Sadržaj
238 odnosi: Acta Geographica Croatica, African Geographical Review, Agrarna geografija, Agripa (astronom), Alexander von Humboldt, Alfred Hettner, Antropogeografija, Antropologija, Aristotel, Arnold Henry Guyot, Artur Gavazzi, Astronomija, Austrijanci, Babilonija, Baza podataka, Bernhard Varenius, Bihevioralna geografija, Biheviorizam, Biogeografija, Bolest, Carl Ritter, Daljinska istraživanja, David Harvey, Demogeografija, Demografija, Diskriminantna analiza, Doreen Massey (geografkinja), Dragutin Seljan, Društvene znanosti, Drugi svjetski rat, Edward Soja, Egipatsko geografsko društvo, Ekološka geografija, Ekonomski zemljopis, Enciklopedija, Epidemiologija, Eratosten, Etimologija, Etnografija, Europa, Fauna, Feministička geografija, Filozofija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fitogeografija, Fizička geografija, Flora, Francuska, Friedrich Ratzel, Geodezija, ... Proširite indeks (188 više) »
- Društvene znanosti
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Geografija i Acta Geographica Croatica
African Geographical Review
African Geographical Review (skr. AGR), znanstveni časopis koji jednom godišnje izdaje Afrička grupa specijalnosti Udruženja američkih geografa.
Pogledaj Geografija i African Geographical Review
Agrarna geografija
Agrarna geografija grana je ekonomske geografije koja se bavi proučavanjem područja s obradivim površinama i njihovim utjecajem na fizički krajobraz.
Pogledaj Geografija i Agrarna geografija
Agripa (astronom)
Agripa (? - 92. po. Kr.), grčki astronom.
Pogledaj Geografija i Agripa (astronom)
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Pogledaj Geografija i Alexander von Humboldt
Alfred Hettner
Alfred Hettner (1859. – 1941.), njemački geograf Kritičkim radovima utjecao na oblikovanje moderne geografije.
Pogledaj Geografija i Alfred Hettner
Antropogeografija
Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.
Pogledaj Geografija i Antropogeografija
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Pogledaj Geografija i Antropologija
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Geografija i Aristotel
Arnold Henry Guyot
Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i Frederick Augustus Porter Barnard Arnold Henry Guyot (Boudevilliers blizu Neuchâtela, Švicarska, 28. rujna 1807. – 8. veljače 1884.), švicarsko-američki geolog i geograf.
Pogledaj Geografija i Arnold Henry Guyot
Artur Gavazzi
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. – Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.
Pogledaj Geografija i Artur Gavazzi
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Geografija i Astronomija
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Pogledaj Geografija i Austrijanci
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Geografija i Babilonija
Baza podataka
Baza podataka je organizirani skup podataka.
Pogledaj Geografija i Baza podataka
Bernhard Varenius
Bernhardus Varenius (Bernhardt Varen; 1621. ili 1622. – oko 1650.), flamanski geograf.
Pogledaj Geografija i Bernhard Varenius
Bihevioralna geografija
Bihevioralna geografija je pristup u antropogeografiji koji proučava ljudsko ponašanje upotrebom rastavljenog pristupa.
Pogledaj Geografija i Bihevioralna geografija
Biheviorizam
Nobelovu nagrad za fiziologiju ili medicinu. Biheviorizam (eng. behaviour ponašanje), pristup u psihologiji koji se temelji na tvrdnji da je ponašanje zanimljivo i vrijedno znanstvenoga istraživanja.
Pogledaj Geografija i Biheviorizam
Biogeografija
Biogeografija je znanost o rasprostranjenosti vrsta obično promatranih od regionalnih do kontinentskih razmjera.
Pogledaj Geografija i Biogeografija
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Pogledaj Geografija i Bolest
Carl Ritter
'''Carl Ritter''' Carl Ritter (Quedlinburg, 7. kolovoza 1779. – Berlin, 28. rujna 1859.) bio je njemački geograf.
Pogledaj Geografija i Carl Ritter
Daljinska istraživanja
polarimetrije. Daljinsko istraživanje (daljinsko pronicanje, teledetekcija, daljinska detekcija), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je bežičan ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću zrakoplova, svemirske letjelice, satelita, bove ili broda).
Pogledaj Geografija i Daljinska istraživanja
David Harvey
David Harvey (geograf) David Harvey (Gillingham, Kent, 1935.), istaknuti profesor antropologije na Diplomskom centru Gradskog sveučilišta u New Yorku (CUNtY).
Pogledaj Geografija i David Harvey
Demogeografija
Demogeografija ili populacijska geografija je dio antropogeografije koji proučava načine na koje su prostorne različitosti u raspodjeli, sastavu, migracijama i rastu stanovništva povezane s prirodom mjestâ.
Pogledaj Geografija i Demogeografija
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Pogledaj Geografija i Demografija
Diskriminantna analiza
Diskriminantna analiza je varijacija analize mnogostruke linearne regresije za predviđanje učestalosti ili neučestalosti nekog događaja.
Pogledaj Geografija i Diskriminantna analiza
Doreen Massey (geografkinja)
Doreen Massey FRSA FBA (3. siječnja 1944. – 11. ožujka 2016.), suvremena britanska društvena znanstvenica i geografkinja.
