Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Fritz Strassmann i Nuklearna fisija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija

Fritz Strassmann vs. Nuklearna fisija

Fritz Strassmann, punim imenom Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann (Boppard, 22. veljače 1902. – Mainz, 22. travnja 1980.), njemački kemičar i fizičar. Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Sličnosti između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija

Fritz Strassmann i Nuklearna fisija imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atom, Atomska jezgra, Atomska masa, Barij, Deuterij, Dinamit, Eksplozija, Elektronvolt, Fizičar, Gorenje, Grafit, Irène Joliot-Curie, Kemijski element, Kinetička energija, Kisik, Kripton, Kritična masa, Lančana reakcija, Ledište, Lise Meitner, Litij, Neutron, Nuklearna energija, Nuklearna energija vezanja, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearna reakcija, Otto Hahn, Teška voda, Transmutacija, Uranij, ..., Usporivač neutrona, Vrenje. Proširite indeks (2 više) »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Atom i Fritz Strassmann · Atom i Nuklearna fisija · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Atomska jezgra i Fritz Strassmann · Atomska jezgra i Nuklearna fisija · Vidi više »

Atomska masa

Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.

Atomska masa i Fritz Strassmann · Atomska masa i Nuklearna fisija · Vidi više »

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Barij i Fritz Strassmann · Barij i Nuklearna fisija · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Deuterij i Fritz Strassmann · Deuterij i Nuklearna fisija · Vidi više »

Dinamit

Dinamit (prema grč.: sila, snaga) naziv je za vrlo snažan brizantni eksploziv, koji se već u 19. st. proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom nitroglicerin.

Dinamit i Fritz Strassmann · Dinamit i Nuklearna fisija · Vidi više »

Eksplozija

Eksplozija je izuzetno brzo povećanje volumena medija.

Eksplozija i Fritz Strassmann · Eksplozija i Nuklearna fisija · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Elektronvolt i Fritz Strassmann · Elektronvolt i Nuklearna fisija · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Fizičar i Fritz Strassmann · Fizičar i Nuklearna fisija · Vidi više »

Gorenje

Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Fritz Strassmann i Gorenje · Gorenje i Nuklearna fisija · Vidi više »

Grafit

Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.

Fritz Strassmann i Grafit · Grafit i Nuklearna fisija · Vidi više »

Irène Joliot-Curie

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.

Fritz Strassmann i Irène Joliot-Curie · Irène Joliot-Curie i Nuklearna fisija · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Fritz Strassmann i Kemijski element · Kemijski element i Nuklearna fisija · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Fritz Strassmann i Kinetička energija · Kinetička energija i Nuklearna fisija · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Fritz Strassmann i Kisik · Kisik i Nuklearna fisija · Vidi više »

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Fritz Strassmann i Kripton · Kripton i Nuklearna fisija · Vidi više »

Kritična masa

Kritična masa za plutonij je 10 kilograma. nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Kritična masa (prema grč. ϰριτιϰός, od ϰρίνειν: razlučivati, prosuđivati) je najmanja masa radioaktivne tvari u kojoj može nastati nuklearna lančana reakcija (nuklearna fisija).

Fritz Strassmann i Kritična masa · Kritična masa i Nuklearna fisija · Vidi više »

Lančana reakcija

Lančana reakcija fisije urana U-235 Lančana reakcija je niz reakcija gdje proizvodi reakcije uzrokuju ponovno reakciju.

Fritz Strassmann i Lančana reakcija · Lančana reakcija i Nuklearna fisija · Vidi više »

Ledište

Krivulja hlađenja. Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ledište ili krutište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje.

Fritz Strassmann i Ledište · Ledište i Nuklearna fisija · Vidi više »

Lise Meitner

nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.

Fritz Strassmann i Lise Meitner · Lise Meitner i Nuklearna fisija · Vidi više »

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Fritz Strassmann i Litij · Litij i Nuklearna fisija · Vidi više »

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.

Fritz Strassmann i Neutron · Neutron i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nuklearna energija

Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.

Fritz Strassmann i Nuklearna energija · Nuklearna energija i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nuklearna energija vezanja

Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Nuklearna energija vezanja je energija koja drži nukleone (protone i neutrone) na okupu u atomskoj jezgri.

Fritz Strassmann i Nuklearna energija vezanja · Nuklearna energija vezanja i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nuklearna lančana reakcija

Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Jezgra malog istraživačkog reaktora Nuklearna lančana reakcija nastaje zbog samoodržanja nuklearne fisije, tako da fisijski neutroni, kojih je prosječno oko 2,5 po fisiji jedne atomske jezgre, uzrokuju nove fisije.

Fritz Strassmann i Nuklearna lančana reakcija · Nuklearna fisija i Nuklearna lančana reakcija · Vidi više »

Nuklearna reakcija

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.

Fritz Strassmann i Nuklearna reakcija · Nuklearna fisija i Nuklearna reakcija · Vidi više »

Otto Hahn

Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.

Fritz Strassmann i Otto Hahn · Nuklearna fisija i Otto Hahn · Vidi više »

Teška voda

Model molekule teške vode. Teška voda (D2O) (eng. heavy water) je nastala iz vodikova izotopa deuterija i kisika.

Fritz Strassmann i Teška voda · Nuklearna fisija i Teška voda · Vidi više »

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Fritz Strassmann i Transmutacija · Nuklearna fisija i Transmutacija · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.

Fritz Strassmann i Uranij · Nuklearna fisija i Uranij · Vidi više »

Usporivač neutrona

Usporivač neutrona ili moderator je kemijska tvar koja se koristi u nuklearnim reaktorima, a služi da uspori brze neutrone, koji time postaju spori (termički) neutroni i mogu održavati kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju nuklearnog goriva, u kojem ima uranija-235.

Fritz Strassmann i Usporivač neutrona · Nuklearna fisija i Usporivač neutrona · Vidi više »

Vrenje

Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.

Fritz Strassmann i Vrenje · Nuklearna fisija i Vrenje · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija

Fritz Strassmann ima 49 odnose, a Nuklearna fisija ima 94. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 22.38% = 32 / (49 + 94).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »