Brže od pregledniku!Sličnosti između Francuska revolucija i Povijest Europe
Francuska revolucija i Povijest Europe imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar Veliki, Apsolutizam, Austrija, Bečki kongres, Belgija, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Egipat, Fiziokratizam, Francuska, Indija, Italija, Jakobinci, Luj XVI., kralj Francuske, Lyon, Marija Antoaneta, Mir u Campo Formiju, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Pad Bastille, Parlament, Poljska, Pruska, Ujedinjeno Kraljevstvo, 14. srpnja, 1770., 1776., 1781., 1789., 1790., ..., 1791., 1792., 1793., 1794., 1795., 1796., 1797., 1799., 1814., 26. kolovoza. Proširite indeks (10 više) »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Aleksandar Veliki i Francuska revolucija · Aleksandar Veliki i Povijest Europe ·
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Apsolutizam i Francuska revolucija · Apsolutizam i Povijest Europe ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Francuska revolucija · Austrija i Povijest Europe ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Francuska revolucija · Bečki kongres i Povijest Europe ·
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Belgija i Francuska revolucija · Belgija i Povijest Europe ·
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina i Francuska revolucija · Deklaracija o pravima čovjeka i građanina i Povijest Europe ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Francuska revolucija · Egipat i Povijest Europe ·
Fiziokratizam
François Quesnay Fiziokratizam je ekonomska teorija razvijena u Francuskoj tijekom 18.
Fiziokratizam i Francuska revolucija · Fiziokratizam i Povijest Europe ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Francuska revolucija · Francuska i Povijest Europe ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Francuska revolucija i Indija · Indija i Povijest Europe ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Francuska revolucija i Italija · Italija i Povijest Europe ·
Jakobinci
Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora, tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.
Francuska revolucija i Jakobinci · Jakobinci i Povijest Europe ·
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Francuska revolucija i Luj XVI., kralj Francuske · Luj XVI., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Francuska revolucija i Lyon · Lyon i Povijest Europe ·
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Francuska revolucija i Marija Antoaneta · Marija Antoaneta i Povijest Europe ·
Mir u Campo Formiju
Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.
Francuska revolucija i Mir u Campo Formiju · Mir u Campo Formiju i Povijest Europe ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Francuska revolucija i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Povijest Europe ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Francuska revolucija i Napoleon Bonaparte · Napoleon Bonaparte i Povijest Europe ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Francuska revolucija i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Europe ·
Pad Bastille
Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.
Francuska revolucija i Pad Bastille · Pad Bastille i Povijest Europe ·
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Francuska revolucija i Parlament · Parlament i Povijest Europe ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Francuska revolucija i Poljska · Poljska i Povijest Europe ·
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Francuska revolucija i Pruska · Povijest Europe i Pruska ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Francuska revolucija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Povijest Europe i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
14. srpnja
14.
14. srpnja i Francuska revolucija · 14. srpnja i Povijest Europe ·
1770.
Bez opisa.
1770. i Francuska revolucija · 1770. i Povijest Europe ·
1776.
Bez opisa.
1776. i Francuska revolucija · 1776. i Povijest Europe ·
1781.
Bez opisa.
1781. i Francuska revolucija · 1781. i Povijest Europe ·
1789.
Bez opisa.
1789. i Francuska revolucija · 1789. i Povijest Europe ·
1790.
Bez opisa.
1790. i Francuska revolucija · 1790. i Povijest Europe ·
1791.
Bez opisa.
1791. i Francuska revolucija · 1791. i Povijest Europe ·
1792.
Bez opisa.
1792. i Francuska revolucija · 1792. i Povijest Europe ·
1793.
Bez opisa.
1793. i Francuska revolucija · 1793. i Povijest Europe ·
1794.
Bez opisa.
1794. i Francuska revolucija · 1794. i Povijest Europe ·
1795.
Bez opisa.
1795. i Francuska revolucija · 1795. i Povijest Europe ·
1796.
Bez opisa.
1796. i Francuska revolucija · 1796. i Povijest Europe ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Francuska revolucija · 1797. i Povijest Europe ·
1799.
Bez opisa.
1799. i Francuska revolucija · 1799. i Povijest Europe ·
1814.
Bez opisa.
1814. i Francuska revolucija · 1814. i Povijest Europe ·
26. kolovoza
26.
26. kolovoza i Francuska revolucija · 26. kolovoza i Povijest Europe ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Francuska revolucija i Povijest Europe imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Francuska revolucija i Povijest Europe
Usporedba između Francuska revolucija i Povijest Europe
Francuska revolucija ima 109 odnose, a Povijest Europe ima 816. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 4.32% = 40 / (109 + 816).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Francuska revolucija i Povijest Europe. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
