Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Glagoljica

Indeks Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Sadržaj

  1. 115 odnosi: Abeceda, Aleja glagoljaša, Armenija, Azbuka, Žakan Juri, Želimir Janeš, Ćiril i Metod, Bašćanska ploča, Baška, Biblija, Biskup, Branko Fučić, Brodski Drenovac, Broj, Cipar, Cres, Crno more, Dalmacija, Darko Žubrinić, Dominikanci, Dubrovnik, Franjo Rački, Glagoli, Glagoljica, Goti, Govor, Grafem, Grčki alfabet, Gruzija, Hazari, HRT – Glas Hrvatske, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Hum (Buzet), Humačka ploča, Ime, Inkunabula, Inocent IV., Istarski razvod, Istra, Isus, Ivan IV., Ivan X., Jasna Horvat, Jezikoslovlje, Johannes Gutenberg, Josip Bratulić, Josip Hamm, ... Proširite indeks (65 više) »

  2. Crkvenoslavenski jezik
  3. Slavenska kultura
  4. Staroslavenski jezik

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Pogledaj Glagoljica i Abeceda

Aleja glagoljaša

Ploča s opisom aleje Aleja glagoljaša, spomenički je kompleks spomen-obilježja glagoljaštvu i glagoljašima.

Pogledaj Glagoljica i Aleja glagoljaša

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Pogledaj Glagoljica i Armenija

Azbuka

Glagoljski ''Codex Zographensis'' (10-11. stoljeće, Bugarska) Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda.

Pogledaj Glagoljica i Azbuka

Žakan Juri

Odmorište Žakna Jurja, Aleja glagoljaša Žakan Juri (Roč, druga polovina 15. stoljeća – početak 16. stoljeća), istarski glagoljaški svećenik i vjesnik prve hrvatske tiskane knjige.

Pogledaj Glagoljica i Žakan Juri

Želimir Janeš

Želimir Janeš (Sisak, 12. prosinca 1916. Zagreb, 23. siječnja 1996.), hrvatski je kipar i jedan od najznačajnijih hrvatskih medaljera.Rođen je u Sisku, 12.

Pogledaj Glagoljica i Želimir Janeš

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Pogledaj Glagoljica i Ćiril i Metod

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Pogledaj Glagoljica i Bašćanska ploča

Baška

Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Glagoljica i Baška

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Pogledaj Glagoljica i Biblija

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Pogledaj Glagoljica i Biskup

Branko Fučić

Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre.

Pogledaj Glagoljica i Branko Fučić

Brodski Drenovac

Brodski Drenovac je selo u istočnoj Hrvatskoj, u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije, između Pleternice i Slavonskoga Broda.

Pogledaj Glagoljica i Brodski Drenovac

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Pogledaj Glagoljica i Broj

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.

Pogledaj Glagoljica i Cipar

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Pogledaj Glagoljica i Cres

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Glagoljica i Crno more

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Pogledaj Glagoljica i Dalmacija

Darko Žubrinić

Darko Žubrinić (Zagreb, 1956.) hrvatski matematičar.

Pogledaj Glagoljica i Darko Žubrinić

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Pogledaj Glagoljica i Dominikanci

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Glagoljica i Dubrovnik

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Pogledaj Glagoljica i Franjo Rački

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Pogledaj Glagoljica i Glagoli

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Pogledaj Glagoljica i Glagoljica

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Pogledaj Glagoljica i Goti

Govor

Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.

Pogledaj Glagoljica i Govor

Grafem

Grafem (grč. γράφω - pisati) je najmanja semantički određujuća jedinica pisanog jezika.

Pogledaj Glagoljica i Grafem

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.

Pogledaj Glagoljica i Grčki alfabet

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Pogledaj Glagoljica i Gruzija

Hazari

Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Pogledaj Glagoljica i Hazari

HRT – Glas Hrvatske

Glas Hrvatske cjelodnevni je međunarodni program Hrvatskoga radija koji je danas diljem svijeta moguće slušati isključivo preko interneta (HRTi i ostale stream usluge).

Pogledaj Glagoljica i HRT – Glas Hrvatske

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Glagoljica i Hrvatska

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Pogledaj Glagoljica i Hrvatska ćirilica

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Pogledaj Glagoljica i Hrvatska književnost

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Glagoljica i Hrvatski jezik

Hum (Buzet)

Hum je naselje u sastavu Grada Buzeta u Istarskoj županiji.

