Sadržaj
323 odnosi: Adolf Hitler, Air France, Ajaccio, Aktivno biračko pravo, Akvitanija, Alžir, Albert Camus, Alexandre Dumas (otac), Alexandre Dumas (sin), Alpe, Alpes-Maritimes, Alphonse de Lamartine, Američki rat za neovisnost, Amiens, Anatole France, Andora, André Citroën, André Gide, André-Marie Ampère, Anglosasi, Antanta, Antoine de Saint-Exupéry, Antoine Henri Becquerel, Antoine Laurent de Lavoisier, Arapski jezik, Aristokracija, Arthur Rimbaud, Atlantski ocean, Atlantski Pireneji, Aube (departman), Auguste Rodin, Auvergne, Île-de-France, Španjolska, Švicarska, Židovi, Žirondinci, Édouard Manet, Émile Zola, Bas-Rhin, Baski, Baskijski jezik, Belgija, Besançon, Blaise Pascal, Božić, Bordeaux, Bretonci, Bretonski jezik, Britansko Carstvo, ... Proširite indeks (273 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Pogledaj Francuska i Adolf Hitler
Air France
Air France je francuska zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Parizu.
Pogledaj Francuska i Air France
Ajaccio
Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Ajaccio
Aktivno biračko pravo
Aktivno biračko pravo daje odgovor na pitanje tko može birati predstavnike u vlasti?, odnosno tko ima pravo glasa.
Pogledaj Francuska i Aktivno biračko pravo
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Pogledaj Francuska i Akvitanija
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Pogledaj Francuska i Alžir
Albert Camus
Albert Camus (Mondovi, 7. studenoga 1913. – Villeblevin, 4. siječnja 1960.), francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.
Pogledaj Francuska i Albert Camus
Alexandre Dumas (otac)
Alexandre Dumas sr. (rođen Dumas Davy de la Pailleterie; Villers-Cotterêts, 24. srpnja 1802. – Puys, 5. prosinca 1870.) francuski je književnik.
Pogledaj Francuska i Alexandre Dumas (otac)
Alexandre Dumas (sin)
'''Alexandre Dumas jr.''' Alexandre Dumas jr. (Pariz, 27. srpnja 1824. – Yvelines, 27. listopada 1895.), francuski književnik iz XIX. stoljeća Alexandre Dumas jr.
Pogledaj Francuska i Alexandre Dumas (sin)
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Francuska i Alpe
Alpes-Maritimes
Alpes-Maritimes je departman u francuskoj regiji Provansa-Alpe-Azurna obala.
Pogledaj Francuska i Alpes-Maritimes
Alphonse de Lamartine
'''Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine''' Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine (Mâcon, 21. listopada 1790. – Pariz, 28. veljače 1869.), francuski književnik i političar.
Pogledaj Francuska i Alphonse de Lamartine
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Pogledaj Francuska i Američki rat za neovisnost
Amiens
Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.
Pogledaj Francuska i Amiens
Anatole France
Jacques Anatole François Thibault, poznatiji pod pseudonimom Anatole France (Pariz, 16. travnja 1844. – Saint-Cyr-sour-Loire, 12. listopada 1924.) francuski je književnik i Nobelovac.
Pogledaj Francuska i Anatole France
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja.
Pogledaj Francuska i Andora
André Citroën
André-Gustave Citroën André-Gustave Citroën (5. veljače 1878. – Pariz, 3. srpnja 1935.), francuski inženjer nizozemskog podrijetla.
Pogledaj Francuska i André Citroën
André Gide
André Paul Guillaume Gide, (Pariz, 22. studenog 1869. – Pariz, 19. veljače 1951.), francuski književnik.
Pogledaj Francuska i André Gide
André-Marie Ampère
André-Marie Ampère (Lyon, 20. siječnja 1775. – Marseille, 10. lipnja 1836.), francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof.
Pogledaj Francuska i André-Marie Ampère
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Pogledaj Francuska i Anglosasi
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Francuska i Antanta
Antoine de Saint-Exupéry
Fotografija Antoine de Saint-Exupéryija 1942. godine Antoine Marie Roger de Saint-Exupéry (Lyon, 29. lipnja 1900. – nestao iznad Sredozemlja, 31. srpnja 1944.), francuski pisac i zrakoplovac.
Pogledaj Francuska i Antoine de Saint-Exupéry
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Pogledaj Francuska i Antoine Henri Becquerel
Antoine Laurent de Lavoisier
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.
Pogledaj Francuska i Antoine Laurent de Lavoisier
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Francuska i Arapski jezik
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Pogledaj Francuska i Aristokracija
Arthur Rimbaud
Jean Nicolas Arthur Rimbaud (Charleville, 20. listopada 1854. – Marseille, 11. listopada 1891.), francuski pjesnik.
Pogledaj Francuska i Arthur Rimbaud
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Pogledaj Francuska i Atlantski ocean
Atlantski Pireneji
Atlantski Pirineji (fra. Pyrénées-Atlantiques, bas. Pirinio-Atlantiarrak ili Pirinio-Atlantikoak, oks. Pirenèus-Atlantics) je departman u jugozapadnoj Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Atlantski Pireneji
Aube (departman)
Aube je departman u francuskoj regiji Grand Est.
Pogledaj Francuska i Aube (departman)
Auguste Rodin
François-Auguste-René Rodin (čita se: fʁɑ̃ˈswa oˈgyst ʁəˈne ʁɔˈdɛ̃, fransoa ogist rene roden) (Pariz, 12. studenog 1840. – okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.
Pogledaj Francuska i Auguste Rodin
Auvergne
Auvergne (oks. Auvèrnha) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija,na jugu središnjeg dijela zemlje.
Pogledaj Francuska i Auvergne
Île-de-France
Île-de-France je pokrajina Francuske u kojoj se nalazi 8 departmana, uključujući glavni grad Pariz.
Pogledaj Francuska i Île-de-France
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Francuska i Španjolska
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Francuska i Švicarska
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Francuska i Židovi
Žirondinci
Žirondinci su bili politička struja francuske revolucije.
Pogledaj Francuska i Žirondinci
Édouard Manet
Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.
Pogledaj Francuska i Édouard Manet
Émile Zola
Émile Zola (Pariz, 2. travnja 1840. – Pariz, 29. rujna 1902.) francuski je romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.
Pogledaj Francuska i Émile Zola
Bas-Rhin
Bas-Rhin (hrv. Donja Rajna, elz. Unt'relsass, nje. Niederrhein) je departman na istoku Francuske u pokrajini Grand Est.
Pogledaj Francuska i Bas-Rhin
Baski
Baskijsko područje. Baski su narod koji živi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog zaljeva.
Pogledaj Francuska i Baski
Baskijski jezik
Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.
Pogledaj Francuska i Baskijski jezik
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Francuska i Belgija
Besançon
Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.
Pogledaj Francuska i Besançon
Blaise Pascal
Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu.
Pogledaj Francuska i Blaise Pascal
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Pogledaj Francuska i Božić
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Pogledaj Francuska i Bordeaux
Bretonci
Zastava Bretanje Bretonci je naziv za keltsku etničku skupinu koja živi u francuskoj regiji Bretanji.
Pogledaj Francuska i Bretonci
Bretonski jezik
Bretonski jezik, Bretanja, Francuska Bretonski jezik (Brezhoneg; ISO 639-3: bre) je Keltski jezik kojim govore Bretonci iz Bretanje u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Bretonski jezik
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Pogledaj Francuska i Britansko Carstvo
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Pogledaj Francuska i Burbonci
Burgundija
* Povijesne regije.
Pogledaj Francuska i Burgundija
Caen
Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.
Pogledaj Francuska i Caen
Camille Corot
Jean-Baptiste Camille Corot (Pariz, 16. srpnja 1796. – Pariz, 22. veljače 1875.), francuski slikar i grafičar romantizma i realizma.
Pogledaj Francuska i Camille Corot
Camille Saint-Saëns
Camille Saint-Saëns (Pariz, 9. listopada 1835. – Alžir, 16. prosinca 1921.), francuski skladatelj.
Pogledaj Francuska i Camille Saint-Saëns
Centre-Val de Loire
Centre ili Centar je regija Francuske koja se sastoji od šest departmana.
Pogledaj Francuska i Centre-Val de Loire
Champagne-Ardenne
Champagne-Ardenne je bivša (1982. – 2015.) francuska regija koja se sastojala od četiri departmana: Aube, Ardennes, Haute-Marne i Marne.
Pogledaj Francuska i Champagne-Ardenne
Charles Baudelaire
Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.
Pogledaj Francuska i Charles Baudelaire
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Pogledaj Francuska i Charles de Gaulle
Charles-Augustin de Coulomb
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.
Pogledaj Francuska i Charles-Augustin de Coulomb
Châlons-en-Champagne
Châlons-en-Champagne je grad u francuskoj regiji Grand Est.
Pogledaj Francuska i Châlons-en-Champagne
Claude Debussy
Achille-Claude Debussy (22. kolovoza 1862. – 25. ožujka 1918.) bio je francuski skladatelj i pijanist.
Pogledaj Francuska i Claude Debussy
Claude Monet
Oscar-Claude Monet (Pariz, 14. studenog 1840. – Giverny, 5. prosinca 1926.) je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.
Pogledaj Francuska i Claude Monet
Clermont-Ferrand
Clermont-Ferrand je grad i općina u Francuskoj u regiji Auvergne.
Pogledaj Francuska i Clermont-Ferrand
Corse-du-Sud
Corse-du-Sud (hrv. Južna Korzika, kor. Corsica suttana) je departman koji čini južni dio otoka Korzike.
Pogledaj Francuska i Corse-du-Sud
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).
Pogledaj Francuska i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Dijon
Dijon je grad na istoku Francuske, u pokrajini Burgundiji čija je povijesna prijestolnica.
Pogledaj Francuska i Dijon
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Pogledaj Francuska i Dinastija Capet
Dinastija Valois
Grb dinastije Valois Dinastija Valois, poznata i kao Capet-Valois, francuska vladarska kuća, mlađi ogranak dinastije Capet.
Pogledaj Francuska i Dinastija Valois
Doba kuge
Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.
Pogledaj Francuska i Doba kuge
Donja Normandija
Donja Normandija (fra. Basse-Normandie) je bivša (1956. – 2015.) francuska regija, na sjeveru Francuske.
Pogledaj Francuska i Donja Normandija
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Francuska i Država
Druga Francuska Republika
Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.
Pogledaj Francuska i Druga Francuska Republika
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Francuska i Drugi svjetski rat
Duhovi (blagdan)
Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).
Pogledaj Francuska i Duhovi (blagdan)
Edgar Degas
Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19. lipnja 1834. – Pariz, 26. rujna 1917.), francuski slikar, grafičar i kipar.
Pogledaj Francuska i Edgar Degas
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Pogledaj Francuska i Eduard III.
Eduard Kale
Eduard Kale (Žirje, 1935. – Zagreb, 2006.), hrvatski sociolog i kulturolog Za asistenta na predmetu Povijest civilizacija na FPZG-u izabran je 1963.
Pogledaj Francuska i Eduard Kale
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Pogledaj Francuska i Eiffelov toranj
Elzašani
Alzašani (Elzašani), germanski narod alemanskog porijekla nastanjen u francuskoj regiji Alsace (Elsass) između Vosgesa i njemačke granice u departmanima Bas-Rhin i Haut-Rhin.
