Sadržaj
214 odnosi: Afera Mayerling, Alexander Bach, Ambroz Vranyczany, Anarhizam, Aneksijska kriza, Ante Starčević, Apsolutizam, Atentat, August, Austrija, Austrijsko Carstvo, Austrijsko Vojvodstvo, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Štajerska (vojvodstvo), Švicarska, Češka (povijesna pokrajina), Bachov apsolutizam, Balkan, Bastion, Bavarska, Beč, Beograd, Berlin, Berlinski kongres, Biskup, Bitka kod Solferina, Bjelovar, Bjelovarska afera, Bosna i Hercegovina, Bregenz, Brixen, Budimpešta, Bugarska, Bukovina, Camillo Benso di Cavour, Car, Carevinsko vijeće, Dalmacija, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Desetljeće, Donja Šleska, Donja Lužica, Dragutin Dimitrijević Apis, Drugo Francusko Carstvo, Dubrovačka Republika, Eduard VII., Elizabeta Austrijska, Eugen Kvaternik, ... Proširite indeks (164 više) »
Afera Mayerling
Austrijski carski par pokraj sinovog odra Afera Mayerling je događaj koji se odigrao 30. siječnja 1889., kada su Rudolf od Austrije i njegova sedamnaestogodišnja ljubavnica Marija Vetsera preminuli neprirodnom smrću u lovačkom dvorcu Mayerlingu, nedaleko Beča.
Pogledaj Franjo Josip I. i Afera Mayerling
Alexander Bach
Aleksandar Bach Barun Aleksandar von Bach (njem. Alexander Freiherr von Bach; Loosdorf, 4. siječnja 1813. - Schöngrabern, 12. studenog 1893.) austrijski političar.
Pogledaj Franjo Josip I. i Alexander Bach
Ambroz Vranyczany
Ambroz Vranyczány (Vranjican) Dobrinović (Stari Grad, 13. listopada 1801. – Bad Ragaz, Švicarska, 12. srpnja 1870.), hrvatski barun, političar i poduzetnik.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ambroz Vranyczany
Anarhizam
Zaokruženo A, simbol anarhizma Anarhizam je politička filozofija i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakva oblika ustrojstva (hijerarhije) i vlasti.
Pogledaj Franjo Josip I. i Anarhizam
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Aneksijska kriza
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ante Starčević
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Pogledaj Franjo Josip I. i Apsolutizam
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Pogledaj Franjo Josip I. i Atentat
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Pogledaj Franjo Josip I. i August
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Franjo Josip I. i Austrija
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Austrijsko Carstvo
Austrijsko Vojvodstvo
Širenje Austrijskoga Vojvodstva Austrijsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Österreich), bilo je jedna od vazalnih domena Svetoga Rimskom Carstva od 1156. do 1453.
Pogledaj Franjo Josip I. i Austrijsko Vojvodstvo
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Pogledaj Franjo Josip I. i Austrijsko-pruski rat
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Austro-Ugarska
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Pogledaj Franjo Josip I. i Austro-ugarska nagodba
Štajerska (vojvodstvo)
Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.
Pogledaj Franjo Josip I. i Štajerska (vojvodstvo)
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Franjo Josip I. i Švicarska
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Pogledaj Franjo Josip I. i Češka (povijesna pokrajina)
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Pogledaj Franjo Josip I. i Bachov apsolutizam
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Franjo Josip I. i Balkan
Bastion
Bastion - Dvorac Siklós u Mađarskoj Bastion je struktura koja se projicira izvan glavnog kućišta fortifikacije, a smještena je na oba ugla ravnog zida (nazvanog kurtina prema franc. courtine) u obliku istaknute točke, olakšavajući aktivnu obranu protiv napadajućih trupa.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bastion
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bavarska
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Franjo Josip I. i Beč
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Franjo Josip I. i Beograd
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Berlin
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Berlinski kongres
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Pogledaj Franjo Josip I. i Biskup
Bitka kod Solferina
Karta bitke kod Solferina. Bitka kod Solferina se odigrala 24.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bitka kod Solferina
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bjelovar
Bjelovarska afera
Spomen-ploča komemoracije bjelovarske afere. Bjelovarska afera povijesni je politički događaj, koji se dogodio 12. rujna 1888. godine u Bjelovaru tijekom susreta između austrijskog cara Franje Josipa I. i hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bjelovarska afera
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bosna i Hercegovina
Bregenz
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bregenz
Brixen
Brixen (njemački: Brixen, talijanski: Bressanone i ladinski: Persenon) grad je u talijanskoj autonomnoj pokrajini Južni Tirol.
Pogledaj Franjo Josip I. i Brixen
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Pogledaj Franjo Josip I. i Budimpešta
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bugarska
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940.
Pogledaj Franjo Josip I. i Bukovina
Camillo Benso di Cavour
'''Camillo Benso di Cavour''' Camillo Benso di Cavour, 1858 Grof Camillo Benso di Cavour (Torino, 10. kolovoza 1810. – Torino, 6. lipnja 1861.), talijanski državnik Školovao se u Vojnoj akademiji u Torinu, glavnom gradu Pijemonta.
Pogledaj Franjo Josip I. i Camillo Benso di Cavour
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Franjo Josip I. i Car
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Pogledaj Franjo Josip I. i Carevinsko vijeće
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Dalmacija
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Pogledaj Franjo Josip I. i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Desetljeće
Desetljeće je razdoblje od 10 godina.
Pogledaj Franjo Josip I. i Desetljeće
Donja Šleska
Huga Gerarda Ströhla. Donja Šleska ili Šlezija (češki: Dolní Slezsko, donjošleski: Niederschläsing, latinski: Silesia Inferior, njemački: Niederschlesien, poljski: Dolny Śląsk, šleski: Dolny Ślůnsk) sjeverozapadni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je jugoistočni dio Gornja Šleska.
Pogledaj Franjo Josip I. i Donja Šleska
Donja Lužica
Svetome Rimskome Carstvu 1618. godine Grb Donje Lužice Donja Lužica (donjolužičkisrpski: Dolna Łužyca, gornjolužičkisrpski: Delnja Łužica, njemački: Niederlausitz, poljski: Łużyce Dolne, češki: Dolní Lužice) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se proteže od jugoistoka njemačke pokrajine Brandenburg do jugozapada Lubuskoga vojvodstva u Poljskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Donja Lužica
Dragutin Dimitrijević Apis
Dragutin Dimitrijević Apis Dragutin Dimitrijević Apis (Beograd, 17. kolovoza 1876. – Solun, 26. lipnja 1917.) bio je stožerni pukovnik vojske Kraljevine Srbije koji je smislio i organizirao časnički puč 1903. godine kojim je svrgnut i ubijen srpski kralj Aleksandar Obrenović.
Pogledaj Franjo Josip I. i Dragutin Dimitrijević Apis
Drugo Francusko Carstvo
Drugo Francusko Carstvo ili Drugo Carstvo je imperijalni bonapartistički režim Napoleona III. koji je trajao od 1852. do 1870. (između Druge i Treće Republike).
Pogledaj Franjo Josip I. i Drugo Francusko Carstvo
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Franjo Josip I. i Dubrovačka Republika
Eduard VII.
Eduard VII. (Albert Edward; London, 9. studenog 1841. – London, 6. svibnja 1910.), kralj Ujedinjenog Kraljevstva i britanskih prekomorskih dominiona, te car Indije od majčine smrti do svoje smrti.
Pogledaj Franjo Josip I. i Eduard VII.
Elizabeta Austrijska
Carica Elizabeta Elizabeta Austrijska (također i Elizabeta Bavarska, punog imena Elizabeta Amalija Eugenija, poznatija pod nadimkom Sisi; München, 24. prosinca 1837. – Ženeva, 10. rujna 1898.), bila je austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica, supruga cara i kralja Franje Josipa I.
