Brže od pregledniku!
41 odnosi: Aleksandar II., papa, Šibenik, Šolta, Bartol Kašić, Beč, Benediktinci, Bogoslužje, Brač, Cres, Crkvenoslavenski jezik, Dalmacija, Dikasterij za evangelizaciju, Dubrovnik, Glagoljaši, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko iseljeništvo, Hvar, Inocent III., Istarska enciklopedija, Istra, Jerko Bezić, Kler, Korčula, Kotor, Krk, Kvarnerski zaljev, Lošinj, Misal kneza Novaka, Pag, Rab, Rafael Levaković, Split, Staroslavenski institut, Vis, Zadar, Zagreb, 10. stoljeće, 1177., 1198., 9. stoljeće.
Aleksandar II., papa
Aleksandar II., biskup Lucce, papa od 30. rujna 1061. do 21. travnja 1073. godine.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Aleksandar II., papa · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Šibenik · Vidi više »
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Šolta · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Bartol Kašić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Beč · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Benediktinci · Vidi više »
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Bogoslužje · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Brač · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Cres · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Dalmacija · Vidi više »
Dikasterij za evangelizaciju
Dikasterij za evangelizaciju (tal. Dicastero per l'Evangelizzazione) dio je Rimske kurije i u službi je djela evangelizacije da Krist, svjetlo naroda, bude poznat i posvjedočen riječju i djelom i da se izgrađuje njegovo otajstveno Tijelo, a to je Crkva.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Dikasterij za evangelizaciju · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Dubrovnik · Vidi više »
Glagoljaši
Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Glagoljaši · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Hvar · Vidi više »
Inocent III.
Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Inocent III. · Vidi više »
Istarska enciklopedija
Istarska enciklopedija jednosveščana je enciklopedija koje daje cjelovit prikaz istarskoga poluotoka, od Preluka kraj Rijeke do Milja (Muggie) kraj Trsta.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Istarska enciklopedija · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Istra · Vidi više »
Jerko Bezić
Jerko Bezić (Kranj, 10. lipnja 1929. – Zagreb, 9. siječnja 2010.) bio je hrvatski etnomuzikolog i akademik.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Jerko Bezić · Vidi više »
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Kler · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Korčula · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Kotor · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Krk · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Lošinj · Vidi više »
Misal kneza Novaka
Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Misal kneza Novaka · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Pag · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Rab · Vidi više »
Rafael Levaković
Rafael Levaković (u bugarskim izvorima: Рафаил Левакович) (Jastrebarsko, oko 1590. – Zadar, 1650.) hrvatski prevoditelj i povjesničar, franjevac.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Rafael Levaković · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Split · Vidi više »
Staroslavenski institut
Staroslavenski institut, znanstveno-istraživački je institut i izdavač osnovan 1952. u Zagrebu sa zadatkom prikupljanja, obrade i proučavanja staroslavenskih i starohrvatskih spomenika i ine građe potrebne za izdavanje stručnih rječnika, monografija, zbornika i ostalih izdanja.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Staroslavenski institut · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Vis · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i Zagreb · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i 10. stoljeće · Vidi više »
1177.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i 1177. · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i 1198. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljaško pjevanje i 9. stoljeće · Vidi više »