Pogledaj Francuska i Elzašani
Elzas
Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.
Pogledaj Francuska i Elzas
Emmanuel Macron
Emmanuel Jean-Michel Frédéric Macron (Amiens, 21. prosinca 1977.), francuski je političar i ekonomist, te trenutni predsjednik Francuske Republike od 14. svibnja 2017. Prije nego što je postao predsjednik obnašao je dužnost ministra gospodarstva, industrije i digitalnih poslova u razdoblju od 2014.
Pogledaj Francuska i Emmanuel Macron
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.
Pogledaj Francuska i Engleska
Etnički identitet
Etnički identitet je osnovni skupinski identitet različitih kultura i društava.
Pogledaj Francuska i Etnički identitet
Eugène Delacroix
Ferdinand Victor Eugène Delacroix (Charenton-Saint-Maurice, 26. travnja 1798. – Pariz, 13. kolovoza 1863.), bio je francuski slikar; najistaknutiji predstavnik i zagovornik romantizma u francuskom slikarstvu i nastavljač tradicije Rubensa i venecijanskih slikara.
Pogledaj Francuska i Eugène Delacroix
Eugène Ionesco
Eugène Ionesco, rođen kao Eugen Ionescu (Slatina, Rumunjska, 26. studenog 1909. – Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda.
Pogledaj Francuska i Eugène Ionesco
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Pogledaj Francuska i Euro
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Francuska i Europa
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Francuska i Europska unija
Filip IV., kralj Francuske
Kralj Filip IV. Lijepi Filip IV.
Pogledaj Francuska i Filip IV., kralj Francuske
Flamanski jezik
Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).
Pogledaj Francuska i Flamanski jezik
François Couperin
François Couperin François Couperin (Pariz, 10. studenog 1668. – Pariz 12. rujna 1733.), ugledni francuski barokni skladatelj, orguljaš i čembalist.
Pogledaj Francuska i François Couperin
François Rabelais
'''François Rabelais''' François Rabelais (Poitou, oko 1494. – Pariz, 9. travnja 1553.), francuski književnik, liječnik i svećenik.
Pogledaj Francuska i François Rabelais
François Truffaut
François Truffaut 1967. François Truffaut (Pariz, 6. veljače 1932. – Neuilly-sur-Seine, kraj Pariza, 21. listopada 1984.), francuski filmski kritičar i redatelj.
Pogledaj Francuska i François Truffaut
Franche-Comté
Franche-Comté je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Francuska i Franche-Comté
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Francuska i Franci
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Francuska i Francuska
Francuska Gijana
Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.
Pogledaj Francuska i Francuska Gijana
Francuska Indokina
Položaj Francuske Indokine Francuska Indokina (francuski Indochine française; Đông Dương thuộc Pháp) bilo je do 1954.
Pogledaj Francuska i Francuska Indokina
Francuska Polinezija
Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.
Pogledaj Francuska i Francuska Polinezija
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Pogledaj Francuska i Francuska revolucija
Francuski franak
Pet franaka - 1945. Francuski franak (francs), ISO 4217: FRF je bio službeno sredstvo plaćanja u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Francuski franak
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Francuska i Francuski jezik
Francuski južni i antarktički teritoriji
Francuski južni i antarktički teritoriji (francuski: Territoire des Terres australes et antarctiques françaises ili Terres australes et antarctiques françaises ili T.A.A.F. ili TAAF) su nenaseljeni teritoriji Francuske u južnom Indijskom oceanu.
Pogledaj Francuska i Francuski južni i antarktički teritoriji
Francuski pokret otpora
Francuski pokret otpora (franc. Résistance) djelovao je protiv njemačke okupacije i kolaboracionske francuske vlade tijekom Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Francuska i Francuski pokret otpora
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Pogledaj Francuska i Francusko-pruski rat
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Francuska i Francuzi
Frankofonija
Frankofonija (fr. La Francophonie; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (l'Organisation internationale de la Francophonie)) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik.
Pogledaj Francuska i Frankofonija
G-20
Tamno plava područja predstavljaju države članice G-20. G-20 ili engl. Group of Twenty (G-20) Finance Ministers and Central Bank Governors (hrv. Skupina od dvadeset ministara financija i guvernera središnjih banaka) je neformalni forum koji okuplja ministre financija i guvernere središnjih banaka 20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih nacionalnih ekonomija i Europsku uniju kao posebnu cjelinu.
Pogledaj Francuska i G-20
G7
Zemlje članice G7 i EU Skupina G7 (svjetski ekonomski vrh) naziv je za savjetodavni forum sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta.
Pogledaj Francuska i G7
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Pogledaj Francuska i Galija (rimska provincija)
Georges Bizet
Georges Bizet (Pariz, 25. listopada 1838. – Bougival, 3. lipnja 1875.), francuski skladatelj i pijanist romantičkog doba.
Pogledaj Francuska i Georges Bizet
Georges Braque
Georges Braque (Argenteuil, 13. svibnja 1882. – Pariz, 31. kolovoza 1963.), francuski slikar.
Pogledaj Francuska i Georges Braque
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Pogledaj Francuska i Germani
Giljotina
'''Njemački model giljotine''' Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.
Pogledaj Francuska i Giljotina
Godišnji odmor
Godišnji odmor u najširem smislu označava razdoblje godine u kojem neka osoba privremeno prestaje sa svojim redovnim poslovnim aktivnostima (radom), najčešće u svrhu odmora i rekreacije.
Pogledaj Francuska i Godišnji odmor
Gornja Normandija
Gornja Normandija (fra. Haute-Normandie) je bivša (1956. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Francuska i Gornja Normandija
Gornja Saôna
Haute-Saône francuski je departman regije Franche-Comtéa.
Pogledaj Francuska i Gornja Saôna
Gustave Courbet
Jean Désiré Gustave Courbet (10. lipnja 1819. – 31. prosinca 1877.), francuski samouki slikar; utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi.
Pogledaj Francuska i Gustave Courbet
Gustave Flaubert
Gustave Flaubert (Rouen, 12. prosinca 1821. – imanje Croisset, Rouen, 8. svibnja 1880.), francuski prozaist, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Pogledaj Francuska i Gustave Flaubert
Gvadalupa
Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.
Pogledaj Francuska i Gvadalupa
Haut-Rhin
Haut-Rhin (hrv. Gornja Rajna, nje., Oberelsass) je departman na istoku Francuske u regiji Elzas.
Pogledaj Francuska i Haut-Rhin
Haute-Corse
Haute-Corse (hrv. Gornja Korzika, kor. Corsica suprana) je departman koji čini sjeverni dio otoka Korzike.
Pogledaj Francuska i Haute-Corse
Haute-Loire
Haute-Loire (hrv. Gornja Loara, oks. Léger-Naut ili Leire-Nauta) je departman u francuskoj regiji Auvergne.
Pogledaj Francuska i Haute-Loire
Haute-Marne
Haute-Marne (hrv. Gornja Marna) je departman u francuskoj regiji Grand Est.
Pogledaj Francuska i Haute-Marne
Hérault
Hérault (oks. Erau) je departman na istoku Francuske u regiji Languedoc-Roussillon.
Pogledaj Francuska i Hérault
Hector Berlioz
Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. – Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.
Pogledaj Francuska i Hector Berlioz
Henri de Toulouse-Lautrec
Henri Marie Raymond de Toulouse-Lautrec-Monfa (Albi, 24. studenog 1864. – Malrome, 9. rujna 1901.), francuski slikar i grafičar postimpresionizma.
Pogledaj Francuska i Henri de Toulouse-Lautrec
Henri Matisse
Henri-Émile-Benoît Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. prosinca 1869. – Nice, 3. studenog 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater.
Pogledaj Francuska i Henri Matisse
Honoré de Balzac
Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. – Pariz, 18. kolovoza 1850.), francuski književnik.
Pogledaj Francuska i Honoré de Balzac
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Francuska i Hrvatski jezik
Hugo Capet, kralj Francuske
Kip kralja Huga, bazilika Saint-Denis Hugo Capet (franc.: Hugues Capet) (Pariz, 938. – Pariz, 24. listopada 996.) bio je francuski kralj 21. svibnja 987. – 24. listopada 996., utemeljitelj francuske kraljevske dinastije Capet (prezime Capet od čega potječe ime dinastije u stvarnosti je nadimak koji označava nošenje plašta).
Pogledaj Francuska i Hugo Capet, kralj Francuske
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Pogledaj Francuska i Indijski ocean
Isère (departman)
Isère (francuski) je departman u regiji Auvergne-Rhône-Alpes, prefektura Grenoble, u istočnoj Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Isère (departman)
Isključivi gospodarski pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom režimu na temelju kojega obalne države ima pravo vršiti svoja suverena prava.
Pogledaj Francuska i Isključivi gospodarski pojas
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Francuska i Islam
Istočna Franačka
Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.
Pogledaj Francuska i Istočna Franačka
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Francuska i Italija
Ivana Orleanska
Ivána Orleánska (fr. Jeanne d'Arc; Domrémy, 6. siječnja 1412. – Rouen, 30. svibnja 1431.), francuska junakinja i svetica rimokatoličke crkve.
Pogledaj Francuska i Ivana Orleanska
Jacques Prévert
Jacques Prévert (Neuilly sur Seine, 4. veljače 1900. – Omonvill la Petite, 11. travnja 1977.), francuski pjesnik.
Pogledaj Francuska i Jacques Prévert
Jakobinci
Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792.
Pogledaj Francuska i Jakobinci
Jakobinska diktatura
Jakobinska diktatura (franc. la Terreur eng. Reign of Terror) je naziv za razdoblje revolucionarnog terora koji je nastupio u razdoblju od 5.
Pogledaj Francuska i Jakobinska diktatura
Jean Calvin
'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. – Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.
Pogledaj Francuska i Jean Calvin
Jean de La Fontaine
'''Jean de La Fontaine'''Jean de La Fontaine (Château-Thierry, 8. srpnja 1621. – Pariz, 13. travnja 1695.), francuski književnik iz XVII. stoljeća Ogledao se u svim književnim rodovima, a glavna su mu djela "Basne i bajke", "Pripovijesti u stihu".
Pogledaj Francuska i Jean de La Fontaine
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Pogledaj Francuska i Jean-Jacques Rousseau
Jean-Luc Godard
Jean-Luc Godard (Pariz, 3. prosinca 1930. – Rolle, 13. rujna 2022.) bio je francusko-švicarski filmski redatelj.
Pogledaj Francuska i Jean-Luc Godard
Jean-Paul Sartre
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. – Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritičar.
Pogledaj Francuska i Jean-Paul Sartre
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Pogledaj Francuska i Južna Amerika
Jules Verne
Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar.
Pogledaj Francuska i Jules Verne
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Pogledaj Francuska i Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo IV., kralj Francuske
Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.
Pogledaj Francuska i Karlo IV., kralj Francuske
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Francuska i Karlo Veliki
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Pogledaj Francuska i Karolinzi
Katalonci
Katalonci (katalonski, francuski i okcitanski: catalans, sardinski: cadelanos, španjolski: catalanes, talijanski: catalani) romanska su etnička skupina Službeno, pojmom „Katalonci” označavaju se stanovnici Katalonije, autonomne zajednice u Španjolskoj te stanovnike povijesne regije Roussillon u južnoj Francuskoj, danas departman Pyrénées-Orientales.