Pogledaj Franjo Josip I. i Elizabeta Austrijska
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Pogledaj Franjo Josip I. i Eugen Kvaternik
Feldkirch
Feldkrich je srednjovjekovni grad u zapadnoj austrijskoj saveznoj državi Vorarlbergu na granici sa Švicarskom i Lihtenštajnom.
Pogledaj Franjo Josip I. i Feldkirch
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ferdinand I. Austrijski
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Franjo Josip I. i Francuski jezik
Frane Borelli
Knez Frane (Franjo, Francesco) Borelli je bio hrvatski lokalni političar.
Pogledaj Franjo Josip I. i Frane Borelli
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Franjo Ferdinand
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo Karlo Austrijski
Nadvojvoda Franjo Karlo Josip Austrijski (17. prosinca 1802. – 8. ožujka 1878.) bio je otac dvojice careva (Franje Josipa Austrijskoga i Maksimilijana Meksičkoga), djed nadvojvode Franje Ferdinanda čiji je ubojstvo označilo početak Prvoga svjetskog rata, te pradjed posljednjega habsburškog cara, Karla.
Pogledaj Franjo Josip I. i Franjo Karlo Austrijski
Franz Conrad von Hötzendorf
Franz Conrad von Hötzendorf (Penzing, 11. studenog 1852. – 25. kolovoza 1925.), austro-ugarski general i načelnik glavnog stožera austro-ugarske vojske na početku Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Franjo Josip I. i Franz Conrad von Hötzendorf
Furlanija-Julijska krajina
Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Pogledaj Franjo Josip I. i Furlanija-Julijska krajina
Gavrilo Princip
Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.
Pogledaj Franjo Josip I. i Gavrilo Princip
Gornja Šleska
Huga Gerarda Ströhla. Gornja Šleska ili Šlezija (češki: Horní Slezsko, donjošleski: Oberschläsing, latinski: Silesia Superior, njemački: Oberschlesien, poljski: Górny Śląsk, šleski: Gōrny Ślōnsk) jugoistočni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je sjeverozapadni dio Donja Šleska.
Pogledaj Franjo Josip I. i Gornja Šleska
Gornja Lužica
Gornja Lužica (njem. Oberlausitz, gornjolužičkosrpski Hornja Łužica, donjolužičkosrpski Górna Łužyca, češ. Horní Lužice, polj. Łużyce Górne ili Milsko), regija čiji najveći dio pripada Saskoj, maleni istočni dio pripada Poljskoj, sjeverni dio Brandenburgu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Gornja Lužica
Gradski muzej Bjelovar
Gradski muzej Bjelovar nalazi se u središtu Bjelovara na Trgu Eugena Kvaternika.
Pogledaj Franjo Josip I. i Gradski muzej Bjelovar
Grofovija Kyburg
Grofovija Kybrug bila je administrativna jedinica na područje današnjeg kantona Züricha u Švicarskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Grofovija Kyburg
Guastalla
Guastalla je grad i komuna (općina) u pokrajini Reggio Emiliji u Emiliji-Romagni u Italiji.
Pogledaj Franjo Josip I. i Guastalla
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Franjo Josip I. i Habsburg
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatska stranka prava
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatski jezik
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatski narodni preporod
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatski vladari
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Pogledaj Franjo Josip I. i Hrvatsko-ugarska nagodba
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Franjo Josip I. i Istra
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Italija
Ivan Coronini
Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ivan Coronini
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ivan Mažuranić
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Pogledaj Franjo Josip I. i Jeruzalemsko Kraljevstvo
Josef Radetzky
'''Josef Radetzky''' Josef Wenzel grof Radetzky von Radetz (Trebnice, Češka, 2. studenog 1766. – Milano, 5. siječnja 1858.), austrijski feldmaršal i češki plemić.
