Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Galoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Galoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici

Galoromanski jezici vs. Zapadnoitalski jezici

Galoromanski jezici, skupina od 15 galoiberskih jezika koji se govore na području Francuske, Italije, Švicarske i Belgije, te jedan na području Louisiane u SAD-u. Galoromaski jezici dijele se na dvije podskupine, to su galoitalski i galoretijska s oilskim i retijskim jezicima. Zapadnoitalski jezici, jedna od tri glavne skupine romanskih jezika koja obuhvaća (38), po novijoj klasifikaciji 32 jezika što se govore kroz južnu Europu od Moldavije na istoku pa preko Balkanskog, Apeninskog i Iberskog poluotoka do obala Atlantika na zapadu sve do belgije na sjeveru.

Sličnosti između Galoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici

Galoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Emilijano-romanjolo, Emilijanski jezik, Francuski jezici, Francuski jezik, Frankoprovansalski jezik, Furlanski jezik, Galoiberski jezici, Galoitalski jezici, Galoretijski jezici, Judeofrancuski jezik, Kajunski jezik, Ladinski jezik, Ligurski jezik (romanski), Lombardski jezik, Oïlski jezici, Pijemontski jezik, Pikardijski jezik, Retoromanski jezici, Romanš, Romanjolski jezik, Valonski jezik, Venecijanski jezik.

Emilijano-romanjolo

Emilijano-romanjolo (ISO 639-3: eml; podijeljen na emilijanski (Emiliano) i romanjolski (Romagnol) i povučen), galoitalski jezik, šire galoromanske skupine kojime se služi oko 2 000 000 ljudi između Piacenze i Ravenne i između rijeke Po i Jadranskog mora, te u području Apenina, uključujući i državu San Marino, u kojoj se govori sanmarinski, dijalekt ovog jezika.

Emilijano-romanjolo i Galoromanski jezici · Emilijano-romanjolo i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Emilijanski jezik

Emilijanski jezik (emilijski; ISO 639-3: egl), novopriznati jezik galoitalske podskupine koji se sve do 2009. smatrao skupinom dijalekata jezika emilijano-romanjolo.

Emilijanski jezik i Galoromanski jezici · Emilijanski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Francuski jezici

Francuski jezici (privatni kod), naziv za skupinu pet srodnih jezika šire oilske skupine, kojima se služi nekoliko jezično srodnih naroda zapadne Europe, poglavito u Francuskoj, Švicarskoj (govore ga Frankošvicarci) i Belgiji te u drugim dijelovima svijeta gdje su se iselili, naročito u području kanadske provincije Quebec (Frankokanađani), nekim afričkim državama gdje je službeni ili se govori od domorodačkog stanovništva i malenih novih nacija i naroda kao što su Martinikanci, Kajuni, etc.

Francuski jezici i Galoromanski jezici · Francuski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Francuski jezik i Galoromanski jezici · Francuski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Frankoprovansalski jezik

Frankoprovansalski jezik (ISO 639-3: frp; 18. 1. 2010. usvojen je za njega novi naziv arpitan), jedan od osam oilskih jezika kojim se služe Frankoprovansalci iz jugoistočne Francuske (nepoznat broj), u dolini Aosta, Apuliji i u Kalabriji u Italiji (oko 70 000; 1971.), i oko 7 000 (1998) u švicarskom kantonu Valais.

Frankoprovansalski jezik i Galoromanski jezici · Frankoprovansalski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Furlanski jezik

Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Furlanski jezik i Galoromanski jezici · Furlanski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Galoiberski jezici

Galoiberski jezici, jedna od dvije glavne grane zapadnoitalskih jezika koja obuhvaća 32 jezika, 26 jezika na popisu u Ethnologue u Španjolskoj, Italiji i Portugalu.

Galoiberski jezici i Galoromanski jezici · Galoiberski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Galoitalski jezici

Galoitalski jezici (cisalpinski latinski jezici), jedna od dvije glavne skupine galoiberskih jezika koji se govore na sjeveru Italije i u susjednim državama.

Galoitalski jezici i Galoromanski jezici · Galoitalski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Galoretijski jezici

Galoretijski jezici, jedna od dvije skupine galoromanskih jezika kojima govori nekoliko naroda u Francuskoj, Italiji i Švicarskoj, te na području Kanade (Acadia) i SAD-a (Louisiana).

Galoretijski jezici i Galoromanski jezici · Galoretijski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Judeofrancuski jezik

Judeofrancuski jezik (zarfatski, tsarfatit, צרפתית od Tzarfat (צרפת).