Pogledaj Glagoljica i Hum (Buzet)

Humačka ploča

Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.

Pogledaj Glagoljica i Humačka ploča

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Pogledaj Glagoljica i Ime

Inkunabula

Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.

Pogledaj Glagoljica i Inkunabula

Inocent IV.

Inocent IV šalje dominikance i franjevce Tatarima Papa Inocent IV, rođen kao Sinibaldo Fieschi (Genova, potkraj 12. stoljeća - Napulj, 7. prosinca 1254.), jedan je od značajnih srednjovjekovnih Papa, koji je imao važnu ulogu u sukobu između carstva i papinstva.

Pogledaj Glagoljica i Inocent IV.

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).

Pogledaj Glagoljica i Istarski razvod

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Pogledaj Glagoljica i Istra

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Pogledaj Glagoljica i Isus

Ivan IV.

* Ivan IV., papa.

Pogledaj Glagoljica i Ivan IV.

Ivan X.

Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.

Pogledaj Glagoljica i Ivan X.

Jasna Horvat

Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Pogledaj Glagoljica i Jasna Horvat

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Pogledaj Glagoljica i Jezikoslovlje

Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.

Pogledaj Glagoljica i Johannes Gutenberg

Josip Bratulić

Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Pogledaj Glagoljica i Josip Bratulić

Josip Hamm

Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.

Pogledaj Glagoljica i Josip Hamm

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Glagoljica i Katolička Crkva

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Pogledaj Glagoljica i Kijev

Kijevski listići

Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.

Pogledaj Glagoljica i Kijevski listići

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Pogledaj Glagoljica i Knjiga

Kopti

Kopti (Koptski jezik: ⲚⲓⲢⲉⲙ̀ⲛⲭⲏⲙⲓ ̀ⲛ̀Ⲭⲣⲏⲥⲧⲓ̀ⲁⲛⲟⲥ) su potomci hamitskih Egipćana koji nisu ni poslije arapskog ni poslije turskog osvajanja prešli na islam, već su ostali kršćani monofiziti.

Pogledaj Glagoljica i Kopti

Kosinj

Kosinjska dolina. Kosinjski most. Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj.

Pogledaj Glagoljica i Kosinj

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Pogledaj Glagoljica i Kralj Tomislav

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Glagoljica i Kršćanstvo

Krbava

Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.

Pogledaj Glagoljica i Krbava

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Pogledaj Glagoljica i Križ

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Pogledaj Glagoljica i Krk

Krug

Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.

Pogledaj Glagoljica i Krug

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Pogledaj Glagoljica i Kupa

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Pogledaj Glagoljica i Kvarnerski zaljev

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Pogledaj Glagoljica i Latinica

Leksikon hrvatske glagoljice

Leksikon hrvatske glagoljice djelo je hrvatskog akademika i jezikoslovca Josipa Bratulića u kojem je opisao pojmove vezane uz glagoljicu i ćirilometodsku tradiciju u Hrvata.

Pogledaj Glagoljica i Leksikon hrvatske glagoljice

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Pogledaj Glagoljica i Lika

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Pogledaj Glagoljica i Lošinj

Lovčić

Crkva i škola u Lovčiću Lovčić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj županiji.

Pogledaj Glagoljica i Lovčić

Marija Agnezija Pantelić

Marija Agnezija Pantelić (Ferdinandovac, 12. lipnja 1915. – Zagreb, 8. listopada 2008.), hrvatska paleoslavistica.

Pogledaj Glagoljica i Marija Agnezija Pantelić

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Pogledaj Glagoljica i Međimurska županija

Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Pogledaj Glagoljica i Milan Moguš

Misal kneza Anža Frankopana

Misal kneza Anža Frankopana je povijesni roman hrvatskoga književnika Tomislava Beronića iz 2023., u potpunosti napisan i tiskan na glagoljici.

Pogledaj Glagoljica i Misal kneza Anža Frankopana

Misal po zakonu rimskoga dvora

Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.

Pogledaj Glagoljica i Misal po zakonu rimskoga dvora

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Pogledaj Glagoljica i Nikola Šubić Zrinski

Nikola Bijanković

Nikola Bijanković Nikola Bijanković (Split, 15. kolovoza 1645. – Makarska, 10. kolovoza 1730.), makarski biskup, sluga Božji.

Pogledaj Glagoljica i Nikola Bijanković

Novgorod

Gradovi u Rusiji.

Pogledaj Glagoljica i Novgorod

Orljava

Orljava je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.