Pogledaj Geografija i Doreen Massey (geografkinja)
Dragutin Seljan
Dragutin Seljan (Topolovac kraj Siska, 16. studenog 1810. – Zagreb, 14. svibnja 1848.), geograf, teolog i sudionik ilirskog pokreta.
Pogledaj Geografija i Dragutin Seljan
Društvene znanosti
Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.
Pogledaj Geografija i Društvene znanosti
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Geografija i Drugi svjetski rat
Edward Soja
Edward William Soja (Bronx, New York City, 1941.), postmodernistički politički geograf i urbanist.
Pogledaj Geografija i Edward Soja
Egipatsko geografsko društvo
Egipatsko geografsko društvo (ar. الجمعية الجغرافية المصرية; franc. Société de géographie d'Egypte) osnovano je ukazom kedive Ismaila Paše 19. svibnja 1875. Prvi predsjednik društva bio je njemački botaničar, putnik i etnolog Georg August Schweinfurth.
Pogledaj Geografija i Egipatsko geografsko društvo
Ekološka geografija
Ekološka geografija grana je geografije koja proučava prostorne aspekte interakcija između ljudi i prirodnog svijeta.
Pogledaj Geografija i Ekološka geografija
Ekonomski zemljopis
Ekonomski zemljopis ili ekonomska geografija je znanost o zemljopisnom smještaju proizvodnih snaga i pojedinih gospodarskih objekata, ako je ta lokacija određena zakonima društvenog razvitka, a ne zakonima prirode.
Pogledaj Geografija i Ekonomski zemljopis
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Pogledaj Geografija i Enciklopedija
Epidemiologija
Epidemiologija je znanost koja proučava širenje i čimbenike bolesti u ljudskom stanovništvu (Rothman i Greenland) te primjena te znanosti na rješavanje zdravstvenih problema (Last, 2001.). Epidemiologija se smatra temeljnim skupom metoda u svim istraživanjima javnog zdravstva, te ima veliku primjenu u kliničkoj medicini kod utvrđivanja čimbenika rizika bolesti i određivanja najboljeg zdravstvenog djelovanja u kliničkoj praksi.
Pogledaj Geografija i Epidemiologija
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Pogledaj Geografija i Eratosten
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Pogledaj Geografija i Etimologija
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Pogledaj Geografija i Etnografija
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Geografija i Europa
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.).
Pogledaj Geografija i Fauna
Feministička geografija
Feministička geografija je grana antropogeografije koja primjenjuje teorije, metode i kritike feminizma u proučavanju ljudske okoline i društva.
Pogledaj Geografija i Feministička geografija
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Geografija i Filozofija
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Geografija i Filozofski fakultet u Zagrebu
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str.
Pogledaj Geografija i Fitogeografija
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Pogledaj Geografija i Fizička geografija
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Pogledaj Geografija i Flora
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Geografija i Francuska
Friedrich Ratzel
Sveučilišta u Leipzigu Friedrich Ratzel (Karlsruhe, Baden, 30. kolovoza 1844. – Ammerland, 9. kolovoza 1904.), njemački geograf i etnograf, značajan po kovanici Lebensraum ("životni prostor").
Pogledaj Geografija i Friedrich Ratzel
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Pogledaj Geografija i Geodezija
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Pogledaj Geografija i Geograf
Geografija (Ptolomej)
Geografija ili Priručnik geografije (starogrč. Γεωγραφικὴ Ὑφήγησις Geographike Hyphegesis; lat. Geographia ili stariji naziv Cosmographia), najvažnije Ptolomejevo djelo izuzevši Almagest.
Pogledaj Geografija i Geografija (Ptolomej)
Geografski horizont
Geografski horizont je stručno-informativni časopis Hrvatskog geografskog društva.
Pogledaj Geografija i Geografski horizont
Geografski informacijski sustav
Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
Pogledaj Geografija i Geografski informacijski sustav
Geografski institut Antona Melika
Geografski institut Antona Melika je najviša geografska institucija u Sloveniji koju je 1946. godine osnovala Slovenska akademija znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Geografija i Geografski institut Antona Melika
Geografski leksikon
željeznice Santa Fe u "Grain Dealers and Shippers Gazetteer" iz 1891. godine. Geografski leksikon je rječnik geografskih imena, važna referencija za informacije o mjestima i mjesnim imenima (Vidi: Toponomastika), te se obično koristi skupa s kartom ili atlasom.
Pogledaj Geografija i Geografski leksikon
Geografski odsjek PMF-a
Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Geografija i Geografski odsjek PMF-a
Geografsko društvo Slovenije
Geografsko društvo Slovenije osnovano je 1922. godine kao prvo geografsko društvo u Sloveniji.
Pogledaj Geografija i Geografsko društvo Slovenije
Geografsko udruženje
Geografsko udruženje (GA, engl. Geographical Association) je organizacija iz Sheffielda, Ujedinjeno Kraljevstvo čiji je cilj unaprijediti podučavanje geografije i informirati svakoga o vrijednostima učenja geografije.
