Sličnosti između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija
Fritz Strassmann i Nuklearna fisija imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atom, Atomska jezgra, Atomska masa, Barij, Deuterij, Dinamit, Eksplozija, Elektronvolt, Fizičar, Gorenje, Grafit, Irène Joliot-Curie, Kemijski element, Kinetička energija, Kisik, Kripton, Kritična masa, Lančana reakcija, Ledište, Lise Meitner, Litij, Neutron, Nuklearna energija, Nuklearna energija vezanja, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearna reakcija, Otto Hahn, Teška voda, Transmutacija, Uranij, ..., Usporivač neutrona, Vrenje. Proširite indeks (2 više) »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Fritz Strassmann · Atom i Nuklearna fisija ·
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Atomska jezgra i Fritz Strassmann · Atomska jezgra i Nuklearna fisija ·
Atomska masa
Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.
Atomska masa i Fritz Strassmann · Atomska masa i Nuklearna fisija ·
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Barij i Fritz Strassmann · Barij i Nuklearna fisija ·
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Deuterij i Fritz Strassmann · Deuterij i Nuklearna fisija ·
Dinamit
Dinamit (prema grč.: sila, snaga) naziv je za vrlo snažan brizantni eksploziv, koji se već u 19. st. proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom nitroglicerin.
Dinamit i Fritz Strassmann · Dinamit i Nuklearna fisija ·
Eksplozija
Eksplozija je izuzetno brzo povećanje volumena medija.
Eksplozija i Fritz Strassmann · Eksplozija i Nuklearna fisija ·
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Elektronvolt i Fritz Strassmann · Elektronvolt i Nuklearna fisija ·
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Fizičar i Fritz Strassmann · Fizičar i Nuklearna fisija ·
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Fritz Strassmann i Gorenje · Gorenje i Nuklearna fisija ·
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Fritz Strassmann i Grafit · Grafit i Nuklearna fisija ·
Irène Joliot-Curie
Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.
Fritz Strassmann i Irène Joliot-Curie · Irène Joliot-Curie i Nuklearna fisija ·
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Fritz Strassmann i Kemijski element · Kemijski element i Nuklearna fisija ·
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Fritz Strassmann i Kinetička energija · Kinetička energija i Nuklearna fisija ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Fritz Strassmann i Kisik · Kisik i Nuklearna fisija ·
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Fritz Strassmann i Kripton · Kripton i Nuklearna fisija ·
Kritična masa
Kritična masa za plutonij je 10 kilograma. nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Kritična masa (prema grč. ϰριτιϰός, od ϰρίνειν: razlučivati, prosuđivati) je najmanja masa radioaktivne tvari u kojoj može nastati nuklearna lančana reakcija (nuklearna fisija).
Fritz Strassmann i Kritična masa · Kritična masa i Nuklearna fisija ·
Lančana reakcija
Lančana reakcija fisije urana U-235 Lančana reakcija je niz reakcija gdje proizvodi reakcije uzrokuju ponovno reakciju.
Fritz Strassmann i Lančana reakcija · Lančana reakcija i Nuklearna fisija ·
Ledište
Krivulja hlađenja. Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ledište ili krutište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje.
Fritz Strassmann i Ledište · Ledište i Nuklearna fisija ·
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.
Fritz Strassmann i Lise Meitner · Lise Meitner i Nuklearna fisija ·
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Fritz Strassmann i Litij · Litij i Nuklearna fisija ·
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Fritz Strassmann i Neutron · Neutron i Nuklearna fisija ·
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Fritz Strassmann i Nuklearna energija · Nuklearna energija i Nuklearna fisija ·
Nuklearna energija vezanja
Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Nuklearna energija vezanja je energija koja drži nukleone (protone i neutrone) na okupu u atomskoj jezgri.
Fritz Strassmann i Nuklearna energija vezanja · Nuklearna energija vezanja i Nuklearna fisija ·
Nuklearna lančana reakcija
Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Jezgra malog istraživačkog reaktora Nuklearna lančana reakcija nastaje zbog samoodržanja nuklearne fisije, tako da fisijski neutroni, kojih je prosječno oko 2,5 po fisiji jedne atomske jezgre, uzrokuju nove fisije.
Fritz Strassmann i Nuklearna lančana reakcija · Nuklearna fisija i Nuklearna lančana reakcija ·
Nuklearna reakcija
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.
Fritz Strassmann i Nuklearna reakcija · Nuklearna fisija i Nuklearna reakcija ·
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Fritz Strassmann i Otto Hahn · Nuklearna fisija i Otto Hahn ·
Teška voda
Model molekule teške vode. Teška voda (D2O) (eng. heavy water) je nastala iz vodikova izotopa deuterija i kisika.
Fritz Strassmann i Teška voda · Nuklearna fisija i Teška voda ·
Transmutacija
fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.
Fritz Strassmann i Transmutacija · Nuklearna fisija i Transmutacija ·
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Fritz Strassmann i Uranij · Nuklearna fisija i Uranij ·
Usporivač neutrona
Usporivač neutrona ili moderator je kemijska tvar koja se koristi u nuklearnim reaktorima, a služi da uspori brze neutrone, koji time postaju spori (termički) neutroni i mogu održavati kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju nuklearnog goriva, u kojem ima uranija-235.
Fritz Strassmann i Usporivač neutrona · Nuklearna fisija i Usporivač neutrona ·
Vrenje
Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Fritz Strassmann i Nuklearna fisija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija
Usporedba između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija
Fritz Strassmann ima 49 odnose, a Nuklearna fisija ima 94. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 22.38% = 32 / (49 + 94).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Fritz Strassmann i Nuklearna fisija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: