Brže od pregledniku!
54 odnosi: Akademik, Alojzije Stepinac, Apostolska administratura, Beatifikacija, Biskup, Biskupska konferencija, Bogoslovlje, Dikasterij za nauk vjere, Franjo Šeper, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivan Pavao II., Jakovlje, Jesen, Josip Bozanić, Kardinal, Kolovoz, Komunizam, Krašić, Nadbiskup, Papa, Prezbiter, Pribić, Radoboj, Rakov Potok, Samobor, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Svećenik, Sveti Martin pod Okićem, Sveučilište u Zagrebu, Večernji list, Zagreb, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka nadbiskupija, 11. ožujka, 15. srpnja, 15. travnja, 16. lipnja, 1919., 1945., 1947., 1948., 1957., 1964., 1969., 1970., 1983., 1994., ..., 1997., 2. veljače, 2002., 3. svibnja. Proširite indeks (4 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Franjo Kuharić i Akademik · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Franjo Kuharić i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Apostolska administratura
Apostolska administratura je crkvena upravna jedinica.
Novi!!: Franjo Kuharić i Apostolska administratura · Vidi više »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: Franjo Kuharić i Beatifikacija · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Franjo Kuharić i Biskup · Vidi više »
Biskupska konferencija
Biskupska konferencija je trajna institucija Katoličke Crkve, koja okuplja katoličke biskupe rimskoga ili latinskoga obreda (nazivanih također rimokatolički biskupi), nekoga naroda ili određenoga područja (kako dijela jedne države, tako dviju ili više država zajedno), zbog promicanja bolje kvalitete života i rada Crkve u dotičnome narodu ili na dotičnome području i usklađivanja djelatnosti tamošnjih biskupâ.
Novi!!: Franjo Kuharić i Biskupska konferencija · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Franjo Kuharić i Bogoslovlje · Vidi više »
Dikasterij za nauk vjere
Dikasterij za nauk vjere (tal. Dicastero per la Dottrina della Fede, D.D.F.) dio je Rimske kurije i ima zadaću pomagati rimskom prvosvećeniku i biskupima u naviještanju evanđelja diljem svijeta, promicati i štititi cjelovitost katoličkog nauka o vjeri i moralu, oslanjajući se na polog vjere.
Novi!!: Franjo Kuharić i Dikasterij za nauk vjere · Vidi više »
Franjo Šeper
Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Franjo Kuharić i Franjo Šeper · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Kuharić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Franjo Kuharić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Franjo Kuharić i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Jakovlje
Jakovlje je naseljeno mjesto i istoimena općina u Republici Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Franjo Kuharić i Jakovlje · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Franjo Kuharić i Jesen · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Franjo Kuharić i Josip Bozanić · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Franjo Kuharić i Kardinal · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Franjo Kuharić i Kolovoz · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Franjo Kuharić i Komunizam · Vidi više »
Krašić
Pogled na Krašić Krajolik blizu Krašića Križ u Krašiću Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Krašić je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Kuharić i Krašić · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Franjo Kuharić i Nadbiskup · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Franjo Kuharić i Papa · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Franjo Kuharić i Prezbiter · Vidi više »
Pribić
Pribić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Franjo Kuharić i Pribić · Vidi više »
Radoboj
Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Franjo Kuharić i Radoboj · Vidi više »
Rakov Potok
Rakov Potok je naselje koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija.
Novi!!: Franjo Kuharić i Rakov Potok · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Franjo Kuharić i Samobor · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Franjo Kuharić i Sarajevo · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Franjo Kuharić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Franjo Kuharić i Svećenik · Vidi više »
Sveti Martin pod Okićem
Sveti Martin pod Okićem je naselje koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija.
Novi!!: Franjo Kuharić i Sveti Martin pod Okićem · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Franjo Kuharić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Franjo Kuharić i Večernji list · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Franjo Kuharić i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Franjo Kuharić i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Kuharić i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Franjo Kuharić i 11. ožujka · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Franjo Kuharić i 15. srpnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Franjo Kuharić i 15. travnja · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Franjo Kuharić i 16. lipnja · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1919. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1948. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1957. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1964. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1970. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1983. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Franjo Kuharić i 1997. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Franjo Kuharić i 2. veljače · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Franjo Kuharić i 2002. · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: Franjo Kuharić i 3. svibnja · Vidi više »
