Sličnosti između Geografija i Geografija u Hrvatskoj
Geografija i Geografija u Hrvatskoj imaju 63 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Acta Geographica Croatica, Alexander von Humboldt, Artur Gavazzi, Demografija, Dragutin Seljan, Drugi svjetski rat, Europa, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fizička geografija, Francuska, Geografski horizont, Geografski odsjek PMF-a, Geoinformatika, Hidrografija, Hrvatska, Hrvatski geografski glasnik, Hrvatski jezik, Hrvatsko geografsko društvo, Josip Roglić, Kartografija, Katastar, Klaudije Ptolemej, Kulturna baština, Leksikografija, Marko Polo, Milan Šenoa, Njemačka, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Oružane snage Republike Hrvatske, Osnovna škola, ..., Petar Matković, Planet, Plinije Stariji, Povijesna baština, Povijest, Prirodne znanosti, Regionalna geografija, Rimsko Carstvo, Slovenija, Sociologija, Srednja škola, Srednji vijek, Statistika, Stjepan Glavač, Strabon, Sveučilište u Zagrebu, Visoka škola, Zagreb, Zemlja, Zemljovid, Znanost, 13. stoljeće, 1673., 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1843., 1861., 1883., 19. stoljeće, 1918., 1944., 1947., 20. stoljeće. Proširite indeks (33 više) »
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Acta Geographica Croatica i Geografija · Acta Geographica Croatica i Geografija u Hrvatskoj ·
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Alexander von Humboldt i Geografija · Alexander von Humboldt i Geografija u Hrvatskoj ·
Artur Gavazzi
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. – Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.
Artur Gavazzi i Geografija · Artur Gavazzi i Geografija u Hrvatskoj ·
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Demografija i Geografija · Demografija i Geografija u Hrvatskoj ·
Dragutin Seljan
Dragutin Seljan (Topolovac kraj Siska, 16. studenog 1810. – Zagreb, 14. svibnja 1848.), geograf, teolog i sudionik ilirskog pokreta.
Dragutin Seljan i Geografija · Dragutin Seljan i Geografija u Hrvatskoj ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Geografija · Drugi svjetski rat i Geografija u Hrvatskoj ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Geografija · Europa i Geografija u Hrvatskoj ·
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Filozofski fakultet u Zagrebu i Geografija · Filozofski fakultet u Zagrebu i Geografija u Hrvatskoj ·
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Fizička geografija i Geografija · Fizička geografija i Geografija u Hrvatskoj ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Geografija · Francuska i Geografija u Hrvatskoj ·
Geografski horizont
Geografski horizont je stručno-informativni časopis Hrvatskog geografskog društva.
Geografija i Geografski horizont · Geografija u Hrvatskoj i Geografski horizont ·
Geografski odsjek PMF-a
Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Geografija i Geografski odsjek PMF-a · Geografija u Hrvatskoj i Geografski odsjek PMF-a ·
Geoinformatika
Geoinformatika je znanost koja razvija i koristi informatičku infrastrukturu za označavanje problema u geoznanosti i srodnim granama tehničkih znanosti.
Geografija i Geoinformatika · Geografija u Hrvatskoj i Geoinformatika ·
Hidrografija
Hidrografija je znanost o prirodnim obilježjima vodâ i rubnog kopna uz njih.
Geografija i Hidrografija · Geografija u Hrvatskoj i Hidrografija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Geografija i Hrvatska · Geografija u Hrvatskoj i Hrvatska ·
Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski geografski glasnik znanstveni je časopis Hrvatskog geografskog društva.
Geografija i Hrvatski geografski glasnik · Geografija u Hrvatskoj i Hrvatski geografski glasnik ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Geografija i Hrvatski jezik · Geografija u Hrvatskoj i Hrvatski jezik ·
Hrvatsko geografsko društvo
Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj.
