Brže od pregledniku!Sličnosti između Franjo Ferdinand i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Franjo Ferdinand i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija imaju 38 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Austrougarska ratna mornarica, Austrougarska vojska, Češka (povijesna pokrajina), Ban, Bjelovar, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Franjo Josip I., Frankovci, Frano Supilo, Habsburg, Hrvatska, Hrvatsko-srpska koalicija, István Tisza, Ivan Skerlecz, Karlo I. Austrijski, Katolička Crkva, Kralj, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Petrinja, Prvi svjetski rat, Slavonski Brod, Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Stjepan Radić, Vojvodina, Vukovar, Zastava Republike Hrvatske, ..., 1875., 1898., 1902., 1909., 1910., 1912., 1913., 1914.. Proširite indeks (8 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Franjo Ferdinand · Austro-Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Austrougarska ratna mornarica i Franjo Ferdinand · Austrougarska ratna mornarica i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Austrougarska vojska i Franjo Ferdinand · Austrougarska vojska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Franjo Ferdinand i Češka (povijesna pokrajina) · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Češka (povijesna pokrajina) ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Franjo Ferdinand · Ban i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Bjelovar i Franjo Ferdinand · Bjelovar i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Franjo Ferdinand · Bosna i Hercegovina i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjo Ferdinand · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Franjo Ferdinand i Franjo Josip I. · Franjo Josip I. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Franjo Ferdinand i Frankovci · Frankovci i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Franjo Ferdinand i Frano Supilo · Frano Supilo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Franjo Ferdinand i Habsburg · Habsburg i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Franjo Ferdinand i Hrvatska · Hrvatska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Franjo Ferdinand i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatsko-srpska koalicija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
István Tisza
István Tisza Grof István Tisza od Borosjenőa i Szegeda (Pešta, 22. travnja 1861. – Budimpešta, 31. listopada 1918.), ugarski političar, ministar-predsjednik Ugarske vlade od 1903. do 1905. godine, te od 1913. do 1917. godine.
Franjo Ferdinand i István Tisza · István Tisza i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Ivan Skerlecz
Barun Ivan Škrlec Lomnički (Raslovo, Mađarska, 20. srpnja 1873. – Budimpešta, 12. siječnja 1951.), hrvatski političar i pravnik.
Franjo Ferdinand i Ivan Skerlecz · Ivan Skerlecz i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Franjo Ferdinand i Karlo I. Austrijski · Karlo I. Austrijski i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Franjo Ferdinand i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Franjo Ferdinand i Kralj · Kralj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Franjo Ferdinand i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Franjo Ferdinand i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Franjo Ferdinand i Petrinja · Petrinja i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Franjo Ferdinand i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Franjo Ferdinand i Slavonski Brod · Slavonski Brod i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Franjo Ferdinand i Srbija · Srbija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Franjo Ferdinand i Srpska pravoslavna Crkva · Srpska pravoslavna Crkva i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Franjo Ferdinand i Stjepan Radić · Stjepan Radić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Franjo Ferdinand i Vojvodina · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Vojvodina ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Franjo Ferdinand i Vukovar · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Vukovar ·
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Franjo Ferdinand i Zastava Republike Hrvatske · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zastava Republike Hrvatske ·
1875.
Bez opisa.
1875. i Franjo Ferdinand · 1875. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1898.
Bez opisa.
1898. i Franjo Ferdinand · 1898. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1902.
Bez opisa.
1902. i Franjo Ferdinand · 1902. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1909.
Bez opisa.
1909. i Franjo Ferdinand · 1909. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1910.
Bez opisa.
1910. i Franjo Ferdinand · 1910. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1912.
Bez opisa.
1912. i Franjo Ferdinand · 1912. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1913.
Bez opisa.
1913. i Franjo Ferdinand · 1913. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Franjo Ferdinand · 1914. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Franjo Ferdinand i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Franjo Ferdinand i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Usporedba između Franjo Ferdinand i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Franjo Ferdinand ima 151 odnose, a Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ima 372. Kao što im je zajedničko 38, Jaccard indeks 7.27% = 38 / (151 + 372).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Franjo Ferdinand i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
