Brže od pregledniku!
124 odnosi: Aberacija svjetlosti, Alfa Centaura, Arapski jezik, Astrometrija, Astronomija, Astronomski objekt, Atmosferska refrakcija, Avion, Azimut, Brzina svjetlosti, Cirkumpolarna zviježđa, Dan, Deklinacija (astronomija), Dvojna zvijezda, Ekliptički koordinatni sustav, Ekliptika, Ekvator, Elongacija, Epoha (astronomija), Fizika, Foucaultovo njihalo, Galaktički koordinatni sustav, Galaktika, Geometrija, Globus (svijet), Godina, Gravitacija, Greenwich, Gustoća, Horizontski koordinatni sustav, Istok, James Bradley, Keplerovi zakoni, Klimatske promjene, Količina gibanja, Konjunkcija (astronomija), Krivulja, Kružnica, Kugla, Kulminacija, Kut, Latinski jezik, London, Matematika, Meridijan, Minuta, Mjesec, Mjesni ekvatorski koordinatni sustav, Moment sile, Nadir, ..., Nadmorska visina, Nebeska mehanika, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Nebo, Noć, Nutacija, Obzor, Okultacija, Opozicija (astronomija), Opseg, Optika, Orijentacija, Paralaksa, Paralela (zemljopis), Parsek, Perihel, Period, Planet, Platon, Polarna noć, Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Pomrčina, Povijest astronomije, Pravac, Precesija, Proljetna točka, Promjer, Prostor, Ravnina, Ravnodnevica, Refrakcija, Rektascenzija, Retrogradno gibanje, Rezultanta, Robert Hooke, Sat (instrument), Siderički dan, Sjevernjača, Starogrčki jezik, Stožac, Stupanj (kut), Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, Sunce, Suncostaj, Svjetlost, Tangenta, Težište, Teleskop, Umjereni pojas, Umjetni satelit, Vektor, Vijak, Vladis Vujnović, Vrijeme (fizika), Vrtnja, Zapad, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina putanja, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisne koordinate, Zenit, Zmaj (zviježđe), Zvijezda, Zvjezdarnica. Proširite indeks (74 više) »
Aberacija svjetlosti
brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.
Novi!!: Sferna astronomija i Aberacija svjetlosti · Vidi više »
Alfa Centaura
Alfa Centaura ili Alpha Centauri (α Centauri/α Cen, Rigil Kentaurus, Toliman) je višestruka i najsjajnija zvijezda južnog zviježda Centaur, te treća najsjajnija zvijezda na našem nebu, prividne magnitude – 0,27.
Novi!!: Sferna astronomija i Alfa Centaura · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Sferna astronomija i Arapski jezik · Vidi više »
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Sferna astronomija i Astrometrija · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Sferna astronomija i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Sferna astronomija i Astronomski objekt · Vidi više »
Atmosferska refrakcija
Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi. Slika Mjeseca djelomično zasjenjena Zemljinskom atmosferom, snimljena iz svemirske letjelice "Discovery". Vidljivi oblik Mjeseca u donjem dijelu više nije kružan zbog atmosferskog loma svjetlosti. access-date.
Novi!!: Sferna astronomija i Atmosferska refrakcija · Vidi više »
Avion
Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.
Novi!!: Sferna astronomija i Avion · Vidi više »
Azimut
zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Azimut · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Sferna astronomija i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Cirkumpolarna zviježđa
Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici). Cirkumpolarna zviježđa su zviježđa smještena oko sjevernog nebeskog pola koja vidimo uvijek iznad obzora (horizonta).
Novi!!: Sferna astronomija i Cirkumpolarna zviježđa · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Sferna astronomija i Dan · Vidi više »
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Sferna astronomija i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Novi!!: Sferna astronomija i Dvojna zvijezda · Vidi više »
Ekliptički koordinatni sustav
nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.
Novi!!: Sferna astronomija i Ekliptički koordinatni sustav · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Sferna astronomija i Ekliptika · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Sferna astronomija i Ekvator · Vidi više »
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Novi!!: Sferna astronomija i Elongacija · Vidi više »
Epoha (astronomija)
U astronomiji, epoha je referentna vremenska točka za koju se određuje položaj na nebeskoj sferi.
Novi!!: Sferna astronomija i Epoha (astronomija) · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Sferna astronomija i Fizika · Vidi više »
Foucaultovo njihalo
Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.
Novi!!: Sferna astronomija i Foucaultovo njihalo · Vidi više »
Galaktički koordinatni sustav
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).
Novi!!: Sferna astronomija i Galaktički koordinatni sustav · Vidi više »
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Novi!!: Sferna astronomija i Galaktika · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Sferna astronomija i Geometrija · Vidi više »
Globus (svijet)
Globus Globus je trodimenzionalni kartografski prikaz Zemlje, nekog svemirskog tijela ili prividne nebeske sfere na umanjenom modelu u obliku sfere (kugle).
Novi!!: Sferna astronomija i Globus (svijet) · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Sferna astronomija i Godina · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Sferna astronomija i Gravitacija · Vidi više »
Greenwich
Greenwich je južna četvrt Londona, najpoznatija po svojoj pomorskoj povijesti i kao mjesto po kojemu je nazvan nulti Grinički meridijan (0∘).
Novi!!: Sferna astronomija i Greenwich · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Sferna astronomija i Gustoća · Vidi više »
Horizontski koordinatni sustav
zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Horizontski koordinatni sustav · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Sferna astronomija i Istok · Vidi više »
James Bradley
James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.
Novi!!: Sferna astronomija i James Bradley · Vidi više »
Keplerovi zakoni
ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''2/''t''1.
Novi!!: Sferna astronomija i Keplerovi zakoni · Vidi više »
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Novi!!: Sferna astronomija i Klimatske promjene · Vidi više »
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Novi!!: Sferna astronomija i Količina gibanja · Vidi više »
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Novi!!: Sferna astronomija i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Novi!!: Sferna astronomija i Krivulja · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Sferna astronomija i Kružnica · Vidi više »
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Novi!!: Sferna astronomija i Kugla · Vidi više »
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Kulminacija · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Sferna astronomija i Kut · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sferna astronomija i Latinski jezik · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Sferna astronomija i London · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Sferna astronomija i Matematika · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Sferna astronomija i Meridijan · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Sferna astronomija i Minuta · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Sferna astronomija i Mjesec · Vidi više »
Mjesni ekvatorski koordinatni sustav
U mjesnom ekvatorskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određuje se deklinacijom i satnim kutom.
Novi!!: Sferna astronomija i Mjesni ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Novi!!: Sferna astronomija i Moment sile · Vidi više »
Nadir
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nediru. Nadir (arapski nazir koji leži nasuprot) je točka na nebeskoj sferi točno ispod promatrača.
Novi!!: Sferna astronomija i Nadir · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Sferna astronomija i Nadmorska visina · Vidi više »
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeska mehanika · Vidi više »
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeska sfera · Vidi više »
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeski ekvator · Vidi više »
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeski koordinatni sustavi · Vidi više »
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeski meridijan · Vidi više »
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebeski polovi · Vidi više »
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.
Novi!!: Sferna astronomija i Nebo · Vidi više »
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Novi!!: Sferna astronomija i Noć · Vidi više »
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Novi!!: Sferna astronomija i Nutacija · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Sferna astronomija i Obzor · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Sferna astronomija i Okultacija · Vidi više »
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Novi!!: Sferna astronomija i Opozicija (astronomija) · Vidi više »
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Novi!!: Sferna astronomija i Opseg · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Sferna astronomija i Optika · Vidi više »
Orijentacija
Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.
Novi!!: Sferna astronomija i Orijentacija · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Sferna astronomija i Paralaksa · Vidi više »
Paralela (zemljopis)
Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.
Novi!!: Sferna astronomija i Paralela (zemljopis) · Vidi više »
Parsek
Parsek (znak: pc) u astronomiji je mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Sferna astronomija i Parsek · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Sferna astronomija i Perihel · Vidi više »
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Novi!!: Sferna astronomija i Period · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Sferna astronomija i Planet · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Sferna astronomija i Platon · Vidi više »
Polarna noć
Polarna noć na Svalbardu. Polarna noć je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg Sunce ne izlazi iznad obzora tj.
Novi!!: Sferna astronomija i Polarna noć · Vidi više »
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Novi!!: Sferna astronomija i Polovi južne polutke · Vidi više »
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Novi!!: Sferna astronomija i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Novi!!: Sferna astronomija i Pomrčina · Vidi više »
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Novi!!: Sferna astronomija i Povijest astronomije · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Sferna astronomija i Pravac · Vidi više »
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Novi!!: Sferna astronomija i Precesija · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Sferna astronomija i Proljetna točka · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Sferna astronomija i Promjer · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Sferna astronomija i Prostor · Vidi više »
Ravnina
Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.
Novi!!: Sferna astronomija i Ravnina · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Sferna astronomija i Ravnodnevica · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: Sferna astronomija i Refrakcija · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Sferna astronomija i Rektascenzija · Vidi više »
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Novi!!: Sferna astronomija i Retrogradno gibanje · Vidi više »
Rezultanta
Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.
Novi!!: Sferna astronomija i Rezultanta · Vidi više »
Robert Hooke
opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Novi!!: Sferna astronomija i Robert Hooke · Vidi više »
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.
Novi!!: Sferna astronomija i Sat (instrument) · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Sferna astronomija i Siderički dan · Vidi više »
Sjevernjača
Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.
Novi!!: Sferna astronomija i Sjevernjača · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Sferna astronomija i Starogrčki jezik · Vidi više »
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Novi!!: Sferna astronomija i Stožac · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Sferna astronomija i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Sferna astronomija i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Sferna astronomija i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Sferna astronomija i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Sferna astronomija i Suncostaj · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Sferna astronomija i Svjetlost · Vidi više »
Tangenta
Tangenta ili dodirnica je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki.
Novi!!: Sferna astronomija i Tangenta · Vidi više »
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.
Novi!!: Sferna astronomija i Težište · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Sferna astronomija i Teleskop · Vidi više »
Umjereni pojas
Različite zemljopisne zone svijeta. Umjereni pojas u zemljopisu označava područja Zemljine kugle koja se prostiru između tropskog pojasa i polarnih krugova.
Novi!!: Sferna astronomija i Umjereni pojas · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Sferna astronomija i Umjetni satelit · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Sferna astronomija i Vektor · Vidi više »
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).
Novi!!: Sferna astronomija i Vijak · Vidi više »
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Novi!!: Sferna astronomija i Vladis Vujnović · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Sferna astronomija i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Sferna astronomija i Vrtnja · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Sferna astronomija i Zapad · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Sferna astronomija i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Sferna astronomija i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Sferna astronomija i Zemljina putanja · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Sferna astronomija i Zemljina rotacija · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Sferna astronomija i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Sferna astronomija i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zemljopisne koordinate
Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.
Novi!!: Sferna astronomija i Zemljopisne koordinate · Vidi više »
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Novi!!: Sferna astronomija i Zenit · Vidi više »
Zmaj (zviježđe)
Zmaj (lat. Draco) je zviježđe sjeverne polutke.
Novi!!: Sferna astronomija i Zmaj (zviježđe) · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Sferna astronomija i Zvijezda · Vidi više »
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble. Mornarička zvjezdarnica u Puli (1869.). Popov toranj s kupolom Zvjezdarnice u Zagrebu. Zvjezdarnica Tičan tijekom izgradnje (2001.). Zvjezdarnica ili astronomski opservatorij je astronomska institucija opremljena za znanstvena opažanja nebeskih tijela; u širem smislu zvjezdarnica je i radioastronomska institucija te svemirska letjelica koja svemir istražuje izvan atmosfere.
Novi!!: Sferna astronomija i Zvjezdarnica · Vidi više »