Pogledaj Francuska i Katalonci
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Pogledaj Francuska i Katalonski jezik
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Francuska i Katoličanstvo
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Francuska i Katolička Crkva
Klodvig I.
Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.
Pogledaj Francuska i Klodvig I.
Knjiga Sudnjeg dana
List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book – lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066.
Pogledaj Francuska i Knjiga Sudnjeg dana
Kontinentalna Francuska
Kontinentalna Francuska Izraz kontinentalna Francuska označava onaj dio Francuske koji se nalazi u Europi.
Pogledaj Francuska i Kontinentalna Francuska
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Pogledaj Francuska i Kontinentska klima
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Pogledaj Francuska i Koordinirano svjetsko vrijeme
Korzički jezik
Korzikanski ili korzički jezik (Corsu ili Lingua corsa; ISO 639-3: cos) je romanski jezik koji spada u skupinu južnoromanskih jezika.
Pogledaj Francuska i Korzički jezik
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Pogledaj Francuska i Korzika
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Francuska i Kršćanstvo
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Pogledaj Francuska i Križarski ratovi
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Pogledaj Francuska i Kuga
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Pogledaj Francuska i La Manche
Languedoc-Roussillon
Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Francuska i Languedoc-Roussillon
Lascaux
Lascaux (Dordogne) je špilja s paleolitskim zidnim slikama („Sikstinska kapela prapovijesnoga doba”) otkrivena 12. rujna 1940. nedaleko od Montignaca u Francuskoj, kada je osamnaestogodišnji Marcel Ravidat krenuo u potragu za psom Robotom koji je bio upao u rupu.
Pogledaj Francuska i Lascaux
Lav III.
Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.
Pogledaj Francuska i Lav III.
Lavanda
hvarske lavande Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., Lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae.
Pogledaj Francuska i Lavanda
Le Corbusier
Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. – Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskoga porijekla.
Pogledaj Francuska i Le Corbusier
Lille
Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.
Pogledaj Francuska i Lille
Limoges
Limoges je grad u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Limoges
Limousin
Limousin (oks. Lemosin) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, u središtu Francuske.
Pogledaj Francuska i Limousin
Lingua franca
Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.
Pogledaj Francuska i Lingua franca
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Loire
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Francuska i Lorena
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Pogledaj Francuska i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Pogledaj Francuska i Louis Pasteur
Lourdes
Svetište Gospe Lurdske Lourdes je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja.
Pogledaj Francuska i Lourdes
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Pogledaj Francuska i Ludvig I. Pobožni
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Pogledaj Francuska i Ludvig Njemački
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Pogledaj Francuska i Luj XIV., kralj Francuske
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Pogledaj Francuska i Luj XV., kralj Francuske
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Pogledaj Francuska i Luj XVI., kralj Francuske
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Pogledaj Francuska i Luksemburg
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Lyon
Marcel Duchamp
Henri-Robert-Marcel Duchamp (Blainville, 28. srpnja 1887. – Neuilly, 2. listopada 1968.), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću.
Pogledaj Francuska i Marcel Duchamp
Marcel Proust
Valentin Louis Georges Eugène Marcel Proust, (Pariz, 10. srpnja 1871. – Pariz, 18. studenog 1922.), francuski romanopisac.
Pogledaj Francuska i Marcel Proust
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Pogledaj Francuska i Maria Skłodowska-Curie
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Pogledaj Francuska i Marija Antoaneta
Marne
Marne (hrv. Marna) je departman u francuskoj regiji Grand Est.
Pogledaj Francuska i Marne
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Pogledaj Francuska i Marseille
Marseljeza
Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna.
Pogledaj Francuska i Marseljeza
Martinik
Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, Nalazi se južno od Dominike i sjeverno od Svete Lucije.
Pogledaj Francuska i Martinik
Maurice Ravel
Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. – Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma.
Pogledaj Francuska i Maurice Ravel
Maximilien Robespierre
'''Maximilien Robespierre''' Maximilien François Marie Isidore de Robespierre (Arras, 6. svibnja 1758. – Pariz, 28. srpnja 1794.), francuski revolucionar, fizički vođa Francuske revolucije, osnivač državne deističke religije, progonitelj katoličanstva i jedan od glavnih zagovornika revolucionarnog terora tijekom Jakobinske diktature 1793/1794.
Pogledaj Francuska i Maximilien Robespierre
Mayotte
Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.
Pogledaj Francuska i Mayotte
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Pogledaj Francuska i Međunarodni praznik rada
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Pogledaj Francuska i Merovinzi
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Pogledaj Francuska i Metz
Meuse
* Meuse (rijeka).
Pogledaj Francuska i Meuse
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Pogledaj Francuska i Molière
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi.
Pogledaj Francuska i Monako
Mont Blanc
Mont BlancMont Blanc je alpski masiv planinskog sustava Alpa najviši u Francuskoj i Italiji i drugi po veličini u Europi, na 4810 metara nadmorske visine.
Pogledaj Francuska i Mont Blanc
Montpellier
Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.
Pogledaj Francuska i Montpellier
Moselle (departman)
Moselle je departman na istoku Francuske u pokrajini Grand Est.
Pogledaj Francuska i Moselle (departman)
Nantes
Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.
Pogledaj Francuska i Nantes
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Francuska i Napoleon Bonaparte
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852.
Pogledaj Francuska i Napoleon III.
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Pogledaj Francuska i Napoleonova invazija na Rusiju
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.
Pogledaj Francuska i NATO
Nica
Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.
Pogledaj Francuska i Nica
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Francuska i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Francuska i Njemački jezik
Nord-Pas de Calais
Nord-Pas-de-Calais ili Francuska Nizozemska (Pays-bas français na francuskom, Frans Vlaanderen ili Franse Nederlanden na nizozemskom) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, zvana Sjever (Nord na francuskom) koja se sastojala od dva departmana: Nord (departman) i Pas-de-Calais.
Pogledaj Francuska i Nord-Pas de Calais
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Pogledaj Francuska i Normani
Nostradamus
'''Nostradamus''' Nostradamus (14. prosinca 1503. – 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok.
Pogledaj Francuska i Nostradamus
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Pogledaj Francuska i Nova godina
Nova Kaledonija
Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.
Pogledaj Francuska i Nova Kaledonija
Oceanska klima
Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.
Pogledaj Francuska i Oceanska klima
Okcitanci
Okcitanci (okcitanski: Ja Occitans) su autohtona romanska etnička skupina, podrijetlom iz južne Francuske.
Pogledaj Francuska i Okcitanci
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Pogledaj Francuska i Okcitanski jezik
Orléans
Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.
Pogledaj Francuska i Orléans
Otok Clipperton
Otok Clipperton, izvornog naziva "île de la Passion" (Otok strasti), je francuski atol u Tihom oceanu, 1.280 kilometara zapadno od obale Meksika.
Pogledaj Francuska i Otok Clipperton
Pad Bastille
Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.
Pogledaj Francuska i Pad Bastille
Paris
Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.
Pogledaj Francuska i Paris
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Francuska i Pariz
Paul Cézanne
Paul Cézanne (Aix-en-Provence, 19. siječnja 1839. – Aix-en-Provence, 22. listopada 1906.), francuski slikar čije djelo predstavlja sponu impresionizma s kraja 19.
Pogledaj Francuska i Paul Cézanne
Paul Gauguin
Eugène Henri Paul Gauguin (Pariz, 7. lipnja 1848. – Atuana, Hiva Oa, Markižansko otočje, 8. svibnja 1903.),Dalibor Brozović, gl.
Pogledaj Francuska i Paul Gauguin
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Pogledaj Francuska i Pierre Curie
Pierre-Auguste Renoir
Pierre-Auguste Renoir (Limoges, 25. veljače 1841. – Cagnes, 3. prosinca 1919.), francuski slikar i jedan od najistaknutijih predstavnika impresionizma; otac slavnog filmskog redatelja, Jeana Renoira.
Pogledaj Francuska i Pierre-Auguste Renoir
Pikardija
Pikardija (fra. Picardie) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na sjeveru Francuske, a bila je podijeljena na tri departmana: Aisne, Oise i Somme.
Pogledaj Francuska i Pikardija
Pipin Mali
Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.
Pogledaj Francuska i Pipin Mali
Pireneji
Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.
Pogledaj Francuska i Pireneji
Pireneji-Jug
Pireneji-Jug (fra. Midi-Pyrénées; oks. Miègjorn-Pirenèus; gas. Mieidia-Pirenèus) bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Francuska i Pireneji-Jug
Planinska klima
Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma.
Pogledaj Francuska i Planinska klima
Poštanski broj
Poštanski broj, kod od brojeva ili slova, ili kombinacija i jednih i drugih, posebna za svako naselje, kako bi se omogućilo brzo strojno razvrstavanje pošiljki.
Pogledaj Francuska i Poštanski broj
Poitiers
sv. Hilarija izgrađena je u 11. stoljeću. Poitiers je grad u Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Poitiers
Poitou-Charentes
Poitou-Charentes je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na zapadu Francuske.
Pogledaj Francuska i Poitou-Charentes
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Pogledaj Francuska i Popis francuskih vladara
Pravo glasa za žene
Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.
Pogledaj Francuska i Pravo glasa za žene
Pravo vlasništva
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
Pogledaj Francuska i Pravo vlasništva
Promet Francuske
Mreža autocesta u Francuskoj Superbrzi vlak TGV u pariškom Gare de Lyon Francuska raspolaže suvremenom i djelotvornom prometnom mrežom.
Pogledaj Francuska i Promet Francuske
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Francuska i Protestantizam
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Pogledaj Francuska i Provansa
Provansa-Alpe-Azurna obala
Provansa-Alpe-Azurna obala (fra. Provence-Alpes-Côte d'Azur) je regija na jugu Francuske.
Pogledaj Francuska i Provansa-Alpe-Azurna obala
Prva Francuska Republika
Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.
Pogledaj Francuska i Prva Francuska Republika
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Francuska i Prvi svjetski rat
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Pogledaj Francuska i Rajna
Réunion
Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu.
Pogledaj Francuska i Réunion
Registarska pločica vozila
Registarske pločice nekih europskih zemalja Registarska pločica je pločica za označavanje vozila.
Pogledaj Francuska i Registarska pločica vozila
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Francuska i René Descartes
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Francuska i Renesansa
Rennes
Rennes (Roazhon na bretonskom i Resnn na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Ille-et-Vilaine i glavni grad regije Bretanja.
Pogledaj Francuska i Rennes
Rhône
Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.
Pogledaj Francuska i Rhône
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Francuska i Rimsko Carstvo
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Pogledaj Francuska i Robert Schuman
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Pogledaj Francuska i Romanski jezici
Rona-Alpe
Rona-Alpe (fra. Rhône-Alpes) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Francuska i Rona-Alpe
Rouen
Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.
Pogledaj Francuska i Rouen
Salijski zakonik
Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.
Pogledaj Francuska i Salijski zakonik
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Pogledaj Francuska i Saveznici
Schumanov plan
Schumanov plan je plan o regulaciji odnosa na području crne metalurgije kojeg je 1950. godine izložio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman.
