Brže od pregledniku!
39 odnosi: Aleksandar Flaker, Alfred Joseph Krupa, Šibensko-kninska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Eduard Slavoljub Penkala, Emilij Laszowski, Feliks Niedzielski, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istarska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Ličko-senjska županija, Međimurska županija, Milivoj Omašić, Mladen Švab, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Poljaci, Poljski jezik, Primorsko-goranska županija, Rusini u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, Socijalistička Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Ukrajinci u Hrvatskoj, Vanda Kochansky-Devidé, Varaždinska županija, Vijenac (časopis), Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Zadarska županija, Zagreb, Zagrebačka županija, 1948., 2011..
Aleksandar Flaker
Aleksandar Flaker (Białystok, Poljska, 24. srpnja 1924. – Zagreb, 25. listopada 2010.), hrvatski književni teoretičar i esejist poljskoga podrijetla, prevoditelj, autor značajnih stručnih i znanstvenih radova iz područja ruske i hrvatske književnosti, komparativne književnosti i teorije književnosti.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Aleksandar Flaker · Vidi više »
Alfred Joseph Krupa
Alfred Krupa 1954. Alfred Joseph Krupa (Mikolow, 1915. – Karlovac, 1989.), poljsko-hrvatski likovni umjetnik i izumitelj.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Alfred Joseph Krupa · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Brodsko-posavska županija · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Eduard Slavoljub Penkala
Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »
Emilij Laszowski
Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.), bio je hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Emilij Laszowski · Vidi više »
Feliks Niedzielski
Feliks (Felix) Niedzielski (Banja Luka, 26. lipnja 1912. Banja Luka, 20. veljače 1947.), hrvatski pjesnik, pravnik, esejist, novinar, katolički aktivist i mjesni dužnosnik.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Feliks Niedzielski · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Hrvatski jezik · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Istarska županija · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Karlovačka županija · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorska županija · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Međimurska županija · Vidi više »
Milivoj Omašić
Milivoj Omašić (Sinj, 6. prosinca 1945.) je hrvatski televizijski producent i bivši hrvatski košarkaš.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Milivoj Omašić · Vidi više »
Mladen Švab
Mladen Švab (Zagreb, 19. travnja 1945. - Zagreb, 24. listopada 2000.) hrvatski povjesničar.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Mladen Švab · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Poljaci · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Poljski jezik · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rusini u Hrvatskoj
Rusina Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Rusini u Hrvatskoj · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Ukrajinci u Hrvatskoj
Kobzar iz Zagreba (1987.), Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba. Slavonskoga Broda Šumeću kod Slavonskoga Broda Ukrajinci u Hrvatskoj (ukr. Українці у Хорватії, u Brodskom posavlju poznati i kao Galcijani) jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Ukrajinci u Hrvatskoj · Vidi više »
Vanda Kochansky-Devidé
Vanda Kochansky-Devidé (Zagreb, 10. travnja 1915. – Zagreb, 26. veljače 1990.), bila je hrvatska geologinja i paleontologinja, utemeljiteljica hrvatske mikropaleontologije.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Vanda Kochansky-Devidé · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Varaždinska županija · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Zadarska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i Zagrebačka županija · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i 1948. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci u Hrvatskoj i 2011. · Vidi više »