Galoromanski jezici i Judeofrancuski jezik · Judeofrancuski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Kajunski jezik

Kajunski jezik (ISO 639-3: frc; kajunski francuski), jezik francuske grane oilskih jezika kojima govori oko 1 000 000 Kajuna u močvarnim krajevima južne Louisiane, 17 200 (2000 popis), zapadno od Mississippija, raširen na sjever sve do župa Avoyelles, Evangeline, Allen i Calcasieu.

Galoromanski jezici i Kajunski jezik · Kajunski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Ladinski jezik

Jezici Južnog Tirola - Ladinski jezik označen plavom bojom Ladinski jezik (ladin; ISO 639-3: lld), jezik Ladina, malene etničke grupe u sjeveroistočnoj Italiji.

Galoromanski jezici i Ladinski jezik · Ladinski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Ligurski jezik (romanski)

Ligurski jezik (ISO 639-3: lij), romanski jezik uže galoitalske skupine kojim danas govori preko 1 900 000 Đenoveških Liguraca u Italiji, uključujući i nešto Monegaska iz Monaka.

Galoromanski jezici i Ligurski jezik (romanski) · Ligurski jezik (romanski) i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Lombardski jezik

Govorno područje lombardskog jezika u Europi. Lombardski jezik (Lumbaart; ISO 639-3: lmo), jedan od 5 galoitalskih jezika koji se govori u sjevernoj Italiji i susjednoj Švicarskoj, poglavito u području Milana, te u dolinama Val Mesolcina, Val Bregaglia i Val Poschiavo.

Galoromanski jezici i Lombardski jezik · Lombardski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Oïlski jezici

Oilski jezici (privatni kod), jedan od dva ogranka romanskih jezika uže galoretijske skupine koja obuhvaća (6) jezika rasprostranjenih poglavito u Francuskoj, dijelu Belgije i nekim prekomorskim zemljama.

Galoromanski jezici i Oïlski jezici · Oïlski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Pijemontski jezik

Pijemontska jezična karta Pijemontski jezik (ISO 639-3: pms; pijemonteški, piemontèis), jedan od pet galoitalskih jezika kojim govori preko 3 106 000 Pijemonteza (2000 WCD) iz sjeverozapadne Italije (Pijemont), te nepoznat broj u Australiji i SAD-u. Jezik ima dva dijalekta, alto i basso Piemontese.

Galoromanski jezici i Pijemontski jezik · Pijemontski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Pikardijski jezik

Pikardijski jezik (ISO 639-3: pcd; rouchi, chtimi), jedan od francuskih jezika, šire oilske skupine, kojim se služe Pikardi u području Pikardije na sjeveru Francuske i manjim dijelom u belgijskoj provinciji Hainaut, gdje ga je belgijska vlada priznala kao službeni lokalni jezik.

Galoromanski jezici i Pikardijski jezik · Pikardijski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Galoromanski jezici i Retoromanski jezici · Retoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Romanš

Romanš (ISO 639-3: roh; retoromanski; romansh, rumantsch, pomansch, romanche, rhaeto-romansch), retoromanski jezik kojim (prema popisu iz 2000.) govori oko 60 000 Retoromana u Švicarskoj (od čega njih oko 35 000 kao glavni jezik).

Galoromanski jezici i Romanš · Romanš i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Romanjolski jezik

Romanjolski jezik (ISO 639-3: rgn), jezik nastao odvajanjem od emilijana-romanjola, koji se govori u talijanskim provincijama Forlì, Ravenna, Cesena, Rimini i dijelom u provinciji Bologna u regiji Emilia-Romagna, i nešto u San Marinu.

Galoromanski jezici i Romanjolski jezik · Romanjolski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Valonski jezik

Valonski jezik (ISO 639-3: wln), jedan od pet srodnih francuskih jezika, šire oilske skupine, kojim govori oko 1 120 000 Valonaca (1998) naseljenih pretežno u Valoniji (Belgija), i drugim zemljama, Luksemburg, sjeverna Francuska, i području uz zaljev Green Bay u Wisconsinu, SAD.

Galoromanski jezici i Valonski jezik · Valonski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Venecijanski jezik

Romanski jezici u Europi. Venecijanski je pod brojem 14. Venecijanski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3: vec), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri i u Rijeci u Hrvatskoj, i također u Brazilu.

Galoromanski jezici i Venecijanski jezik · Venecijanski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Galoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici

Galoromanski jezici ima 28 odnose, a Zapadnoitalski jezici ima 67. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 23.16% = 22 / (28 + 67).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Galoromanski jezici i Zapadnoitalski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »