Brže od pregledniku!Sličnosti između Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine
Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Bazilika, Bosna i Hercegovina, Drugi svjetski rat, Federacija Bosne i Hercegovine, Glamoč, Glamočko polje, Hercegbosanska županija, Hrvati, Hrvatinić, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatsko vijeće obrane, Ivan Krstitelj, Livno, Osmansko Carstvo, Rimljani, Stranka demokratske akcije, Turci, Tvrtko I. Kotromanić, Vojska Republike Srpske, Vrbas, 1931., 1971., 1981., 1991., 1992., 20. stoljeće.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Glamoč · Austro-Ugarska i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Glamoč i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Bazilika i Glamoč · Bazilika i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Glamoč · Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Glamoč · Drugi svjetski rat i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Glamoč · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Glamoč
Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Glamoč i Glamoč · Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Glamočko polje
Glamočko polje Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena krška ravnica na zapadu BiH koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km.
Glamoč i Glamočko polje · Glamočko polje i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hercegbosanska županija
Hercegbosanska županija deseta je i prostorno najveća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Glamoč i Hercegbosanska županija · Hercegbosanska županija i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvati
Bez opisa.
Glamoč i Hrvati · Hrvati i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Glamoč i Hrvatinić · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatinić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Glamoč i Hrvatska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Glamoč i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.
Glamoč i Hrvatsko kulturno društvo Napredak · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatsko kulturno društvo Napredak ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Glamoč i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Glamoč i Ivan Krstitelj · Hrvati Bosne i Hercegovine i Ivan Krstitelj ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Glamoč i Livno · Hrvati Bosne i Hercegovine i Livno ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Glamoč i Osmansko Carstvo · Hrvati Bosne i Hercegovine i Osmansko Carstvo ·
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Glamoč i Rimljani · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rimljani ·
Stranka demokratske akcije
Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.
Glamoč i Stranka demokratske akcije · Hrvati Bosne i Hercegovine i Stranka demokratske akcije ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Glamoč i Turci · Hrvati Bosne i Hercegovine i Turci ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Glamoč i Tvrtko I. Kotromanić · Hrvati Bosne i Hercegovine i Tvrtko I. Kotromanić ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Glamoč i Vojska Republike Srpske · Hrvati Bosne i Hercegovine i Vojska Republike Srpske ·
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Glamoč i Vrbas · Hrvati Bosne i Hercegovine i Vrbas ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Glamoč · 1931. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Glamoč · 1971. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1981.
Bez opisa.
1981. i Glamoč · 1981. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Glamoč · 1991. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Glamoč · 1992. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Glamoč · 20. stoljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine
Usporedba između Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine
Glamoč ima 123 odnose, a Hrvati Bosne i Hercegovine ima 480. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 4.98% = 30 / (123 + 480).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Glamoč i Hrvati Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