Pogledaj Francuska i Schumanov plan
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Pogledaj Francuska i Sedmogodišnji rat
Seine
Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Pogledaj Francuska i Seine
Sigurnost
Sigurnost je stupanj zašite od opasnosti, štete, gubitka ili kriminalne aktivnosti.
Pogledaj Francuska i Sigurnost
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Pogledaj Francuska i Sile Osovine
Sloboda
Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.
Pogledaj Francuska i Sloboda
Slobodna Francuska
Zastava Slobodne Francuske Slobodna Francuska (francuski: France libre) ili Slobodne francuske snage (francuski: Forces françaises libres) bio je naziv za Francuski pokret otpora, dio Francuza koji je nastavio borbu protiv Trećega Reicha nakon francuske kapitulacije.
Pogledaj Francuska i Slobodna Francuska
Središnji masiv
Lokacija Središnjeg masiva u Francuskoj. Središnji masiv (francuski: Massif Central) je gorje u južnom dijelu središnje Francuske.
Pogledaj Francuska i Središnji masiv
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Pogledaj Francuska i Sredozemna klima
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Francuska i Sredozemno more
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Pogledaj Francuska i Staroengleski jezik
Stendhal
Marie-Henri Beyle Stendhal Marie-Henri Beyle Stendhal (Grenoble, 23. siječnja 1783. – Pariz, 23. ožujka 1842.), francuski romanopisac i pripovjedač, jedan od književnih velikana prve polovice 19.
Pogledaj Francuska i Stendhal
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Pogledaj Francuska i Stogodišnji rat
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Pogledaj Francuska i Strasbourg
Sully Prudhomme
Sully Prudhomme - pravo ime René François Armand Prudhomme, (16. ožujka 1839. – 7. rujna 1907.), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji.
Pogledaj Francuska i Sully Prudhomme
Sveti Bartolomej (otok)
Luka Gustavia Zemljovid otoka Svetog Bartolomeja. Sveti Bartolomej (Saint Barthélemy, Saint-Barth ili St. Bart's kod anglofonih) je otok u Malim Antilima.
Pogledaj Francuska i Sveti Bartolomej (otok)
Sveti Martin (otok)
Sveti Martin je karipski otok koji je upravno podijeljen između Francuske i Nizozemske.
Pogledaj Francuska i Sveti Martin (otok)
Sveti Petar i Mikelon
Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland), na istočnoj obali Kanade.
Pogledaj Francuska i Sveti Petar i Mikelon
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Francuska i Sveto Rimsko Carstvo
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Pogledaj Francuska i Svi sveti
Talijanski ratovi
Politička karta Italije uoči pohoda Karla VIII. bitci kod Marignana. Talijanski ratovi je ime za seriju sukoba između 1494. do 1559. koji su uključivali, u različita razdoblja, većinu gradova-država Italije, Papinsku Državu, većinu velikih sila zapadne Europe (Francuska, Španjolska, Sv.
Pogledaj Francuska i Talijanski ratovi
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Pogledaj Francuska i Tihi ocean
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Pogledaj Francuska i Toulouse
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.
Pogledaj Francuska i Ujedinjeni narodi
Umjereni pojas
Različite zemljopisne zone svijeta. Umjereni pojas u zemljopisu označava područja Zemljine kugle koja se prostiru između tropskog pojasa i polarnih krugova.
Pogledaj Francuska i Umjereni pojas
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Pogledaj Francuska i Uskrs
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Francuska i Ustav
Uzašašće
Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina.
Pogledaj Francuska i Uzašašće
Vanuatu
Vanuatu je otočna država u Tihom oceanu, južno od Salomonovih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije.
Pogledaj Francuska i Vanuatu
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Pogledaj Francuska i Velika Gospa
Vendée
Vendée je departman u francuskoj regiji Pays-de-la-Loire.
Pogledaj Francuska i Vendée
Verdunski ugovor
Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.
Pogledaj Francuska i Verdunski ugovor
Višijska Francuska
Višijska Francuska, Višijski Režim ili Višijska Vlada su najčešći nazivi rabljeni za opisivanje francuske vlade koja je u Drugom svjetskom ratu kao Marionetska država Velikog Njemačkog Reicha surađivala s Nacističkom Njemačkom i Silama Osovinama od srpnja 1940.
Pogledaj Francuska i Višijska Francuska
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Pogledaj Francuska i Victor Hugo
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Pogledaj Francuska i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Pogledaj Francuska i Vikinzi
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Pogledaj Francuska i Vilim I. Osvajač
Visoke Alpe
Visoke Alpe (fra. Hautes-Alpes) je francuski departman na sjeveru regije Provansa-Alpe-Azurna obala, uz granicu s Italijom.
Pogledaj Francuska i Visoke Alpe
Voltaire
Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.
Pogledaj Francuska i Voltaire
Wallis i Futuna
Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu.
Pogledaj Francuska i Wallis i Futuna
Zapadna Franačka
Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.
Pogledaj Francuska i Zapadna Franačka
Zemlja Loire
Regija ili Zemlja Loire (fra. Pays de la Loire) je regija na zapadu Francuske.
Pogledaj Francuska i Zemlja Loire
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Pogledaj Francuska i Zemljopisna širina
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Pogledaj Francuska i Zemljopisna dužina
.fr
.fr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francusku.
Pogledaj Francuska i .fr
1. siječnja
1.
Pogledaj Francuska i 1. siječnja
1. studenoga
1.
Pogledaj Francuska i 1. studenoga
1. svibnja
1.
Pogledaj Francuska i 1. svibnja
11. studenoga
11.
Pogledaj Francuska i 11. studenoga
14. srpnja
14.
Pogledaj Francuska i 14. srpnja
15. kolovoza
15.
Pogledaj Francuska i 15. kolovoza
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Pogledaj Francuska i 1962.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Francuska i 1999.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Francuska i 2002.
25. prosinca
25.
Pogledaj Francuska i 25. prosinca
28. rujna
28.
Pogledaj Francuska i 28. rujna
8. svibnja
8.
Pogledaj Francuska i 8. svibnja
9. svibnja
9.
Pogledaj Francuska i 9. svibnja
Također poznat kao Peta Republika, Republika Francuska.
, Burbonci, Burgundija, Caen, Camille Corot, Camille Saint-Saëns, Centre-Val de Loire, Champagne-Ardenne, Charles Baudelaire, Charles de Gaulle, Charles-Augustin de Coulomb, Châlons-en-Champagne, Claude Debussy, Claude Monet, Clermont-Ferrand, Corse-du-Sud, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Dijon, Dinastija Capet, Dinastija Valois, Doba kuge, Donja Normandija, Država, Druga Francuska Republika, Drugi svjetski rat, Duhovi (blagdan), Edgar Degas, Eduard III., Eduard Kale, Eiffelov toranj, Elzašani, Elzas, Emmanuel Macron, Engleska, Etnički identitet, Eugène Delacroix, Eugène Ionesco, Euro, Europa, Europska unija, Filip IV., kralj Francuske, Flamanski jezik, François Couperin, François Rabelais, François Truffaut, Franche-Comté, Franci, Francuska, Francuska Gijana, Francuska Indokina, Francuska Polinezija, Francuska revolucija, Francuski franak, Francuski jezik, Francuski južni i antarktički teritoriji, Francuski pokret otpora, Francusko-pruski rat, Francuzi, Frankofonija, G-20, G7, Galija (rimska provincija), Georges Bizet, Georges Braque, Germani, Giljotina, Godišnji odmor, Gornja Normandija, Gornja Saôna, Gustave Courbet, Gustave Flaubert, Gvadalupa, Haut-Rhin, Haute-Corse, Haute-Loire, Haute-Marne, Hérault, Hector Berlioz, Henri de Toulouse-Lautrec, Henri Matisse, Honoré de Balzac, Hrvatski jezik, Hugo Capet, kralj Francuske, Indijski ocean, Isère (departman), Isključivi gospodarski pojas, Islam, Istočna Franačka, Italija, Ivana Orleanska, Jacques Prévert, Jakobinci, Jakobinska diktatura, Jean Calvin, Jean de La Fontaine, Jean-Jacques Rousseau, Jean-Luc Godard, Jean-Paul Sartre, Južna Amerika, Jules Verne, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo IV., kralj Francuske, Karlo Veliki, Karolinzi, Katalonci, Katalonski jezik, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Klodvig I., Knjiga Sudnjeg dana, Kontinentalna Francuska, Kontinentska klima, Koordinirano svjetsko vrijeme, Korzički jezik, Korzika, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kuga, La Manche, Languedoc-Roussillon, Lascaux, Lav III., Lavanda, Le Corbusier, Lille, Limoges, Limousin, Lingua franca, Loire, Lorena, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Louis Pasteur, Lourdes, Ludvig I. Pobožni, Ludvig Njemački, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Luksemburg, Lyon, Marcel Duchamp, Marcel Proust, Maria Skłodowska-Curie, Marija Antoaneta, Marne, Marseille, Marseljeza, Martinik, Maurice Ravel, Maximilien Robespierre, Mayotte, Međunarodni praznik rada, Merovinzi, Metz, Meuse, Molière, Monako, Mont Blanc, Montpellier, Moselle (departman), Nantes, Napoleon Bonaparte, Napoleon III., Napoleonova invazija na Rusiju, NATO, Nica, Njemačka, Njemački jezik, Nord-Pas de Calais, Normani, Nostradamus, Nova godina, Nova Kaledonija, Oceanska klima, Okcitanci, Okcitanski jezik, Orléans, Otok Clipperton, Pad Bastille, Paris, Pariz, Paul Cézanne, Paul Gauguin, Pierre Curie, Pierre-Auguste Renoir, Pikardija, Pipin Mali, Pireneji, Pireneji-Jug, Planinska klima, Poštanski broj, Poitiers, Poitou-Charentes, Popis francuskih vladara, Pravo glasa za žene, Pravo vlasništva, Promet Francuske, Protestantizam, Provansa, Provansa-Alpe-Azurna obala, Prva Francuska Republika, Prvi svjetski rat, Rajna, Réunion, Registarska pločica vozila, René Descartes, Renesansa, Rennes, Rhône, Rimsko Carstvo, Robert Schuman, Romanski jezici, Rona-Alpe, Rouen, Salijski zakonik, Saveznici, Schumanov plan, Sedmogodišnji rat, Seine, Sigurnost, Sile Osovine, Sloboda, Slobodna Francuska, Središnji masiv, Sredozemna klima, Sredozemno more, Staroengleski jezik, Stendhal, Stogodišnji rat, Strasbourg, Sully Prudhomme, Sveti Bartolomej (otok), Sveti Martin (otok), Sveti Petar i Mikelon, Sveto Rimsko Carstvo, Svi sveti, Talijanski ratovi, Tihi ocean, Toulouse, Ujedinjeni narodi, Umjereni pojas, Uskrs, Ustav, Uzašašće, Vanuatu, Velika Gospa, Vendée, Verdunski ugovor, Višijska Francuska, Victor Hugo, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vikinzi, Vilim I. Osvajač, Visoke Alpe, Voltaire, Wallis i Futuna, Zapadna Franačka, Zemlja Loire, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, .fr, 1. siječnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 11. studenoga, 14. srpnja, 15. kolovoza, 1962., 1999., 2002., 25. prosinca, 28. rujna, 8. svibnja, 9. svibnja.