Sadržaj
183 odnosi: Ali-paša Rizvanbegović, Alojzije Mišić, Ambroz Matić, Anđeo Kaić, Anđeo Kraljević, Apostolski vikarijat, Augustin Čengić, Augustin Tuzlak, Augustin Zubac, Austro-Ugarska, Đakovo, Šibenik, Široki Brijeg, Bačka, Balkan, Banja Luka, Bernardin Pavlović, Blaž Josić, Bono Benić, Bosanska vikarija, Bosansko Kraljevstvo, Bosna, Bosna (država), Bosna i Hercegovina, Bosna Srebrena (časopis), Budim, Budimpešta, Bugarska, Crkva, Crkva sv. Jakova u Međugorju, Dalmacija, Danijel Ban, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Evanđelje po Marku, Filip Lastrić, Fojnica, Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Franjevačka teologija Sarajevo, Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici, Franjevački samostan Gradovrh, Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu, Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici, Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku, Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku, Franjevački samostan u Grebenu, Franjevački samostan u Jezeru, Franjevci, ... Proširite indeks (133 više) »
Ali-paša Rizvanbegović
Ali-paša Rizvanbegović (Stočević) (Stolac, 1783. - Banja Luka 1851.) bio je hercegovački paša, stolački kapetan i vakif iz bošnjačke obitelji Rizvanbegović.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ali-paša Rizvanbegović
Alojzije Mišić
Alojzije Mišić O.F.M. (Bosanska Gradiška, 10. studenog 1859. – Mostar, 26. ožujka 1942.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1912. do 1942. Bio je provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena između 1909.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Alojzije Mišić
Ambroz Matić
Ambroz Matić (Blaževac, Pelagićevo, 24. ožujka 1795. – Garevac, Modriča, 24. srpnja 1849.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, pisac, latinist iz BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ambroz Matić
Anđeo Kaić
Fra Anđeo Kaić (Livno, 24. ožujka 1894. – Livno, 29. rujna 1983.), bosanski franjevac, odgajatelj i slikar.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Anđeo Kaić
Anđeo Kraljević
Fra Anđeo Kraljević (Čerigaj, Široki Brijeg, 26. prosinca 1807. – Konjic, 25. ožujka 1879.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački biskup, franjevac, pisac i gramatičar.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Anđeo Kraljević
Apostolski vikarijat
Apostolski vikarijat ili apostolska prefektura određeni je dio teritorija na kojem, zbog posebnih okolnosti, još nije ustanovljena biskupija.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Apostolski vikarijat
Augustin Čengić
Augustin Čengić (Stara Rijeka, Sanski Most, 7. veljače 1855. – Banja Luka, 22. lipnja 1911.), hrvatski književnik Bio je franjevac, osnove pismenosti stekao je, vjerojatno, u fojničkom samostanu, u kojem je 1872.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Augustin Čengić
Augustin Tuzlak
Fra Augustin Tuzlak, bosanski franjevac, provincijal Bosne Srebrene.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Augustin Tuzlak
Augustin Zubac
* Augustin Zubac (stariji), provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Augustin Zubac
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Austro-Ugarska
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Đakovo
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Šibenik
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Široki Brijeg
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bačka
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Balkan
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Banja Luka
Bernardin Pavlović
Bernardin Pavlović je bio franjevac i hrvatski pisac iz Dubrovačke Republike.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bernardin Pavlović
Blaž Josić
Blaž Josić, krsnog imena Bono (Rapače, Tuzla, 2. ožujka, 1820. – Kraljeva Sutjeska, 24. prosinca 1868.) Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo bio je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Blaž Josić
Bono Benić
Bono Benić (Čatići kod Kaknja, 1708. - Kraljeva Sutjeska, 27. ožujka 1785.), bosanski franjevac, provincijal Bosne Srebrene, ljetopisac.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bono Benić
Bosanska vikarija
250px Bosanska vikarija (lat. Vicaria Bosnae S. Crucis) je bila franjevačka upravna jedinica.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bosanska vikarija
Bosansko Kraljevstvo
Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bosansko Kraljevstvo
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bosna
Bosna (država)
*Bosanska Banovina, od 12.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bosna (država)
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bosna i Hercegovina
Bosna Srebrena (časopis)
Bosna Srebrena je službeno-informativno glasilo Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene, koji je i izdavač časopisa.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bosna Srebrena (časopis)
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Budim
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Budimpešta
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Bugarska
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Crkva
Crkva sv. Jakova u Međugorju
Crkva sv. Jakova u Međugorju Crkva svetog Jakova je katolička župna crkva hodočasničkog mjesta Međugorja i općine Čitluk u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Crkva sv. Jakova u Međugorju
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Dalmacija
Danijel Ban
Fra Danijel Ban i brat Antun (lijevo) u Kreševu Fra Danijel Ban (Kreševo, 21. listopada 1857. – 14. rujna 1939.), ljetopisac, franjevac i provincijal Bosne Srebrene.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Danijel Ban
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Dubrovačka Republika
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Dubrovnik
Evanđelje po Marku
Marko Evanđelist Evanđelje po Marku ili Markovo Evanđelje religijska je knjiga, dio Novoga zavjeta.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Evanđelje po Marku
Filip Lastrić
Filip Lastrić Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. – Kraljeva Sutjeska 1783.), bio je bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Filip Lastrić
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Fojnica
Franjevačka klasična gimnazija u Visokom
Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini, srednjoškolska je odgojno-obrazovna ustanova u vlasništvu Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevačka klasična gimnazija u Visokom
Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Makarskoj Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja je pokrajina franjevačkoga reda u Hrvatskoj, na području Dalmacije i Dalmatinske zagore, sa sjedištem u Splitu.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Franjevačka teologija Sarajevo
Franjevačka teologija Sarajevo – visokoškolska ustanova Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevačka teologija Sarajevo
Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici
Franjevački samostan sv. Duha u Fojnici, fotografija izbliza. Franjevački samostan Fojnica nalazi se u Fojnici, ispod brda Križa.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici
Franjevački samostan Gradovrh
Franjevački samostan na Gradovrhu osnovali su izbjegli franjevci iz samostana sv. Marije u Gornjoj Tuzli koji su morali iseliti zajedno s već izbjeglim zvorničkim franjevcima 1541. kad je kasaba doprla do kršćanske varoši Izvorišta.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan Gradovrh
Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Franjevački samostan i crkva sv.
Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu
Franjevački samostan i crkva sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu
Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici
Franjevački samostan i crkva sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici
Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku
Franjevački samostan i crkva sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku
Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku
Franjevački samostan sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku
Franjevački samostan u Grebenu
Franjevački samostan u Grebenu ili Franjevački samostan Krupa, rimokatolički samostan franjevaca koji se nalazi nešto niže od srednjovjekovnog utvrđenog grada Grebena.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan u Grebenu
Franjevački samostan u Jezeru
Franjevački samostan u Jezeru je bio rimokatolički samostan franjevaca u Jezeru kod Jajca.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan u Jezeru
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci
Franjo Gracić
Fra Franjo Gracić (Kreševo, 1740. – Kreševo, 1799.) bosanski je franjevac i teolog poznat po svom liječničkom djelovanju po Bosni.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjo Gracić
Franjo Ivanović
Franjo Ivanović (Schwaz, 1. listopada 2003.) hrvatski je nogometaš, koji trenutačno nastupa za Rijeku.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjo Ivanović
Franjo Milićević
Fra Franjo Milićević (u dijelu literature Miličević) (Veliki Ograđenik, Čitluk, 10. listopada 1835. – Mostar, 8. veljače 1903.) Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac i tiskar.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjo Milićević
Franjo Travničanin
Franjo Travničanin (Fojnica, oko 1676. – Brod, oko 1708.), bio je hrvatski franjevac iz BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjo Travničanin
Gabela
Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Gabela
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Gračac
Grgo Martić
Fra Grgo Martić (isto Mato ili Grga, Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Grgo Martić
Guča Gora
Guča Gora je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Guča Gora
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hercegovina
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska ćirilica
Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini
Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini je definicija dana skupu novela, kratkih priča, pjesama i ostalih raznih književnih djela koja su ispisana na hrvatskome jeziku i pripadaju u cijelosti hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkim Hrvatima i hrvatskome jeziku.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini
Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini
Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini je skup svih materijalnih i pisanih dobara u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski jezik
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski narodni preporod
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini
Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini obuhvaća: predškolsko obrazovanje, devetogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od šeste do petnaeste godine, srednje obrazovanje koje je opcionalno i visoko obrazovanje.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatsko državno pravo
Humac (Ljubuški, BiH)
Humac je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Humac (Ljubuški, BiH)
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Imotski
Ivan Ančić Dumljanin
Ivan Ančić (Lipa u Duvnu, 11. veljače 1624. – Ancona, 24. srpnja 1685.), hrvatski teološki pisac.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivan Ančić Dumljanin
Ivan Bandulavić
'''Fra Ivan Bandulavić''': ''Pištole i evanđelja'', Venecija 1613. - naslovnica Ivan Bandulavić (Skoplje, danas Uskoplje, 1591. – prva polovica 17. st.), hrvatski pisac, franjevac Povijest župe - Fra Ivan Bandulavić, pisac iz Uskoplja (pristupljeno 9.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivan Bandulavić
Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivan Franjo Jukić
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivo Andrić
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Jadransko more
Jozo Marinčić
Fra Jozo Marinčić (Balići, župa Bučići, Travnik, 31. listopada 1959.), hrvatski katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine, redovnik franjevac, provincijal franjevačke provincije sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Jozo Marinčić
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Kajkavsko narječje
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Katoličanstvo
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Knin
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Konjic
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Kraljevina Ugarska
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Kreševo (BiH)
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Latinica
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Latinski jezik
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Lika
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Livno
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ljubuški
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ljudevit Gaj
Lovro Šitović
Lovro Šitović (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.) bio je hrvatski i bosanskohercegovačkiMirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Lovro Šitović
Lovro Gavran
Lovro Gavran, OFM (Veliki Prnjavor, Foča kod Doboja, 18. veljače 1954.) je bivši provincijski ministar ili provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (2009. – 2016.).
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Lovro Gavran
Luka Markešić
Luka Markešić (Proslap kod Prozora, 23. prosinca 1937. - Sarajevo, 7. kolovoza 2014.) bio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (1982. – 1991.) i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Luka Markešić
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mađari
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Makarska
Marijan Šunjić (biskup)
Fra Marijan Šunjić (Bučići, kod Travnika, 7. siječnja 1798. – Beč, 28. rujna 1860.), franjevac, biskup, apostolski vikar u Bosni, hrvatski književnik, jezikoslovac; znanstveni, kulturni i politički djelatnik.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Marijan Šunjić (biskup)
Marijan Bogdanović
Marijan Bogdanović (Kreševo, 8. prosinca, 1720. – Kreševo, 7. siječnja 1772.) Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo bio je hrvatski i bosanskohercegovački apostolski vikar, latinist i ljetopisac.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Marijan Bogdanović
Marijan Haljinić
Marijan Haljinić (Haljinići, sredina 16. st. - Kraljeva Sutjeska, 19. srpnja 1606.), bio je bosanski franjevac i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (1583. – 1586. i 1592. – 1595.).
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Marijan Haljinić
Marko Bulajić
Marko Bulajić (? - Našice, 17. ožujka 1718.) je bio hrvatski franjevac i visoki crkveni dužnosnik.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Marko Bulajić
Marko Dobretić
Fra Marko Dobretić Jezerčić (Dobrebić), OFM (Brnjići, Dobretići, 1707. – Fojnica, 8. siječnja 1784.) je bio bosanski franjevac, provincijal Bosne Srebrene, naslovni biskup eretrijski, apostolski vikar u Bosni i teološki pisac.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Marko Dobretić
Martin Nedić
Martin Nedić (Tolisa, 1. travnja 1810. – 26. svibnja 1895.), hrvatski pjesnik, prvi ilirac iz Bosne.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Martin Nedić
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Matija Divković
Mato Benlić
Mato Benlić (Banja Luka, 1609. – Velika kraj Požege, 30. siječnja 1674.), je bio franjevac, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, biskup Beogradske biskupije, upravitelj Smederevske biskupije te apostolski vikar upražnjenih biskupija u Ugarskom dijelu pod turskom vlašću.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mato Benlić
Mato Delivić
Fra Mato Delivić (Kreševo, oko 1666. - Kreševo, 22. lipnja 1740.), bosanskohercegovački svećenik, biskup i prvi apostolski vikar u Bosni.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mato Delivić
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Međimurska županija
Mihovil Radnić
Fra Mihovil Radnić (Mihajlo, tj. Mihovil) (Kalača, 1636. – Budim, 1707. ili 1709.), Studirao je u Italiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mihovil Radnić
Modriča
Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Modriča
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mostar
Mrkonjić Grad
Mrkonjić Grad (ranije Varcar Vakuf) je općina u zapadnome dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno u jugozapadnome dijelu Republike Srpske.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mrkonjić Grad
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Našice
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Narod
Nasilje
Antisemitski neredi 1819. u Frankfurtu Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Nasilje
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Nijemci
Novicijat
Novicijat je razdoblje obuke i pripreme novaka, budućih redovnika prije polaganja zavjeta, kako bi se razabralo jesu li pozvani na redovnički život.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Novicijat
Olovo (BiH)
Olovo je općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Olovo (BiH)
Opatija Marija Zvijezda
300px Opatija "Marija Zvijezda" (Mariastern) je samostan trapističkog reda u Bosni nedaleko Banje Luke.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Opatija Marija Zvijezda
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Osijek
Pavao Posilović
Pavao Posilović (Glamoč, oko 1597. - Rama, prije 1657.), je bio hrvatski franjevac, književnik i biskup iz Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Pavao Posilović
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Pečuh
Petar Anđelović
Fra Petar Anđelović (Brčko, 9. prosinca 1937. – Sarajevo, 14. siječnja 2009.) bio je ugledni bosanski franjevac, publicist, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene za vrijeme zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Petar Anđelović
Petar Bakula
Petar Bakula (Batin kraj Posušja, 1816. – Mostar, 1873.), hrv. prosvjetitelj i pisac iz BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Petar Bakula
Petar Bošnjak (vikar Bosanske vikarije)
Fra Petar Bošnjak, OFM, trideset i sedmi vikar vikar Bosanske vikarije i trideset i deveti vikar Bosanske vikarije, ali onda pod imenom Bosne Srebrene.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Petar Bošnjak (vikar Bosanske vikarije)
Petar Zlojutrić
Petar Zlojutrić - Soljanin (Tuzla, 1565. – Gradovrh, 4. travnja 1623.), provincijal franjevačke provincije Bosna Srebrena (1589. – 1592.), biskup biskupije Sardica (sofijska biskupija) te i upravitelj dijela Bosne.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Petar Zlojutrić
Plehan
Plehan je brežuljak visok oko 315 m, oko 9 km jugoistočno od Dervente, a naziv mu, smatra se, potječe od glagola plehati, odnosno pleati, tj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Plehan
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Požega
Pokuplje
Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Pokuplje
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Posušje
Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Prozor-Rama
Radoslav Glavaš
* Radoslav Glavaš (mlađi), pisac, franjevac.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Radoslav Glavaš
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Radoslav Katičić
Rafael Barišić
Rafael (Rafo) Barišić, O.F.M. Obs., (Oćevija, 24. lipnja 1796. – Široki Brijeg, 11. kolovoza 1863.), hrvatski biskup i pisac iz redova franjevaca opservanata Početne i humaniorne nauke završio u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teološki studij u Torinu.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Rafael Barišić
Rama
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Rama
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Samostan
Samostan Gorica
Bosni i Hercegovini za mjesec srpanj, 1930. godina Samostan Gorica je franjevački samostan, u sklopu kojeg se nalazi crkva sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Samostan Gorica
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Sarajevo
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Sinj
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Skradin
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Slavonija
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Sofija
Splitska čakavština
Splitski govor (splitska čakavština), čakavski govor s područja grada Splita, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Splitska čakavština
Srebrenica
Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Srebrenica
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Srijem
Stjepan Kotromanić
* Stjepan I. Kotromanić.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Stjepan Kotromanić
Stjepan Margitić
Stjepan (Stipan) Margitić (a zovu ga također i Margetić, Markovac i Jajčanin) (Jajce, oko 1650. – Fojnica, 8. prosinca 1730.) je bio hrvatski književnik i vjerski pisac iz BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Stjepan Margitić
Stjepan Matijević
*Stipan Matijević, hrv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Stjepan Matijević
Stjepan Zlatarić (provincijal)
Fra Stjepan Zlatarić (današnje Uskoplje, 16. st - Visovac, 17. st.) je bio bosanski franjevac i provincijal Bosne Srebrene od 1602. do 1605. godine.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Stjepan Zlatarić (provincijal)
Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini
Tijekom Rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. je stradalo više crkvenih osoba.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Stranka prava
Sulejman II.
Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Sulejman II.
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Talijani
Tolisa (Orašje, BiH)
Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Tolisa (Orašje, BiH)
Toma Babić
Spomenik fra Tomi Babiću u Stankovcima Fra Toma Babić (Velim, oko 1680. – Šibenik, 31. srpnja 1750.), hrvatski franjevac i književnik.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Toma Babić
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Tomislavgrad
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Trebinje
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Turci
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Turska Hrvatska
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Tuzla
Udbina
Udbina je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Udbina
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Veliki turski rat
Vesela Straža
Vesela Straža je srednjovjekovno utvrđeno naselje kod današnjeg Bugojna.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Vesela Straža
Vice Vicić
Vice Vicić (Fojnica, 1734. – 28. ožujka 1796.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Vice Vicić
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Vinkovci
Visoka Porta
Visoka Porta iz turskih vremena. Visoka Porta (tur. bâb-i-âlî) je od 1718. do 1922. bio naziv za vladu Osmanskog Carstva, da bi se napravila razlika u odnosu na sultanov dvor.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Visoka Porta
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Visoko (BiH)
Vitomir Jeličić
Fra Vitomir Jeličić, krsnog imena Jozo (Podbor, Šćit, 14. listopada 1898. – Sarajevo, 15. listopada 1980.), bh.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Vitomir Jeličić
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Vrlika
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Zadarska nadbiskupija
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Zagora
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Zagreb
Zaostrog
Zaostrog, mjesto u južnom dijelu Makarskog primorja.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Zaostrog
Zdravko Dadić
Fra Zdravko Dadić (Gradačac, župa Donja Tramošnica, 8. svibnja 1966.), hrvatski katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine, redovnik franjevac, definitor franjevačke provincije sv.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Zdravko Dadić
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 1514.
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 1573.
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 1900.
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 1928.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 1934.
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 1942.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 2000.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 2009.
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 2016.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Franjevačka provincija Bosna Srebrena i 2022.
Također poznat kao Bosanski franjevci, Bosna Srebrena.