Sadržaj
57 odnosi: Adrien-Marie Legendre, Algebarska geometrija, Analitička geometrija, Školska knjiga, Bernhard Riemann, Bijekcija, Diferencijalna geometrija, Dodekaedar, Elementi (Euklid), Euklid, Euklidska geometrija, Euklidski prostor, Fizika, Grčki jezik, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ikosaedar, Kartezijev koordinatni sustav, Kocka, Kružnica, Krug, Kugla, Kut, Kvadrat, Kvantna teorija polja, Lik, Matematika, Mnogokut, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Obujam, Oktaedar, Opća teorija relativnosti, Opseg, Pap Aleksandrijski, Paralelogram, Piramida (geometrija), Površina, Pravac, Pravokutnik, Prirodne znanosti, Prizma, Promjer, René Descartes, Romb, Rotacijska tijela, Sfera, Skup, Stožac, Tetraedar, Tijelo, Točka (geometrija), ... Proširite indeks (7 više) »
Adrien-Marie Legendre
Adrien-Marie Legendre (Pariz, 18. rujna 1752. – Pariz, 10. siječnja 1833.), bio je francuski matematičar i astronom.
Pogledaj Geometrija i Adrien-Marie Legendre
Algebarska geometrija
Algebarska geometrija je grana matematike koja razvija geometrijsko pojmovlje i geometrijske metode u izučavanju algebarskih struktura, a posebno (unitalnih) komutativnih asocijativnih algebri.
Pogledaj Geometrija i Algebarska geometrija
Analitička geometrija
Analitička geometrija je grana geometrije u kojoj se koriste algebarske metode prvenstveno linearne algebre da bi se riješili geometrijski problemi.
Pogledaj Geometrija i Analitička geometrija
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Pogledaj Geometrija i Školska knjiga
Bernhard Riemann
Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.
Pogledaj Geometrija i Bernhard Riemann
Bijekcija
Bijektivna funkcija. U matematici, za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svaki y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x).
Pogledaj Geometrija i Bijekcija
Diferencijalna geometrija
Diferencijalna geometrija bavi se izučavanjem geometrijskih svojstava prostora na kojima se mogu primjenjivati metode diferencijalnog računa.
Pogledaj Geometrija i Diferencijalna geometrija
Dodekaedar
Pravilni dodekaedar Dodekaedar je geometrijsko tijelo omeđeno s dvanaest ploha koje imaju oblik peterokuta i raspoređene su tako da tijelo ima trideset bridova i dvadeset vrhova.
Pogledaj Geometrija i Dodekaedar
Elementi (Euklid)
Euklid je bio Platonov student u Ateni, dok je većinu života proveo radeći u Aleksandriji, Egiptu, gdje je osnovao matematičku akademiju.
Pogledaj Geometrija i Elementi (Euklid)
Euklid
Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.
Pogledaj Geometrija i Euklid
Euklidska geometrija
U euklidskoj geometriji vrijedi pet Euklidovih aksioma, od kojih je jedan tzv.
Pogledaj Geometrija i Euklidska geometrija
Euklidski prostor
Euklidski vektorski prostor ili skraćeno euklidski prostor prvenstveno možemo smatrati onim matematičkim prostorom kojeg intuitivno svakodnevno zamišljamo.
Pogledaj Geometrija i Euklidski prostor
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Geometrija i Fizika
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Geometrija i Grčki jezik
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Geometrija i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Ikosaedar
Animirani ikosaedar Ikosaedar (grčki: εικοσάεδρον, dvadesetostran) je pravilni poliedar čije stranice su 20 jednakih istostraničnih trokuta.
Pogledaj Geometrija i Ikosaedar
Kartezijev koordinatni sustav
ravnini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru. Raspored kvadranta. Raspored oktanta u prostoru (3D sustavu). Kartezijev koordinatni sustav, pravokutni koordinatni sustav ili pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru određen je trima međusobno okomitim pravcima x, y, z, koji se sijeku u ishodištu O, i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima.
Pogledaj Geometrija i Kartezijev koordinatni sustav
Kocka
Kocka (projekcija na ravninu). Kocka (ili pravilni heksaedar) je geometrijsko tijelo, jedno od Platonovih tijela.
Pogledaj Geometrija i Kocka
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Pogledaj Geometrija i Kružnica
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Pogledaj Geometrija i Krug
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Pogledaj Geometrija i Kugla
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Geometrija i Kut
Kvadrat
Kvadrat - najpravilniji četverokut Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama.
Pogledaj Geometrija i Kvadrat
Kvantna teorija polja
Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.
Pogledaj Geometrija i Kvantna teorija polja
Lik
Lik može značiti.
Pogledaj Geometrija i Lik
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Geometrija i Matematika
Mnogokut
Konkavni šesterokut Samopresječni mnogokut Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom linijom ili manje formalno dio ravnine omeđen ravnim dužinama koje možemo nacrtati a da ne podižemo olovku.
Pogledaj Geometrija i Mnogokut
Nikolaj Ivanovič Lobačevski
'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.
Pogledaj Geometrija i Nikolaj Ivanovič Lobačevski
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Pogledaj Geometrija i Obujam
Oktaedar
Oktaedar Oktaedar (grč. oktáedron - tijelo s osam površina) jedan je od pet pravilnih poliedara.
Pogledaj Geometrija i Oktaedar
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Pogledaj Geometrija i Opća teorija relativnosti
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Pogledaj Geometrija i Opseg
Pap Aleksandrijski
Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.
Pogledaj Geometrija i Pap Aleksandrijski
Paralelogram
visinama (''ha'' i ''hb'') Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale).
Pogledaj Geometrija i Paralelogram
Piramida (geometrija)
Pravilna piramida Piramida ili šiljnik je geometrijsko tijelo sastavljeno od baze (mnogokut, najčešće trokut ili pravokutnik) i stranica (trokuti).
Pogledaj Geometrija i Piramida (geometrija)
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Pogledaj Geometrija i Površina
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Pogledaj Geometrija i Pravac
Pravokutnik
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd.
Pogledaj Geometrija i Pravokutnik
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Geometrija i Prirodne znanosti
Prizma
Prizma Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice.
Pogledaj Geometrija i Prizma
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Geometrija i Promjer
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Geometrija i René Descartes
Romb
Dva romba Romb je paralelogram čije su sve stranice jednake duljine.
Pogledaj Geometrija i Romb
Rotacijska tijela
Rotacijska tijela su tijela koje opisuje definirana krivulja rotacijom oko neke osi.
Pogledaj Geometrija i Rotacijska tijela
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Pogledaj Geometrija i Sfera
Skup
U matematici, skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih apstraktnih objekata smatranim cjelinom.
Pogledaj Geometrija i Skup
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Pogledaj Geometrija i Stožac
Tetraedar
right Tetraedar je geometrijsko tijelo omeđeno četirima trokutima.
Pogledaj Geometrija i Tetraedar
Tijelo
* tijelo (biologija), biološko tijelo živog bića.
Pogledaj Geometrija i Tijelo
Točka (geometrija)
Točka je u geometriji najmanji objekt kojem se može odrediti samo položaj, a drugih izmjera nema, tj.
Pogledaj Geometrija i Točka (geometrija)
Topologija
Topologija je grana matematike.
Pogledaj Geometrija i Topologija
Topos
Topos (grč. τόπος: mjesto), pojam koji se izvorno veže uz retoriku.
Pogledaj Geometrija i Topos
Trapez (geometrija)
Trapez Trapez je četverokut koji ima jedan par paralelnih nasuprotnih stranica.
Pogledaj Geometrija i Trapez (geometrija)
Trigonometrija
Trigonometrija (grč. trigonon.
Pogledaj Geometrija i Trigonometrija
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Pogledaj Geometrija i Trokut
Valjak
Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.
Pogledaj Geometrija i Valjak
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Geometrija i Zemlja