Brže od pregledniku!
39 odnosi: Crkva, Depopulacija, Dobrinj, Glagoljica, Hrvatska, Ive Jelenović, Krčka biskupija, Krčki most, Krk, Krk (grad), Malinska, More, Omišalj, Općina, Otok, Poljoprivreda, Popis stanovništva, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Selo, Srce Isusovo, Sveti Petar, Turizam, Venecija, Zračna luka Rijeka, 10. studenoga, 1376., 14. stoljeće, 1480., 1780., 1892., 1898., 1900., 1935., 1951., 1981., 1991., 20. stoljeće, 2001..
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Gabonjin i Crkva · Vidi više »
Depopulacija
Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog iseljavanja i malog prirasta broja rođenih, zbog čega u ruralnim područjima ostaje uglavnom starije stanovništvo, a za posljedicu može imati izrazitu depopulaciju, odnosno izumiranje jer je prirodni prirast ispod nule.
Novi!!: Gabonjin i Depopulacija · Vidi više »
Dobrinj
Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gabonjin i Dobrinj · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Gabonjin i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gabonjin i Hrvatska · Vidi više »
Ive Jelenović
otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.
Novi!!: Gabonjin i Ive Jelenović · Vidi više »
Krčka biskupija
Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.
Novi!!: Gabonjin i Krčka biskupija · Vidi više »
Krčki most
Krčki most (stari naziv: Titov most) je most koji spaja otok Krk s hrvatskom obalom.
Novi!!: Gabonjin i Krčki most · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Gabonjin i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Gabonjin i Krk (grad) · Vidi više »
Malinska
Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinske – Dubašnice.
Novi!!: Gabonjin i Malinska · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Gabonjin i More · Vidi više »
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gabonjin i Omišalj · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Gabonjin i Općina · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Gabonjin i Otok · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Gabonjin i Poljoprivreda · Vidi više »
Popis stanovništva
Posljedni popis u državama diljem svijeta Popis stanovništva ili cenzus je pravno uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja.
Novi!!: Gabonjin i Popis stanovništva · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Gabonjin i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Gabonjin i Rijeka · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Gabonjin i Selo · Vidi više »
Srce Isusovo
Srce Isusovo, često i Presveto Srce Isusovo (lat. Cor Jesu Sacratissimum), naziv je kršćanske pobožnosti prema Isusu i ujedno naziv blagdana.
Novi!!: Gabonjin i Srce Isusovo · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Gabonjin i Sveti Petar · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Gabonjin i Turizam · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Gabonjin i Venecija · Vidi više »
Zračna luka Rijeka
Zračna luka Rijeka (ili Rijeka/Krk I.) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.
Novi!!: Gabonjin i Zračna luka Rijeka · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Gabonjin i 10. studenoga · Vidi više »
1376.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1376. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 14. stoljeće · Vidi više »
1480.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1480. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1780. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1892. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Gabonjin i 1900. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1935. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1951. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gabonjin i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Gabonjin i 2001. · Vidi više »
