Brže od pregledniku!
25 odnosi: Električna energija, Električni generator, Energija vjetra, Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda, Kanal, Krajolik, Narodna nošnja, Novalja, Paška čipka, Paški sir, Pag, Pag (grad), Planinski ćuk, Povljana, Snaga, Student, Transformator, Učenik, Vjetroagregat, Vjetroelektrana, 19. kolovoza, 1998., 2004., 2005..
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Električna energija · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Električni generator · Vidi više »
Energija vjetra
Energija vjetra, energija je koja se pretvara u korisni oblik energije – električnu energiju, pomoću vjetroelektrana.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Energija vjetra · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Hrvatska elektroprivreda · Vidi više »
Kanal
*kanal (građevina), umjetno izgrađen vodotok ili plovni put.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Kanal · Vidi više »
Krajolik
Hrvatskom zagorju Sniježnice Dunav kod Iloka Krajolik je zemljopisno područje, koje je po svojim karakterisikama drugačije od ostalih.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Krajolik · Vidi više »
Narodna nošnja
Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Narodna nošnja · Vidi više »
Novalja
Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Novalja · Vidi više »
Paška čipka
Paška čipka Spomenik Paška čipka je vrsta čipke koja se šije u hrvatskom gradu Pagu (otok Pag) koja se odlikuje iznimnom ljepotom uzoraka, kvalitetom i načinom izrade te višestoljetnom tradicijom izrade.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Paška čipka · Vidi više »
Paški sir
Paški sir u maloprodaji Paški sir je u svijetu poznat i cijenjen sir koji se proizvodi na otoku Pagu.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Paški sir · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Pag · Vidi više »
Pag (grad)
Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Pag (grad) · Vidi više »
Planinski ćuk
Planinski ćuk, batoglavi ćuk ćuk batoglavac ili mrtvačka sovica (lat. Aegolius funereus) je mala sova.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Planinski ćuk · Vidi više »
Povljana
Povljana Povljana je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Povljana · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Snaga · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Student · Vidi više »
Transformator
Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Transformator · Vidi više »
Učenik
Njemački učenik 1948. godine Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Učenik · Vidi više »
Vjetroagregat
električnu energiju. električne energije godišnje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroagregat je rotirajući stroj koji pretvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Vjetroagregat · Vidi više »
Vjetroelektrana
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i Vjetroelektrana · Vidi više »
19. kolovoza
19.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i 19. kolovoza · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i 1998. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vjetroelektrana Ravne 1 i 2005. · Vidi više »
