Brže od pregledniku!Sličnosti između Franjo Gregurić i Josip Manolić
Franjo Gregurić i Josip Manolić imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Brijunska deklaracija, Država, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski sabor, Hrvoje Šarinić, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, 17. srpnja, 1990., 1991., 25. lipnja, 7. srpnja, 8. listopada.
Brijunska deklaracija
Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Brijunska deklaracija i Franjo Gregurić · Brijunska deklaracija i Josip Manolić ·
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Država i Franjo Gregurić · Država i Josip Manolić ·
Franjo Tuđman
Dr.
Franjo Gregurić i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Josip Manolić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Franjo Gregurić i Hrvatska · Hrvatska i Josip Manolić ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Franjo Gregurić i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Josip Manolić ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Franjo Gregurić i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Josip Manolić ·
Hrvoje Šarinić
Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).
Franjo Gregurić i Hrvoje Šarinić · Hrvoje Šarinić i Josip Manolić ·
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Franjo Gregurić i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Josip Manolić i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Franjo Gregurić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Josip Manolić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
17. srpnja
17.
17. srpnja i Franjo Gregurić · 17. srpnja i Josip Manolić ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Franjo Gregurić · 1990. i Josip Manolić ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Franjo Gregurić · 1991. i Josip Manolić ·
25. lipnja
25.
25. lipnja i Franjo Gregurić · 25. lipnja i Josip Manolić ·
7. srpnja
7.
7. srpnja i Franjo Gregurić · 7. srpnja i Josip Manolić ·
8. listopada
8.
8. listopada i Franjo Gregurić · 8. listopada i Josip Manolić ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Franjo Gregurić i Josip Manolić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Franjo Gregurić i Josip Manolić
Usporedba između Franjo Gregurić i Josip Manolić
Franjo Gregurić ima 31 odnose, a Josip Manolić ima 88. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 12.61% = 15 / (31 + 88).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Franjo Gregurić i Josip Manolić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