Pogledaj Franjo Josip I. i Josef Radetzky
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Pogledaj Franjo Josip I. i Josip Šokčević
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Franjo Josip I. i Josip Jelačić
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Pogledaj Franjo Josip I. i Josip Juraj Strossmayer
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Pogledaj Franjo Josip I. i Jugoslaveni
Kaštel Habsburg
Habsburški kaštel '''''Kaštel iz 1250. gledan sa sjevera''''' ██ Izgrađeno prije 1100. 1600. u ruševnom stanju. ██ Izgrađeno između 1100. i 1250. 1600. u ruševnom stanju. ██ Izgrađeno prije 1100. 1600.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kaštel Habsburg
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Pogledaj Franjo Josip I. i Karađorđevići
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal.
Pogledaj Franjo Josip I. i Karlo I. Austrijski
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Franjo Josip I. i Katoličanstvo
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Franjo Josip I. i Károly Khuen-Héderváry
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kijev
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kneževina Srbija
Koloman Bedeković Komorski
Koloman pl.
Pogledaj Franjo Josip I. i Koloman Bedeković Komorski
Koruška (vojvodstvo)
Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Koruška (vojvodstvo)
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kotor
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Ilirija
Grb Kraljevine Ilirije (1816. – 1849.) Kraljevina Ilirija bila je administrativna jedinica Austrijskog Carstva od 1816. do 1849. godine, nastala od dijela nekadašnjih Napoleonovih Ilirskih pokrajina - zapadnog i središnjeg dijela današnje Slovenije, Koruške, sjeverozapadne Hrvatske (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne Italije (provincije Trst i Gorica).
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Ilirija
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Italija
Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Sardinija
Kraljevina Slavonija
Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Slavonija
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Srbija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kraljevina Ugarska
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kranjska
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Pogledaj Franjo Josip I. i Krimski rat
Kutná Hora
Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, 50-ak km istočno od Praga.
Pogledaj Franjo Josip I. i Kutná Hora
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ladislav Pejačević
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Pogledaj Franjo Josip I. i Levin Rauch
Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.
Pogledaj Franjo Josip I. i Listopadska diploma
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Pogledaj Franjo Josip I. i Lombardija
Luigi Lucheni
Luigi Lucheni Luigi Lucheni, (Pariz, 22. travnja 1873. — Genève, 19. listopada 1910.), bio je talijanski anarhist i ubojica.
Pogledaj Franjo Josip I. i Luigi Lucheni
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Pogledaj Franjo Josip I. i Luj XIV., kralj Francuske
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Franjo Josip I. i Mađarski jezik
Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III.
Pogledaj Franjo Josip I. i Maksimilijan I., meksički car
Maršal
Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.
Pogledaj Franjo Josip I. i Maršal
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Pogledaj Franjo Josip I. i Meksiko
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ministar
Modena
Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro.
Pogledaj Franjo Josip I. i Modena
Monarh
Monarh (latinski: monarcha) dolazi od grčke riječi „μονάρχης”, „monárkhēs” (od „μόνος” „monos”, "jedan, jednina", i „ἄρχω” „árkhō”, "vladati" - „ἄρχων” „arkhon”, "vođa, vladar, šef") koji se odnosi na barem nominalno apsolutnog vladara, koji je doživotno ili do abdikacije, poglavar suverene države.
Pogledaj Franjo Josip I. i Monarh
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Moravska
Nacionalni park Krka
Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.
Pogledaj Franjo Josip I. i Nacionalni park Krka
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852.
Pogledaj Franjo Josip I. i Napoleon III.
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Pogledaj Franjo Josip I. i Njemački savez
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Franjo Josip I. i Njemačko Carstvo
Nova Rača
Nova Rača (mađarski: Újracsa, stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Nova Rača
Obdukcija
Obdukcija (lat. obducere - otvarati) ili autopsija, medicinski pregled leša s ciljem otkrivanja uzroka smrti.
Pogledaj Franjo Josip I. i Obdukcija
Obrenovići
Grb dinastije Obrenović Obrenovići su bili srpska vladarska obitelj u periodu 1815. – 1903. osim 1842. – 1858. kada je Srbijom vladao knez Aleksandar Karađorđević.
Pogledaj Franjo Josip I. i Obrenovići
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Franjo Josip I. i Osmansko Carstvo
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862.
Pogledaj Franjo Josip I. i Otto von Bismarck
Park prirode Lonjsko polje
Aluvijalna poplava, Lonjsko polje Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju.