Geografija i Hrvatsko geografsko društvo · Geografija u Hrvatskoj i Hrvatsko geografsko društvo ·
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Geografija i Josip Roglić · Geografija u Hrvatskoj i Josip Roglić ·
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Geografija i Kartografija · Geografija u Hrvatskoj i Kartografija ·
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Geografija i Katastar · Geografija u Hrvatskoj i Katastar ·
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Geografija i Klaudije Ptolemej · Geografija u Hrvatskoj i Klaudije Ptolemej ·
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Geografija i Kulturna baština · Geografija u Hrvatskoj i Kulturna baština ·
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Geografija i Leksikografija · Geografija u Hrvatskoj i Leksikografija ·
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Geografija i Marko Polo · Geografija u Hrvatskoj i Marko Polo ·
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Geografija i Milan Šenoa · Geografija u Hrvatskoj i Milan Šenoa ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Geografija i Njemačka · Geografija u Hrvatskoj i Njemačka ·
Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za geografiju jedan je od 21 sveučilišnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Geografija i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru · Geografija u Hrvatskoj i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Geografija i Oružane snage Republike Hrvatske · Geografija u Hrvatskoj i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Geografija i Osnovna škola · Geografija u Hrvatskoj i Osnovna škola ·
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Geografija i Petar Matković · Geografija u Hrvatskoj i Petar Matković ·
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Geografija i Planet · Geografija u Hrvatskoj i Planet ·
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Geografija i Plinije Stariji · Geografija u Hrvatskoj i Plinije Stariji ·
Povijesna baština
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta.
Geografija i Povijesna baština · Geografija u Hrvatskoj i Povijesna baština ·
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Geografija i Povijest · Geografija u Hrvatskoj i Povijest ·
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Geografija i Prirodne znanosti · Geografija u Hrvatskoj i Prirodne znanosti ·
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Geografija i Regionalna geografija · Geografija u Hrvatskoj i Regionalna geografija ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Geografija i Rimsko Carstvo · Geografija u Hrvatskoj i Rimsko Carstvo ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Geografija i Slovenija · Geografija u Hrvatskoj i Slovenija ·
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Geografija i Sociologija · Geografija u Hrvatskoj i Sociologija ·
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Geografija i Srednja škola · Geografija u Hrvatskoj i Srednja škola ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Geografija i Srednji vijek · Geografija u Hrvatskoj i Srednji vijek ·
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Geografija i Statistika · Geografija u Hrvatskoj i Statistika ·
Stjepan Glavač
Stjepan Glavač (Varaždin, 13. prosinca 1627. – Trnava, Slovačka, 22. kolovoza 1680.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, kartograf.
Geografija i Stjepan Glavač · Geografija u Hrvatskoj i Stjepan Glavač ·
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Geografija i Strabon · Geografija u Hrvatskoj i Strabon ·
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Geografija i Sveučilište u Zagrebu · Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Zagrebu ·
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Geografija i Visoka škola · Geografija u Hrvatskoj i Visoka škola ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Geografija i Zagreb · Geografija u Hrvatskoj i Zagreb ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Geografija i Zemlja · Geografija u Hrvatskoj i Zemlja ·
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Geografija i Zemljovid · Geografija u Hrvatskoj i Zemljovid ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Geografija i Znanost · Geografija u Hrvatskoj i Znanost ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Geografija · 13. stoljeće i Geografija u Hrvatskoj ·
1673.
Bez opisa.
1673. i Geografija · 1673. i Geografija u Hrvatskoj ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Geografija · 17. stoljeće i Geografija u Hrvatskoj ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Geografija · 18. stoljeće i Geografija u Hrvatskoj ·
1843.
Bez opisa.
1843. i Geografija · 1843. i Geografija u Hrvatskoj ·
1861.
Bez opisa.
1861. i Geografija · 1861. i Geografija u Hrvatskoj ·
1883.
Bez opisa.
1883. i Geografija · 1883. i Geografija u Hrvatskoj ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Geografija · 19. stoljeće i Geografija u Hrvatskoj ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Geografija · 1918. i Geografija u Hrvatskoj ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Geografija · 1944. i Geografija u Hrvatskoj ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Geografija · 1947. i Geografija u Hrvatskoj ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Geografija · 20. stoljeće i Geografija u Hrvatskoj ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Geografija i Geografija u Hrvatskoj imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Geografija i Geografija u Hrvatskoj
Usporedba između Geografija i Geografija u Hrvatskoj
Geografija ima 274 odnose, a Geografija u Hrvatskoj ima 309. Kao što im je zajedničko 63, Jaccard indeks 10.81% = 63 / (274 + 309).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Geografija i Geografija u Hrvatskoj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: