja u islamu označava glavnog vjerskog autoriteta na području muftiluka, odnosno mešihata.
Novi!!: Islam u Hrvata i Muftija · Vidi više »
Muhamed Hromić
Muhamed Hromić (Sarajevo, 6. listopada 1893. – Beograd, 24. rujna 1945.), krilnik u NDH Životopisi: Muhamed Hromić (pristupljeno 11. svibnja 2017.).
Novi!!: Islam u Hrvata i Muhamed Hromić · Vidi više »
Muhamed Kulenović
Muhamed Kulenović (Kulen Vakuf, 20. svibnja 1897. – Sarajevo, 1. studenoga 1944.), hrvatski pravnik, dužnosnik NDH Životopisi: Muhamed Kulenović (pristupljeno 11. svibnja 2017.).
Novi!!: Islam u Hrvata i Muhamed Kulenović · Vidi više »
Muhamed Omerčić
Muhamed Omerčić, hrvatski političar iz Tuzle, rođen 1904.g. u trgovačkoj porodici.
Novi!!: Islam u Hrvata i Muhamed Omerčić · Vidi više »
Muhamed Pilav
Muhamed Pilav (Foča, 1907. – Sarajevo, 1999.), posljednji živući pripadnik prve ustaške emigracije uz Marka Roščića Životopisi: Muhamed Pilav (pristupljeno 11. svibnja 2017.) i uz Hasana Huskića jedinog muslimanskog Hrvata u prvoj ustaškoj skupini u izbjeglištvu.
Novi!!: Islam u Hrvata i Muhamed Pilav · Vidi više »
Mujaga Tafro
Mujaga Tafro, hrvatski političar iz Foče, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Mujaga Tafro · Vidi više »
Murat-beg Tardić
Turbeta u haremu Begove džamije u Sarajevu, počivalište Turčina Gazi Husrev-bega i Hrvata Murat-bega Tardića Murat-beg Tardić (Šibenik, ? - ?, svibanj 1545.), bio je hrvatski vojskovođa u službi Osmanskog Carstva.
Novi!!: Islam u Hrvata i Murat-beg Tardić · Vidi više »
Nahid Kulenović
Nahid Kulenović (Brčko, BiH, 5. srpnja 1929. – München, Njemačka 30. lipnja 1969.), bio je hrvatski političar, novinar i publicist.
Novi!!: Islam u Hrvata i Nahid Kulenović · Vidi više »
Nahid Kurbegović
Nahid Kurbegović, hrvatski političar iz Gradačca, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Nahid Kurbegović · Vidi više »
Nevesinje
Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Nevesinje · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nezir Spahić
Nezir (Nazir) Spahić, hrvatski političar iz Zenice, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Nezir Spahić · Vidi više »
Nijaz Batlak
Grob Nijaza Daidže Batlaka Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. – Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Nijaz Batlak · Vidi više »
Oportunizam
Oportunizam (lat.: opportunus.
Novi!!: Islam u Hrvata i Oportunizam · Vidi više »
Osman Kulenović
Osman Kulenović (Rajnovci kraj Kulen Vakufa 15. prosinca 1889. – Zagreb, 7. lipnja 1947.), hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Islam u Hrvata i Osman Kulenović · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Islam u Hrvata i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakoštane
Pakoštane su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Pakoštane · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Islam u Hrvata i Perzijski jezik · Vidi više »
Pijale-paša Hrvat
Pijale-paša Hrvat ili Pijali-paša Hrvat je bio admiral mornarice Osmanskog Carstva.
Novi!!: Islam u Hrvata i Pijale-paša Hrvat · Vidi više »
Pomaci
Položaj planinskog masiva Rodopi u Bugarskoj i Grčke Pomaci (bug. помаци) ili Muslimanski Bugari (bug. българи-мохамедани) su etnička podgrupa Bugara, koja pretežno živi u Bugarskoj, kao i u sjeveroistočnoj Grčkoj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Pomaci · Vidi više »
Popovača
Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Islam u Hrvata i Popovača · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Islam u Hrvata i Pripovijetka · Vidi više »
Ragib Čapljić
Ragib Čapljić (Rogatica, BiH, 1890. – BiH, 23. rujna 1944.), hrvatski političar i za vrijeme NDH veliki župan Velike župe Usore i Soli.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ragib Čapljić · Vidi više »
Rajnovci
Rajnovci su naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Rajnovci · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Islam u Hrvata i Rijeka · Vidi više »
Rustem-paša Hrvat
Rustem-pašina džamija u Istanbulu. Rustem-paša Opuković (otomanski tur. رستمپاشا, tur. Rüstem-paşa) (Skradin, o. 1500., po drugim izvorima iz Butmira iz Sarajevskog polja - Carigrad, 1561.), bio je osmanski general i državnik hrvatskog podrijetla iz Bosne.
Novi!!: Islam u Hrvata i Rustem-paša Hrvat · Vidi više »
Safvet-beg Bašagić
Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. – Sarajevo, 9. travnja 1934.) bio je bosanskohercegovački književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Safvet-beg Bašagić · Vidi više »
Salih Baljić
Salih Baljić, hrvatski diplomat iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Salih Baljić · Vidi više »
Salko Alikadić
Salko Alikadić (Kladanj, 18. ožujka 1896. – kod Doboja, 16. studenoga 1941., general oružanih snaga NDH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Salko Alikadić · Vidi više »
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Novi!!: Islam u Hrvata i Salzburg · Vidi više »
Samir Barać
Samir Barać (Rijeka, 2. studenog 1973.), bivši hrvatski vaterpolist.
Novi!!: Islam u Hrvata i Samir Barać · Vidi više »
Sanski Most
Sanski Most je općina u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Sanski Most · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Sarajevo · Vidi više »
Sijavuš-paša Hrvat
Sijavuš-paša Hrvat (u. 1594. ili 1602.) je bio visoki dužnosnik na osmanskom dvoru hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Islam u Hrvata i Sijavuš-paša Hrvat · Vidi više »
Sinan-paša Borovinić
Sinan-paša Borovinić (1504. – 1506.) bio je visoki dužnosnik na osmanskom dvoru, podrijetlom Hrvat iz BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Sinan-paša Borovinić · Vidi više »
Sinan-paša Hrvat
Sinan-paša Hrvat (tur. Sinan Paşa, Sinanüddin Yusuf Paşa) (u. 21. prosinca 1553.) je bio admiral mornarice Osmanskog Carstva.
Novi!!: Islam u Hrvata i Sinan-paša Hrvat · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Islam u Hrvata i Skradin · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Islam u Hrvata i Slaveni · Vidi više »
Soko (Gračanica, BiH)
Soko je naseljeno mjesto u sastavu općine Gračanica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Islam u Hrvata i Soko (Gračanica, BiH) · Vidi više »
Spahije
Spahije Spahije (tur.: sipahi; iz perz. sepah: „vojska”) su bili teška oklopna feudalna konjica Osmanskog Carstva, vrhunske kvalitete prema mjerilima onog doba.
Novi!!: Islam u Hrvata i Spahije · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Islam u Hrvata i Srbija · Vidi više »
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Islam u Hrvata i Stolac (BiH) · Vidi više »
Tahir Alagić
Tahir Alagić (Sanski Most, 13. listopada 1898. – Zagreb, kolovoz 1948.), bio je hrvatski časnik.
Novi!!: Islam u Hrvata i Tahir Alagić · Vidi više »
Tarik Filipović
Tarik Filipović (Zenica, 11. ožujka 1972.), hrvatski je glumac i TV voditelj porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Tarik Filipović · Vidi više »
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Tešanj · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Islam u Hrvata i Televizija · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Islam u Hrvata i Temišvar · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Travnik · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Islam u Hrvata i Trebinje · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Islam u Hrvata i Turci · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Islam u Hrvata i Tuzla · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ustaše · Vidi više »
Ustaška vojnica
Ustaška vojnica bila je vojni ogranak Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Islam u Hrvata i Ustaška vojnica · Vidi više »
Vlada Nezavisne Države Hrvatske
Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Vlada Nezavisne Države Hrvatske · Vidi više »
Vrana (Pakoštane)
Vrana je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini Vranskog jezera.
Novi!!: Islam u Hrvata i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Islam u Hrvata i Zagreb · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islam u Hrvata i Zenica · Vidi više »
Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 14. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i političar.
Novi!!: Islam u Hrvata i Zlatko Hasanbegović · Vidi više »
Zlatko Saračević
Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961. – Koprivnica, 21. veljače 2021.), bio je hrvatski rukometaš i rukometni trener.
Novi!!: Islam u Hrvata i Zlatko Saračević · Vidi više »
Zvekovica
Zvekovica je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.
Novi!!: Islam u Hrvata i Zvekovica · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Islam u Hrvata i 11. ožujka · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Islam u Hrvata i 11. srpnja · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Islam u Hrvata i 13. listopada · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: Islam u Hrvata i 14. srpnja · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1545. · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1566. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1604. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1609. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1646. · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Islam u Hrvata i 17. listopada · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1876. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1900. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1906. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1920. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1923. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1942. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1948. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1972. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 1987. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Islam u Hrvata i 2003. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Islam u Hrvata i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Islam u Hrvata i 2013. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Islam u Hrvata i 21. siječnja · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Islam u Hrvata i 29. lipnja · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Islam u Hrvata i 6. ožujka · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Islam u Hrvata i 8. studenoga · Vidi više »