Pogledaj Franjo Josip I. i Park prirode Lonjsko polje
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Pogledaj Franjo Josip I. i Parlament
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Pogledaj Franjo Josip I. i Parma
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Pogledaj Franjo Josip I. i Petar I. Karađorđević
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Pogledaj Franjo Josip I. i Piacenza
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ples
Poliglot
Poliglotom se smatra osoba koja posjeduje mogućnost komuniciranja na više jezika i to na višem stupnju komunikacije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Poliglot
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Franjo Josip I. i Poljoprivreda
Popis austrijskih vladara
Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.
Pogledaj Franjo Josip I. i Popis austrijskih vladara
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Pogledaj Franjo Josip I. i Popis čeških vladara
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Franjo Josip I. i Prag
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Pogledaj Franjo Josip I. i Predsjednik vlade
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Franjo Josip I. i Pruska
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Franjo Josip I. i Prvi svjetski rat
Puška
Jurišna puška Zastava M70 Puška je osobno vatreno oružje sastavljeno od cijevi, uređaja za okidanje i usadnika.
Pogledaj Franjo Josip I. i Puška
Rakovički ustanak
Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rakovički ustanak
Rakovica
Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rakovica
Ramzes II.
Ramses II. Ramzes II.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ramzes II.
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Revolucija u Mađarskoj 1848.
Riječka krpica
Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.
Pogledaj Franjo Josip I. i Riječka krpica
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rijeka
Ringstraße
Bečki Ring (njem. Wiener Ringstraße) raskošna je bečka ulica koja povijesnu jezgru grada (Innere Stadt) okružuje s tri strane, dok je na sjevernoistočnoj omeđena pristaništem na Dunavskom kanalu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ringstraße
Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske
'''Rudolf Habsburg''' '''Rudolf''' oko 1880. Rudolf, princ prijestolonasljednik Austro-Ugarske (Dvorac Laxenburg kraj Beča, 21. kolovoza 1858. – Dvorac Mayerling, 30. siječnja 1889.), nadvojvoda i sin austrijskog cara Franje Josipa I.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rumunjska
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rusko Carstvo
Rusko-japanski rat
Rusko-japanski rat odvijao se od veljače 1904. do kolovoza 1905. godine između Carske Rusije i Japanskog Carstva.
Pogledaj Franjo Josip I. i Rusko-japanski rat
Salzburg (austrijska savezna zemlja)
Salzburg (bavarski: Soizburg) je austrijska savezna zemlja.
Pogledaj Franjo Josip I. i Salzburg (austrijska savezna zemlja)
Samoubojstvo
Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.
Pogledaj Franjo Josip I. i Samoubojstvo
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sankt-Peterburg
Sanstefanski mir
Sanstefanski mir bio je dogovor između Ruskog i Osmanskog carstva o završetku rusko-turskog rata koji se odigrao 1877. – 1878. Mir je potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy), naselju zapadno od Istanbula u Turskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sanstefanski mir
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sarajevski atentat
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Savoja
Schönbrunn
Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Pogledaj Franjo Josip I. i Schönbrunn
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Pogledaj Franjo Josip I. i Schleswig-Holstein
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sjedinjene Američke Države
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Slavonija
Slovenska krajina
Valvasora (1641. – 1693.) Slovenska krajina ili Slovenska marka (njem. Windische Mark), pokrajina Svetog Rimskog Carstva u srednjem vijeku koja je odgovarala više ili manje modernoj Dolenjskoj (Donjoj Koruškoj) u Sloveniji.
Pogledaj Franjo Josip I. i Slovenska krajina
Sofija Chotek
Sophie Maria Josephine Albina Chotek Gräfin von Chotkova und Wognin na razglednici iz 1914. godine. Sophie Maria Josephine Albina Chotek grofica von Chotkova und Wognin (Stuttgart, 1. ožujka 1868. - Sarajevo, 28. lipnja 1914.), potomak je poznate češke aristokratske obitelji, a kasnije supruga u morgantskom braku s austrijskim nadvojvodom Franjom Ferdinandom s kojim je imala troje djece.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sofija Chotek
Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Pogledaj Franjo Josip I. i Staklo
Stenjevec
Stenjevec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Pogledaj Franjo Josip I. i Stenjevec
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Pogledaj Franjo Josip I. i Stjepan Radić
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Pogledaj Franjo Josip I. i Strah
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sveučilište u Beču
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Franjo Josip I. i Sveučilište u Zagrebu
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Franjo Josip I. i Talijanski jezik
Teodor Pejačević
Dr.
Pogledaj Franjo Josip I. i Teodor Pejačević
Theodore Roosevelt
Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. – New York, 6. siječnja 1919.), američki političar i predsjednik Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik.
Pogledaj Franjo Josip I. i Theodore Roosevelt
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Pogledaj Franjo Josip I. i Tirol
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Franjo Josip I. i Transilvanija
Trident
Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.
Pogledaj Franjo Josip I. i Trident
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Franjo Josip I. i Trst
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ujedinjenje Italije
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Franjo Josip I. i Ujedinjeno Kraljevstvo
Veliko Vojvodstvo Krakov
Karta Slobodnoga Grada Krakova. Veliko Vojvodstvo Krakov (njem. Großherzogtum Krakau, polj. Wielkie Księstwo Krakowskie), stvoreno je nakon inkorporacije Slobodnoga Grada Krakova u Austriju 16.
Pogledaj Franjo Josip I. i Veliko Vojvodstvo Krakov
Veliko Vojvodstvo Toskana
Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.
Pogledaj Franjo Josip I. i Veliko Vojvodstvo Toskana
Veljački patent
Veljački patent je zakon koji je donio 28. veljače 1861. car Franjo Josip kao dopunu Listopadskoj diplomi iz 1860. Zakon je značio vraćanje na apsolutizam s pravom vladara na zakonodavnu sankciju i raspuštanje zakonodavnih tijela.
Pogledaj Franjo Josip I. i Veljački patent
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Pogledaj Franjo Josip I. i Veneto
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vilim II., njemački car
Vladimir Vidrić
Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vladimir Vidrić
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vojna krajina
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vojska
Vojvodina Auschwitz
Vojvodina Auschwitz (polj. Księstwo Oświęcimskie, njem. Herzogtum Auschwitz), jedno od mnogih vojvodina Šleske formirana nakon završetka podjele Poljske.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vojvodina Auschwitz
Vojvodina Lorena
Vojvodina Gornja Lorena (franc. Lorraine, IPA lɔʁɛn; njem. Lothringen), povijesna vojvodina koja je otprilike odgovarala današnjoj regiji Loreni na sjeverozapadu Francuske, uključujući dijelove modernog Luksemburga i Njemačke.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vojvodina Lorena
Vojvodina Zator
Vojvodina Zator bila je jedna od mnogih vojvodina Šleske.
Pogledaj Franjo Josip I. i Vojvodina Zator
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Zadar
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Franjo Josip I. i Zagreb
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Pogledaj Franjo Josip I. i Zaprešić
Zastava Mađarske
20px Zastava Mađarske. Omjer 1:2 Zastava Mađarske je vodoravna trobojka.
Pogledaj Franjo Josip I. i Zastava Mađarske
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Pogledaj Franjo Josip I. i Zemlje Krune sv. Stjepana
12. rujna
12.
Pogledaj Franjo Josip I. i 12. rujna
14. listopada
14.
Pogledaj Franjo Josip I. i 14. listopada
18. kolovoza
18.
Pogledaj Franjo Josip I. i 18. kolovoza
18. veljače
18.
Pogledaj Franjo Josip I. i 18. veljače
19. lipnja
19.
Pogledaj Franjo Josip I. i 19. lipnja
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Franjo Josip I. i 1914.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Franjo Josip I. i 1992.
2. prosinca
2.
Pogledaj Franjo Josip I. i 2. prosinca
20. listopada
20.
Pogledaj Franjo Josip I. i 20. listopada
21. studenoga
21.
Pogledaj Franjo Josip I. i 21. studenoga
26. veljače
26.
Pogledaj Franjo Josip I. i 26. veljače
28. lipnja
28.
Pogledaj Franjo Josip I. i 28. lipnja
28. srpnja
28.
Pogledaj Franjo Josip I. i 28. srpnja
29. ožujka
29.
Pogledaj Franjo Josip I. i 29. ožujka
31. ožujka
31.
Pogledaj Franjo Josip I. i 31. ožujka
31. prosinca
31.
Pogledaj Franjo Josip I. i 31. prosinca
Također poznat kao Franjo Josip, Franjo Josip Austrijski, Franjo Josip I, Franjo Josip I. Austrijski, Franjo Josip I., car Austrije, Franjo Josip I., car Austro-Ugarske.
, Feldkirch, Ferdinand I. Austrijski, Francuski jezik, Frane Borelli, Franjo Ferdinand, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Karlo Austrijski, Franz Conrad von Hötzendorf, Furlanija-Julijska krajina, Gavrilo Princip, Gornja Šleska, Gornja Lužica, Gradski muzej Bjelovar, Grofovija Kyburg, Guastalla, Habsburg, Hrvatska stranka prava, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski vladari, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvatsko-ugarska nagodba, Istra, Italija, Ivan Coronini, Ivan Mažuranić, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Josef Radetzky, Josip Šokčević, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Jugoslaveni, Kaštel Habsburg, Karađorđevići, Karlo I. Austrijski, Katoličanstvo, Károly Khuen-Héderváry, Kijev, Kneževina Srbija, Koloman Bedeković Komorski, Koruška (vojvodstvo), Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Ilirija, Kraljevina Italija, Kraljevina Sardinija, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Krimski rat, Kutná Hora, Ladislav Pejačević, Levin Rauch, Listopadska diploma, Lombardija, Luigi Lucheni, Luj XIV., kralj Francuske, Mađarski jezik, Maksimilijan I., meksički car, Maršal, Meksiko, Ministar, Modena, Monarh, Moravska, Nacionalni park Krka, Napoleon III., Njemački savez, Njemačko Carstvo, Nova Rača, Obdukcija, Obrenovići, Osmansko Carstvo, Otto von Bismarck, Park prirode Lonjsko polje, Parlament, Parma, Petar I. Karađorđević, Piacenza, Ples, Poliglot, Poljoprivreda, Popis austrijskih vladara, Popis čeških vladara, Prag, Predsjednik vlade, Pruska, Prvi svjetski rat, Puška, Rakovički ustanak, Rakovica, Ramzes II., Revolucija u Mađarskoj 1848., Riječka krpica, Rijeka, Ringstraße, Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske, Rumunjska, Rusko Carstvo, Rusko-japanski rat, Salzburg (austrijska savezna zemlja), Samoubojstvo, Sankt-Peterburg, Sanstefanski mir, Sarajevski atentat, Savoja, Schönbrunn, Schleswig-Holstein, Sjedinjene Američke Države, Slavonija, Slovenska krajina, Sofija Chotek, Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, Staklo, Stenjevec, Stjepan Radić, Strah, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Zagrebu, Talijanski jezik, Teodor Pejačević, Theodore Roosevelt, Tirol, Transilvanija, Trident, Trst, Ujedinjenje Italije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veliko Vojvodstvo Krakov, Veliko Vojvodstvo Toskana, Veljački patent, Veneto, Vilim II., njemački car, Vladimir Vidrić, Vojna krajina, Vojska, Vojvodina Auschwitz, Vojvodina Lorena, Vojvodina Zator, Zadar, Zagreb, Zaprešić, Zastava Mađarske, Zemlje Krune sv. Stjepana, 12. rujna, 14. listopada, 18. kolovoza, 18. veljače, 19. lipnja, 1914., 1992., 2. prosinca, 20. listopada, 21. studenoga, 26. veljače, 28. lipnja, 28. srpnja, 29. ožujka, 31. ožujka, 31. prosinca.