Pogledaj Geografija i Geografsko udruženje
Geographical Review
Geographical Review je znanstveni časopis Američkog geografskog društva.
Pogledaj Geografija i Geographical Review
Geoinformatika
Geoinformatika je znanost koja razvija i koristi informatičku infrastrukturu za označavanje problema u geoznanosti i srodnim granama tehničkih znanosti.
Pogledaj Geografija i Geoinformatika
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Pogledaj Geografija i Geologija
Geologija Marsa
Geologija Marsa ili areologija (grčki Ἂρης Arēs + -λογία -logia), znanost koja proučava sastav, strukturu, fizička svojstva, povijest i procese koji oblikuju planet Mars.
Pogledaj Geografija i Geologija Marsa
Geomatika
Geomatika je znanost o prikupljanju, pohranjivanju, obrađivanju i razmjenjivanju geografskih ili prostornih referenciranih informacija.
Pogledaj Geografija i Geomatika
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Pogledaj Geografija i Geomorfologija
Geopolitika
Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.
Pogledaj Geografija i Geopolitika
Geostatistika
Geostatistika je grana primijenjene statistike koja primjenjuje teorije determinističke procjene, zatim stohastičkih procesa, odnosno statističkog zaključivanja na različite prostorne pojave u brojnim znanostima.
Pogledaj Geografija i Geostatistika
Geozofija
Geozofija je koncept koji je J.K. Wright uveo u geografiju 1947. godine.
Pogledaj Geografija i Geozofija
Gerardus Mercator
Gerardus Mercator Gerardus Mercator (Rupelmonde, 5. ožujka 1512. – Duisburg, 2. prosinca 1594.), kartograf iz Francuske i Svetog Rimskog Carstva.
Pogledaj Geografija i Gerardus Mercator
Giovanni Domenico Cassini
Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.
Pogledaj Geografija i Giovanni Domenico Cassini
Glaciologija
Lateralna ili bočna morena na ledenjaku koji se spaja s ledenjakom Gornerom, Zermatt, Švicarska. Morena je visoki obronak nanosa prikazan na slici u gornjem lijevom kutu. Za više objašnjenja kliknuti na sliku. Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led.
Pogledaj Geografija i Glaciologija
Global Positioning System
Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.
Pogledaj Geografija i Global Positioning System
Globalizacija
Globalizacija je skup procesa (gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih) koji vode preobrazbi životnih uvjeta te sve većoj povezanosti i međuovisnosti pojedinih dijelova suvremenog svijeta.
Pogledaj Geografija i Globalizacija
Graviranje
Albrechta Dürera iz 1514. Graviranje je tehnički postupak urezivanja ili jetkanja dizajna (linija, ukrasa, znakova, likova) u tvrdu, obično ravnu površinu pravljenjem brazda u njoj.
Pogledaj Geografija i Graviranje
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Geografija i Grčki jezik
Grupiranje
Grupiranje podataka je uobičajena tehnika za analizu statističkih podataka, koja se koristi u mnogim područjima, uključujući strojno učenje, podatkovno rudarstvo, prepoznavanje obrazaca, slikovnu analizu i bioinformatiku.
Pogledaj Geografija i Grupiranje
Halford Mackinder
Halford Mackinder Sir Halford John Mackinder PC (15. veljače 1861. – 6. ožujka 1947.), engleski geograf i jedan od osnivača geopolitike.
Pogledaj Geografija i Halford Mackinder
Harvardsko geografsko društvo
Harvardsko geografsko društvo (engl. Harvard Geographic Society) je najveća, najaktivnija geografska organizacija na Harvardskom sveučilištu.
Pogledaj Geografija i Harvardsko geografsko društvo
Hidrografija
Hidrografija je znanost o prirodnim obilježjima vodâ i rubnog kopna uz njih.
Pogledaj Geografija i Hidrografija
Hidrologija
Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.
Pogledaj Geografija i Hidrologija
Higijena
infektivnih bolesti. Higijena obuhvaća praktične postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i čistoću.
Pogledaj Geografija i Higijena
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Pogledaj Geografija i Hiparh
Hipokrat
Hipokrat; gravura iz 19. stoljeća s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu Prikaz Hipokrata na vazi izloženoj u Kneževu dvoru u Dubrovniku Hipokrat s Kosa (o. 460. pr. Kr. – 370. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik.
Pogledaj Geografija i Hipokrat
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Geografija i Hrvatska
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Geografija i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski geografski glasnik znanstveni je časopis Hrvatskog geografskog društva.
Pogledaj Geografija i Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski jezični portal
Hrvatski jezični portal (HJP) prvi je rječnik hrvatskoga jezika distribuiran internetom.
Pogledaj Geografija i Hrvatski jezični portal
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Geografija i Hrvatski jezik
Hrvatsko geografsko društvo
Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija i Hrvatsko geografsko društvo
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Pogledaj Geografija i Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Ibn Batuta
Ibn Battuta (1304.–1377.) Abu Abdullah Muhammad Ibn Abdullah Al Lawati Al Tanji Ibn Battuta (24. veljače 1304. do 1368. do 1377., godina smrti nepouzdana), istaknuti arapski (marokanski) Berber, putnik i istraživač Rodio se u berberskoj obitelji u Tangeru, Maroko 703.
Pogledaj Geografija i Ibn Batuta
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Pogledaj Geografija i Ibn Haldun
Industrijska geografija
Industrijska geografija dio je ekonomske geografije koji proučava industrijski razvoj s prostornog aspekta, a pritom se posebno fokusira na lokaciju i distribuciju sirovina i proizvoda u geoprostoru.
Pogledaj Geografija i Industrijska geografija
Interpolacija
Interpolacija u matematičkom polju numeričke matematike označava metodu konstrukcije novih točaka podataka unutar raspona diskretnog skupa poznatih točaka podataka.
Pogledaj Geografija i Interpolacija
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Pogledaj Geografija i Josip Roglić
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Pogledaj Geografija i Kartografija
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Pogledaj Geografija i Katastar
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Geografija i Klaudije Ptolemej
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Pogledaj Geografija i Klima
Klimatologija
klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.
Pogledaj Geografija i Klimatologija
Kognitivna psihologija
Kognitivna psihologija je znanost koja je usmjerena na otkrivanje psihičkih procesa koji se nalaze u osnovi ponašanja.
Pogledaj Geografija i Kognitivna psihologija
Komunikacija
Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.
Pogledaj Geografija i Komunikacija
Kozmografija
Pojam kozmografija ima dva različita značenja: tradicionalno je to bila praznanost mapiranja općih obilježja kozmosa, neba i Zemlje; u novije vrijeme korišten je za opisivanje tekućih napora da se odrede značajke velikih razmjera vidljivog svemira.
Pogledaj Geografija i Kozmografija
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.
Pogledaj Geografija i Kozmologija
Krajobrazna ekologija
Krajobrazna ekologija je grana ekologije i geografije koja proučava prostornu razliku elemenata u krajobrazu (poput polja, živica, šuma, rijeka i gradova) i načine na koje njihova raspodjela utječe na raspodjelu i protok energije i pojedinaca u okolini (koji onda mogu utjecati na raspodjelu samih elemenata).
Pogledaj Geografija i Krajobrazna ekologija
Kraljevsko belgijsko geografsko društvo
Kraljevsko belgijsko geografsko društvo (SRBG, franc. Société Royale Belge de Géographie) je belgijsko znanstveno društvo koje djeluje na promicanju geografskih znanosti.
Pogledaj Geografija i Kraljevsko belgijsko geografsko društvo
Kraljevsko dansko geografsko društvo
Kraljevsko dansko geografsko društvo (danski Det Kongelige Danske Geografiske Selskab) je znanstveno društvo čije je cilj unaprjeđenje znanja o Zemlji i njenim stanovnicima te širenje interesa za geografsku znanost.
Pogledaj Geografija i Kraljevsko dansko geografsko društvo
Kraljevsko geografsko društvo
Kraljevsko geografsko društvo (engl. Royal Geographical Society) je britansko znanstveno društvo osnovano 1830. pod nazivom Londonsko geografsko društvo (engl. Geographical Society of London) za unaprjeđenje geografskih znanosti pod patronatom kralja Williama IV. Obuhvatilo je 'Udruženje za promicanje otkrića unutarnjih dijelova Afrike'--poznato također kao Afričko udruženje--(osnovao Sir Joseph Banks 1788.), Raleighov klub i Palestinsko udruženje.
Pogledaj Geografija i Kraljevsko geografsko društvo
Kraljevsko nizozemsko društvo
Kraljevsko nizozemsko geografsko društvo (KNAG, niz. Koninklijk Nederlands Aardrijkskundig Genootschap) je organizacija geografa i ljubitelja geografije u Nizozemskoj.
Pogledaj Geografija i Kraljevsko nizozemsko društvo
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Geografija i Kultura
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Pogledaj Geografija i Kulturna baština
Kulturna geografija
Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.
Pogledaj Geografija i Kulturna geografija
Kulturna teorija
Kulturna teorija je grana antropologije, semiotike i drugih srodnih društvenih znanstvenih disciplina (npr. sociologije) koja pokušava definirati heuristički koncept kulture u operacionalnim i/ili znanstvenim pojmovima.
Pogledaj Geografija i Kulturna teorija
Kvalitativno istraživanje
Kvalitativno istraživanje je termin koji ima različita značenja u različitim područjima, ali je najpoznatiji po upotrebi u društvenim znanostima.
Pogledaj Geografija i Kvalitativno istraživanje
Kvantitativna revolucija
Kvantitativna revolucija bila je jedna od četiriju prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su regionalna geografija, okolinski determinizam i kritička geografija).
Pogledaj Geografija i Kvantitativna revolucija
Kvartarna znanost
Kvartarna znanost je interdisciplinarna znanost koje se fokusira na razdoblje kvartara koje obuhvaća posljednjih 2.6 milijuna godina.
Pogledaj Geografija i Kvartarna znanost
Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud
Vautrin Lud Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud (kolokvijalno Prix Vautrin Lud ili Međunarodna nagrada za geografiju Vautrin Lud) utemeljena je 1991. godine i najveća je nagrada koja se može dobiti u području geografije.
Pogledaj Geografija i Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Pogledaj Geografija i Ledenjak
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Pogledaj Geografija i Leksikografija
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Pogledaj Geografija i Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Limnologija
Jezero '''Petnja''' kod Slavonskog Broda Limnologija (grčki λἰμνη jezero + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.
Pogledaj Geografija i Limnologija
Lisabonsko geografsko društvo
Lisabonsko geografsko društvo (port. Sociedade de Geografia de Lisboa) je znanstveno društvo stvoreno u Lisabonu 1875. godine s ciljem promicanja i asistiranja proučavanju i napretku geografije i srodnih znanosti u Portugalu.
Pogledaj Geografija i Lisabonsko geografsko društvo
Litoralna geografija
Litoralna geografija je znanost o dinamičkom sučelju između oceana i kopna koja uključuje fizičku geografiju (tj. litoralnu geomorfologiju, geologiju i oceanografiju) i antropogeografiju (sociologiju i povijest) obale.
Pogledaj Geografija i Litoralna geografija
Logistika
Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.
Pogledaj Geografija i Logistika
Lokacijska teorija
Lokacijska teorija je zaokupljena geografskom lokacijom ekonomske aktivnosti; postala je integralni dio ekonomske geografije, regionalne znanosti i prostorne ekonomije.
Pogledaj Geografija i Lokacijska teorija
London School of Economics
London School of Economics and Political Science (hrv. Londonska škola ekonomije i političkih znanosti), obično poznat kao London School of Economics (hrv. Londonska škola ekonomije) ili LSE je specijalistički koledž i sastavnica Sveučilišta u Londonu.
Pogledaj Geografija i London School of Economics
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Pogledaj Geografija i Marko Polo
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Pogledaj Geografija i Marksizam
Masudi
Abd al-Hasan Ali ibn al-Husayn Masudi (oko 890. - oko 957.), arapski povjesničar, geograf, filozof i pisac.
Pogledaj Geografija i Masudi
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Geografija i Matematika
Medicinska geografija
Medicinska geografija,Opća i nacionalna enciklopedija: znanost o zdravstvenim prilikama u pojedinim geografskim područjima.
Pogledaj Geografija i Medicinska geografija
Mercatorova projekcija
'''Mercatorova karta svijeta''' ''Nova et Aucta Orbis Terrae Descriptio ad Usum Navigatium Emendate'' (1569.) Mercatorova projekcija je cilindrična kartografska projekcija koju je 1569.
Pogledaj Geografija i Mercatorova projekcija
Michael Frank Goodchild
Michael Frank Goodchild (24. veljače 1944.), britansko-američki geograf.
Pogledaj Geografija i Michael Frank Goodchild
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Pogledaj Geografija i Milan Šenoa
Morfem
U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.
Pogledaj Geografija i Morfem
Muhamed Al-Idrisi
Karta Svijeta iz 1154. godine. Jug je prema gore Muhamed el Idrisi, punim imenom Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi al-Qurtubi al-Hasani al-Sabti, (arap: أبو عبد الله محمد الإدريسي), (Ceuta, 1099. – Palermo, 1164.) bio je arapski kartograf i geograf.
Pogledaj Geografija i Muhamed Al-Idrisi
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Pogledaj Geografija i Nafta
National Geographic Society
Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.
Pogledaj Geografija i National Geographic Society
Navigator
Navigator je osoba osposobljena za navigaciju brodom ili letjelicom.
Pogledaj Geografija i Navigator
Neparametni statistički ispit
Neparametni statistički ispit je ispit čiji model ne specificira uvjete o parametrima populacije iz koje se izvlači uzorak.
Pogledaj Geografija i Neparametni statistički ispit
Nigel Thrift
Nigel John Thrift (1949.), profesor, trenutačni prorektor Sveučilišta u Warwicku i vodeći znanstvenik na području antropogeografije.
Pogledaj Geografija i Nigel Thrift
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Geografija i Njemačka
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Pogledaj Geografija i Oceanografija
Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za geografiju jedan je od 21 sveučilišnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Pogledaj Geografija i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Održivost
Blue Marble: 2001. (lijevo) i 2002. godine (desno). Održivost je sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu.
Pogledaj Geografija i Održivost
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Pogledaj Geografija i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Geografija i Opća i nacionalna enciklopedija
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Pogledaj Geografija i Opseg
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Pogledaj Geografija i Oružane snage Republike Hrvatske
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Pogledaj Geografija i Osnovna škola
Paleogeografija
Paleogeografija je znanost koja istražuje i rekonstruira geografske prilike pojedinih razdoblja u geološkoj prošlosti Zemlje.
Pogledaj Geografija i Paleogeografija
Paleoklimatologija
Paleoklimatologija je znanost o klimatskim promjenama koje su se zbivale tijekom čitave Zemljine prošlosti.
Pogledaj Geografija i Paleoklimatologija
Pariško geografsko društvo
Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu.
Pogledaj Geografija i Pariško geografsko društvo
Paul Vidal de La Blache
Paul Vidal de La Blache Paul Vidal de La Blache (Pézenas, 22. siječnja 1845. – Tamaris, 5. travnja 1918.), francuski geograf.
Pogledaj Geografija i Paul Vidal de La Blache
Pedologija
Proučavanje tla Pedologija (ruski: Педология, od grčkog pedon.
Pogledaj Geografija i Pedologija
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Pogledaj Geografija i Petar Matković
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Geografija i Planet
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Geografija i Planetologija
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Pogledaj Geografija i Plinije Stariji
Poleogeografija
Poleogeografija (grčki πόλεις – grad + γράφω – pišem) znanost o gradovima.
Pogledaj Geografija i Poleogeografija
Politička ekologija
Politička ekologija je znanost koja proučava načine na koje politički, ekonomski i socijalni faktori utječu na okoliš.
Pogledaj Geografija i Politička ekologija
Politička geografija
Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.
Pogledaj Geografija i Politička geografija
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Geografija i Politika
Popis geografa
Popis geografa (zemljopisaca) poredanih po abecednom redu (po prezimenu).
Pogledaj Geografija i Popis geografa
Potamologija
Potamologija (grčki ποταμη rijeka + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem rijeka, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima riječne vode i biologijom rijeka.
Pogledaj Geografija i Potamologija
Povijesna baština
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta.
Pogledaj Geografija i Povijesna baština
Povijesni zemljopis
Povijesni zemljopis (također povijesna geografija ili historijska geografija) je znanost o.
Pogledaj Geografija i Povijesni zemljopis
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Geografija i Povijest
Predmetak
Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.
Pogledaj Geografija i Predmetak
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Geografija i Prirodne znanosti
Produbljeni intervju
Produbljeni intervju (engl. in-depth interview), tehnika kvalitativnog istraživanja koja omogućuje razgovor između dviju osoba.
Pogledaj Geografija i Produbljeni intervju
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Pogledaj Geografija i Promet
Prometna geografija
Prometna geografija objašnjava postanak, razvoj i svakodnevno odvijanje prometa i posljedice prometnog djelovanja u prometu.
Pogledaj Geografija i Prometna geografija
Prostorna analiza
epidemije kolere u Broad Streetu 1854. Ovo je jedan od prvih slučajeva prostorne analize prikazane u obliku karte. Prostorna analiza ili prostorna statistika obuhvaća sve formalne tehnike koje proučavaju entitete uporabom njihovih topoloških, geometrijskih ili geografskih osobina.
Pogledaj Geografija i Prostorna analiza
Prostorno planiranje
Prostorno planiranje označava metode koje javni sektor koristi kako bi utjecao na distribuciju ljudi i aktivnosti u prostoru u različitim razmjerima.
Pogledaj Geografija i Prostorno planiranje
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Geografija i Prvi svjetski rat
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Geografija i Psihologija
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Pogledaj Geografija i Računarstvo
Razvojna geografija
Razvojna geografija je dio antropogeografije koja proučava Zemljinu geografiju i njezin odnos s gospodarskim razvojem.
Pogledaj Geografija i Razvojna geografija
Regionalizacija
Regionalizacija je sklonost ili proces formiranja regija.
Pogledaj Geografija i Regionalizacija
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Pogledaj Geografija i Regionalna geografija
Regionalno planiranje
Regionalno planiranje je grana planiranja koja se bavi dizajnom i učinkovitim postavljanjem aktivnosti i infrastrukture preko značajno velikog područja zemlje.
Pogledaj Geografija i Regionalno planiranje
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Geografija i Religija
Religijska geografija
Religijska geografija znanost je o distribuciji religija, objašnjavanju mjesta i načina njihova nastanka, te mnogih drugih geografskih aspekta vezanih uz religiju.
Pogledaj Geografija i Religijska geografija
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Geografija i Reljef
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Geografija i Rimsko Carstvo
Satelitsko snimanje
Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika.
Pogledaj Geografija i Satelitsko snimanje
Sinekizam
Sinekizam je koncept u urbanizmu koji je skovao Edward Soja, a odnosi se na dinamičku formaciju polisa – unije nekoliko malih urbanih naselja pod upravom "glavnog" grada (ili tzv. grada-države ili urbanog sustava).
Pogledaj Geografija i Sinekizam
Sinoptička meteorologija
meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Sinoptička meteorologija je grana meteorologije koja se bavi analizom i prognozom vremena na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju atmosfere na širem području, koristeći se numeričkim metodama.
Pogledaj Geografija i Sinoptička meteorologija
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Geografija i Sjedinjene Američke Države
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Pogledaj Geografija i Sjeverna Amerika
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Geografija i Slovenija
Socijalna geografija
Socijalna geografija proučava kako društvo utječe na geografska obilježja i kako faktori okoline utječu na društvo.
Pogledaj Geografija i Socijalna geografija
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Geografija i Sociologija
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Pogledaj Geografija i Srednja škola
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Geografija i Srednji vijek
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Geografija i Stara Grčka
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Pogledaj Geografija i Statistika
Stjepan Glavač
Stjepan Glavač (Varaždin, 13. prosinca 1627. – Trnava, Slovačka, 22. kolovoza 1680.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, kartograf.
Pogledaj Geografija i Stjepan Glavač
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Pogledaj Geografija i Strabon
Strateška geografija
Strateška geografija je zaokupljena kontrolom ili pristupom prostornim područjima koji imaju utjecaj na sigurnost i blagostanje nacija.
Pogledaj Geografija i Strateška geografija
Sudioničko promatranje
Sudioničko promatranje (engl. participant observation), glavna istraživačka strategija čiji je cilj postizanje bliske i intimne prisnosti s danom grupom pojedinaca (poput religijske, profesionalne ili devijantne grupe) i njihovim običajima kroz intenzivnu upletenost s ljudima u njihovoj prirodnoj okolini.
Pogledaj Geografija i Sudioničko promatranje
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Pogledaj Geografija i Sufiks
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Geografija i Sunčev sustav
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Pogledaj Geografija i Sveučilište
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Geografija i Sveučilište u Zagrebu
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Geografija i Talijani
Tehnološka promjena
Tehnološka promjena je termin koji se koristi za opisivanje sveukupnog procesa invencije, inovacije i difuzije tehnologije ili procesa.
Pogledaj Geografija i Tehnološka promjena
Teorija centralnog mjesta
Shematski prikaz centralnog mjesta s povezanom osovinom u jednom homogenom prostoru Teorija centralnog mjesta je geografska teorija koja pokušava objasniti veličinu i prostiranje ljudskih naselja.
Pogledaj Geografija i Teorija centralnog mjesta
Triangulacija
Triangulacija (latinski triangulum trokut) je određivanje položaja glavnih točaka pri geodetskom mjerenju pomoću trokuta kojima je poznata duljina jedne stranice i sva tri kuta.
Pogledaj Geografija i Triangulacija
Turistička geografija
Turistička geografija, turistički zemljopis, istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru.
Pogledaj Geografija i Turistička geografija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Geografija i Ujedinjeno Kraljevstvo
Upravljanje okolišem
Upravljanje okolišem nije, kao što bi fraza možda sugerirala, upravljanje okolišem kao takvim, već upravljanje interakcijom modernih ljudskih društava i okoliša, te njihovim učinkom na okoliš.
Pogledaj Geografija i Upravljanje okolišem
Upravljanje resursima
Upravljanje resursima (resursni menadžment) u organizacijskim znanostima označava učinkovitu i djelotvornu implementaciju organizacijskih resursa kada postoji potreba za njima.
Pogledaj Geografija i Upravljanje resursima
Upravljanje u kriznim situacijama
Upravljanje u krizama (upravljanje u izvanrednim situacijama), disciplina koja se bavi rizicima i njihovim izbjegavanjem.
Pogledaj Geografija i Upravljanje u kriznim situacijama
Urbana geografija
Urbana geografija je grana antropogeografije koja proučava povijest urbanih naselja, razvitak gradova, urbanu strukturu, prostorne obrasce koji se pojavljuju unutar grada, te jednako i urbane politike i probleme.
Pogledaj Geografija i Urbana geografija
Urbanističko planiranje
Pariz, Francuska: Iako nije nastao planski, kasnije ga je pod vladavinom Napoleona III u 19. stoljeću preuredio barun Haussmann izgradivši preko srednjovjekovne mreže ulica prostran sustav širokih bulevara. Urbanističko planiranje bavi se fizičkim, socijalnim i ekonomskim razvojem urbanih ili gradskih područja.
Pogledaj Geografija i Urbanističko planiranje
Velika geografska otkrića
Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.
Pogledaj Geografija i Velika geografska otkrića
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Pogledaj Geografija i Visoka škola
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Geografija i Voda
Vojna geografija
Vojna geografija je pokušaj razumijevanja geopolitičke sfere unutar vojnog konteksta.
Pogledaj Geografija i Vojna geografija
Vremenska geografija
Vremenska geografija ili vremensko-prostorna geografija vuče svoje korijene iz rada švedskog geografa Torstena Hägerstranda koji je isticao vremenski faktor u prostornim ljudskim djelatnostima.
Pogledaj Geografija i Vremenska geografija
Walter Christaller
Walter Christaller (Berneck kraj Calwa, 21. travnja 1893. – Königstein im Taunus, 9. ožujka 1969.), njemački zemljopisac čiji je najveći doprinos teorija centralnog mjesta prvi put objavljena 1933. godine.
Pogledaj Geografija i Walter Christaller
Walter Isard
Walter Isard (Philadelphia, Pennsylvania, 1919.), istaknuti američki ekonomist i glavni osnivač discipline regionalne znanosti, te jedan od glavnih osnivača discipline irenologije (mirovne znanosti).
Pogledaj Geografija i Walter Isard
William Morris Davis
William Morris Davis (12. veljače 1850. –, 5. veljače 1934.), američki geograf, geolog, geomorfolog i meteorolog, često nazivan "ocem američke geografije".
Pogledaj Geografija i William Morris Davis
Yi-Fu Tuan
Yi-Fu Tuan (tradicionalni kineski 段義孚; Tientsin, Kina, 5. prosinca 1930.), kinesko-američki geograf.
Pogledaj Geografija i Yi-Fu Tuan
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Geografija i Zagreb
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Geografija i Zemlja
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...).
Pogledaj Geografija i Zemljopisno područje
Zemljopisno preimenovanje
Zemljopisno preimenovanje je čin promjene naziva zemljopisnog obilježja ili prostora.
