Galna kiselina i Željezno-galno crnilo

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Galna kiselina i Željezno-galno crnilo

Galna kiselina vs. Željezno-galno crnilo

Galna kiselina (od tal. galla: šiška) ili trihidroksibenzojeva kiselina, C6H2(OH)3COOH, su svilenasti kristali topljivi u vodi, eteru i alkoholu. šiške i željezov(II) sulfat su sastojci željezno-galne tinte. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). Njemački vjenčani list izdan 6. prosinca 1952. u Landshutu, potpisan željezno-galnom tintom od strane matičara. Željezno-galno crnilo ili željezno-galna tinta je ljubičasto-crna ili smeđe-crna tinta izrađena od soli željeza i taninskih kiselina (galna kiselina) iz biljnih izvora (hrastove šiške).

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Antika i Galna kiselina · Antika i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Čađa

temperaturi. gume (više od 90% količina). Čađa (E152) je amorfni ugljikov prah, koji nastaje nepotpunim izgaranjem ili toplinskim (termičkim) raspadom organskih tvari na visokoj temperaturi, a sastoji se od kuglastih čestica promjera od 10 do 80 nanometara.

Galna kiselina i Čađa · Čađa i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Bakrov(II) sulfat pentahidrat

Modra galica. Bakrov(II) sulfat pentahidrat (tetraakva-bakrov(II)sulfat monohidrat, plavi vitriol, CuSO4 x 5 H2O) obliku je plavo-modrih prozirnih kristala poznat pod nazivom „modra galica“.

Bakrov(II) sulfat pentahidrat i Galna kiselina · Bakrov(II) sulfat pentahidrat i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Boja

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.

Boja i Galna kiselina · Boja i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Esteri

Esterska skupina nalazi se kod estera nastalih od karboksilnih kiselina. Esteri (njem. Essig-Äther, stari naziv za keton-eter) su u kemiji organske tvari u kojima organska grupa zamjenjuje jedan ili više atoma vodika u hidroksilnoj skupini.

Esteri i Galna kiselina · Esteri i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Galica

*Šota Galica.

Galica i Galna kiselina · Galica i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Galna kiselina i Hrast · Hrast i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Galna kiselina i Ion · Ion i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Galna kiselina i Istra · Istra i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Kiseline

Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.

Galna kiselina i Kiseline · Kiseline i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Kvas

Kvas može značiti.

Galna kiselina i Kvas · Kvas i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Ljepilo

Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože. Biljno ljepilo izrađeno od škroba. epoksidno ljepilo koje se suši za 5 minuta. vijke koje osigurava vodonepropusnost. zračne luke Hamburg (automobil visi naglavačke sa stropa). Ledeni čovjek ili Oetzi iz Tirola je koristio brezinu smolu kao ljepilo za svoje oružje prije oko 5 300 godina. Pištolj za topla ljepila. Životinjsko ljepilo u zrnu. Ljepilo ili adheziv je kemijska tvar koja služi za lijepljenje (sljepljivanje) materijala, to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznoga filma među slijepljenim površinama.

Galna kiselina i Ljepilo · Ljepilo i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Ocat

Razne vrste octa Ocat (lat. acetum) ili kvasina, kvas je ujedno začin i sredstvo za konzerviranje kiselog okusa.

Galna kiselina i Ocat · Ocat i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Galna kiselina i Oksidacija · Oksidacija i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Orah

Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.

Galna kiselina i Orah · Orah i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Ose

Ose (Vespidae) su porodica kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera).

Galna kiselina i Ose · Ose i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Otapalo

Otapalo je kapljevina koja može otapati različite tvari i stvarati otopine.

Galna kiselina i Otapalo · Otapalo i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Papirus

3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.

Galna kiselina i Papirus · Papirus i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Pergament

Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).

Galna kiselina i Pergament · Pergament i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Galna kiselina i Pigment · Pigment i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Rukopis

Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.

Galna kiselina i Rukopis · Rukopis i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Smola

Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.

Galna kiselina i Smola · Smola i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Galna kiselina i Soli · Soli i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Tinta

Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.

Galna kiselina i Tinta · Tinta i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Trijeslovina

Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.

Galna kiselina i Trijeslovina · Trijeslovina i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Tuš

Tuš spada u crtačke tehnike.

Galna kiselina i Tuš · Tuš i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Galna kiselina i Valencija (kemija) · Valencija (kemija) i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Galna kiselina i Vino · Vino i Željezno-galno crnilo · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Galna kiselina i Zrak · Zrak i Željezno-galno crnilo · Vidi više »