Pogledaj Glagoljica i Orljava

Paleografija

Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa.

Pogledaj Glagoljica i Paleografija

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Pogledaj Glagoljica i Papa

Parčićev misal

Parčićev misal je glagoljsko izdanje Rimskoga Misala na crkvenoslavenskomu jeziku (»Slavonico idiomate«) iz 1893.

Pogledaj Glagoljica i Parčićev misal

Pismo

logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.

Pogledaj Glagoljica i Pismo

Poljica

Poljica su kraj istočno od Splita.

Pogledaj Glagoljica i Poljica

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.

Pogledaj Glagoljica i Povijest

Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika

Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine.

Pogledaj Glagoljica i Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika

Roč

Roč je naselje u Istarskoj županiji.

Pogledaj Glagoljica i Roč

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Pogledaj Glagoljica i Roman

SBTV

SBTV, odnosno Slavonskobrodska televizija je utemeljena rujna 2003. godine, a prvi program emitiran je 1. srpnja 2004. godine.

Pogledaj Glagoljica i SBTV

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Pogledaj Glagoljica i Sirija

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Pogledaj Glagoljica i Slavenski jezici

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Glagoljica i Slavonija

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Glagoljica i Slovenija

Slovo

Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.

Pogledaj Glagoljica i Slovo

Slovo (časopis)

Slovo je međunarodni časopis Staroslavenskog instituta.

Pogledaj Glagoljica i Slovo (časopis)

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Pogledaj Glagoljica i Solun

Staroruski jezik

Staroruski jezik (ISO 639: orv), povijesni istočnoslavenski jezik koji se govorio između 10. i 17. stoljeća.

Pogledaj Glagoljica i Staroruski jezik

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Pogledaj Glagoljica i Staroslavenski jezik

Stjepan Damjanović

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.

Pogledaj Glagoljica i Stjepan Damjanović

Sveti Jeronim

Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.

Pogledaj Glagoljica i Sveti Jeronim

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Pogledaj Glagoljica i Svijet

Trojezična hereza

Trojezična hereza je naziv kojim je sv. Konstantin Ćiril početkom 9.

Pogledaj Glagoljica i Trojezična hereza

Trojstvo

Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.

Pogledaj Glagoljica i Trojstvo

Trokut

Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.

Pogledaj Glagoljica i Trokut

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Glagoljica i Ukrajina

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Pogledaj Glagoljica i Vatroslav Jagić

Vinica (Tomislavgrad, BiH)

Vinica je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Pogledaj Glagoljica i Vinica (Tomislavgrad, BiH)

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

Pogledaj Glagoljica i Vinodolski zakonik

Vrbnik

Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Glagoljica i Vrbnik

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Pogledaj Glagoljica i Zadar

Zagrebačka katedrala

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Pogledaj Glagoljica i Zagrebačka katedrala

Znak

wikipedije. Znak je predstavljanje predmeta koje podrazumijeva vezu između sebe i dotičnog predmeta.

Pogledaj Glagoljica i Znak

Zvonik

Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.

Pogledaj Glagoljica i Zvonik

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Pogledaj Glagoljica i 1992.

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Glagoljica i 2006.

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Glagoljica i 2009.

Vidi također

Crkvenoslavenski jezik

Slavenska kultura

Staroslavenski jezik

, Katolička Crkva, Kijev, Kijevski listići, Knjiga, Kopti, Kosinj, Kralj Tomislav, Kršćanstvo, Krbava, Križ, Krk, Krug, Kupa, Kvarnerski zaljev, Latinica, Leksikon hrvatske glagoljice, Lika, Lošinj, Lovčić, Marija Agnezija Pantelić, Međimurska županija, Milan Moguš, Misal kneza Anža Frankopana, Misal po zakonu rimskoga dvora, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Bijanković, Novgorod, Orljava, Paleografija, Papa, Parčićev misal, Pismo, Poljica, Povijest, Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika, Roč, Roman, SBTV, Sirija, Slavenski jezici, Slavonija, Slovenija, Slovo, Slovo (časopis), Solun, Staroruski jezik, Staroslavenski jezik, Stjepan Damjanović, Sveti Jeronim, Svijet, Trojezična hereza, Trojstvo, Trokut, Ukrajina, Vatroslav Jagić, Vinica (Tomislavgrad, BiH), Vinodolski zakonik, Vrbnik, Zadar, Zagrebačka katedrala, Znak, Zvonik, 1992., 2006., 2009..