Brže od pregledniku!
22 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Aleksander Aleksandrovič Blok, Antun Gustav Matoš, Balade Petrice Kerempuha, Cvijeta Job, Ekspresionizam, Federico García Lorca, Kolan, Melankolija, Mitologija, Mrtva priroda, Novalja, Opatija, Rainer Maria Rilke, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Slikarstvo, Slikarstvo u 1927., Slikarstvo u 1978., Vijenac (časopis), Zagreb, 19. siječnja, 5. siječnja.
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Aleksander Aleksandrovič Blok
Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Balade Petrice Kerempuha
Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Balade Petrice Kerempuha je zbirka pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih djela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936. godine u Ljubljani.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Balade Petrice Kerempuha · Vidi više »
Cvijeta Job
Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.), Hrvatski muzej turizma hrvatska likovna umjetnica.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Cvijeta Job · Vidi više »
Ekspresionizam
Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Ekspresionizam · Vidi više »
Federico García Lorca
Federico García Lorca (selo Fuente Vaqueros kod Granade, Španjolska, 5. lipnja 1898. – Granada, 19. kolovoza 1936.), španjolski pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Federico García Lorca · Vidi više »
Kolan
Središte naselja s općinskom zgradom (desno) Kolan je općina u Zadarskoj županiji na otoku Pagu.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Kolan · Vidi više »
Melankolija
Albrechta Dürera. Melankolija - melancholia (grčki: mélas – crn + cholē - žuč).
Novi!!: Zdenko Balabanić i Melankolija · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Mitologija · Vidi više »
Mrtva priroda
Vincent van Gogh, ''Suncokreti'' (1888.) Mrtva priroda (francuski: Nature morte; engleski: Still Life, njemački: Stillleben) je likovni motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u likovnim umjetnostima.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Mrtva priroda · Vidi više »
Novalja
Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Novalja · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Opatija · Vidi više »
Rainer Maria Rilke
PAGENAME 1900. Rainer Maria Rilke Rainer Maria Rilke (Prag, 4. prosinca 1875. – Valmont, Švicarska, 29. prosinca 1926.), austrijski pjesnik.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Rainer Maria Rilke · Vidi više »
Sergej Aleksandrovič Jesenjin
Sergej Aleksandrovič Jesenjin (rus. Сергей Александрович Есенин; Konstatinovo, 3. listopada 1895. – Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Sergej Aleksandrovič Jesenjin · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Zdenko Balabanić i Slikarstvo · Vidi više »
Slikarstvo u 1927.
Bez opisa.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Slikarstvo u 1927. · Vidi više »
Slikarstvo u 1978.
Bez opisa.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Slikarstvo u 1978. · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zdenko Balabanić i Zagreb · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Zdenko Balabanić i 19. siječnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Zdenko Balabanić i 5. siječnja · Vidi više »