Pogledaj Geografija i Zemljopisno preimenovanje
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Pogledaj Geografija i Zemljovid
Zemljovid svijeta
Gott označili kao najbolju kartografsku projekciju za cjelovit prikaz Zemlje,''http://www.physics.drexel.edu/~goldberg/projections/goldberg_gott.pdf Large-Scale Distortions in Map Projections'', 2007, David M. Goldberg & J. Richard Gott III, 2007, V42 N4. i standardna projekcija za karte svijeta koje izrađuje National Geographic Society.
Pogledaj Geografija i Zemljovid svijeta
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Geografija i Znanost
Zoogeografija
A. R. Wallace, 1876.) ZoogeografijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): (zoo- + geografija), geografija životinja, grana zoologije odnosno biogeografije koja proučava rasprostranjenost životinjskih vrsta na kopnu, pod zemljom i u vodama.
Pogledaj Geografija i Zoogeografija
Zračna fotografija
balona na vrući zrak Zračna fotografija ili aerofotografija je postupak snimanja fotografija na Zemlji s uzvišenog položaja.
Pogledaj Geografija i Zračna fotografija
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Geografija i 1512.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Geografija i 1934.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Geografija i 2003.
Vidi također
Društvene znanosti
Također poznat kao Zemljopis.
, Geograf, Geografija (Ptolomej), Geografski horizont, Geografski informacijski sustav, Geografski institut Antona Melika, Geografski leksikon, Geografski odsjek PMF-a, Geografsko društvo Slovenije, Geografsko udruženje, Geographical Review, Geoinformatika, Geologija, Geologija Marsa, Geomatika, Geomorfologija, Geopolitika, Geostatistika, Geozofija, Gerardus Mercator, Giovanni Domenico Cassini, Glaciologija, Global Positioning System, Globalizacija, Graviranje, Grčki jezik, Grupiranje, Halford Mackinder, Harvardsko geografsko društvo, Hidrografija, Hidrologija, Higijena, Hiparh, Hipokrat, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski geografski glasnik, Hrvatski jezični portal, Hrvatski jezik, Hrvatsko geografsko društvo, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Ibn Batuta, Ibn Haldun, Industrijska geografija, Interpolacija, Josip Roglić, Kartografija, Katastar, Klaudije Ptolemej, Klima, Klimatologija, Kognitivna psihologija, Komunikacija, Kozmografija, Kozmologija, Krajobrazna ekologija, Kraljevsko belgijsko geografsko društvo, Kraljevsko dansko geografsko društvo, Kraljevsko geografsko društvo, Kraljevsko nizozemsko društvo, Kultura, Kulturna baština, Kulturna geografija, Kulturna teorija, Kvalitativno istraživanje, Kvantitativna revolucija, Kvartarna znanost, Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud, Ledenjak, Leksikografija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Limnologija, Lisabonsko geografsko društvo, Litoralna geografija, Logistika, Lokacijska teorija, London School of Economics, Marko Polo, Marksizam, Masudi, Matematika, Medicinska geografija, Mercatorova projekcija, Michael Frank Goodchild, Milan Šenoa, Morfem, Muhamed Al-Idrisi, Nafta, National Geographic Society, Navigator, Neparametni statistički ispit, Nigel Thrift, Njemačka, Oceanografija, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Održivost, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Opća i nacionalna enciklopedija, Opseg, Oružane snage Republike Hrvatske, Osnovna škola, Paleogeografija, Paleoklimatologija, Pariško geografsko društvo, Paul Vidal de La Blache, Pedologija, Petar Matković, Planet, Planetologija, Plinije Stariji, Poleogeografija, Politička ekologija, Politička geografija, Politika, Popis geografa, Potamologija, Povijesna baština, Povijesni zemljopis, Povijest, Predmetak, Prirodne znanosti, Produbljeni intervju, Promet, Prometna geografija, Prostorna analiza, Prostorno planiranje, Prvi svjetski rat, Psihologija, Računarstvo, Razvojna geografija, Regionalizacija, Regionalna geografija, Regionalno planiranje, Religija, Religijska geografija, Reljef, Rimsko Carstvo, Satelitsko snimanje, Sinekizam, Sinoptička meteorologija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Slovenija, Socijalna geografija, Sociologija, Srednja škola, Srednji vijek, Stara Grčka, Statistika, Stjepan Glavač, Strabon, Strateška geografija, Sudioničko promatranje, Sufiks, Sunčev sustav, Sveučilište, Sveučilište u Zagrebu, Talijani, Tehnološka promjena, Teorija centralnog mjesta, Triangulacija, Turistička geografija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Upravljanje okolišem, Upravljanje resursima, Upravljanje u kriznim situacijama, Urbana geografija, Urbanističko planiranje, Velika geografska otkrića, Visoka škola, Voda, Vojna geografija, Vremenska geografija, Walter Christaller, Walter Isard, William Morris Davis, Yi-Fu Tuan, Zagreb, Zemlja, Zemljopisno područje, Zemljopisno preimenovanje, Zemljovid, Zemljovid svijeta, Znanost, Zoogeografija, Zračna fotografija, 1512., 1934., 2003..