Sličnosti između Glavočike i Salata (biljni rod)
Glavočike i Salata (biljni rod) imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biljke, Cichorieae, Dvosupnice, Glavočike, Glavočike jezičnjače, Hrvatska, Lactucinae, Vaskularne biljke, Zelena salata, Zidna salatika, Zvjezdanolike.
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Biljke i Glavočike · Biljke i Salata (biljni rod) ·
Cichorieae
Cichorieae, veliki tribus (pleme) glavočika jezičnjača, porodica glavočike (Asteraceae).
Cichorieae i Glavočike · Cichorieae i Salata (biljni rod) ·
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Dvosupnice i Glavočike · Dvosupnice i Salata (biljni rod) ·
Glavočike
Savojska runjika ''(Hieracium sabaudum)'' Glavočike (Zvjezdanovke; lat. Asteraceae, Compositae) su vrstama najbogatija porodica flore u Hrvatskoj.
Glavočike i Glavočike · Glavočike i Salata (biljni rod) ·
Glavočike jezičnjače
Glavočike jezičnjače (jezičastocvjetne glavočike, radičevke, jezičnjače, lat. Cichorioideae), potporodica glavočika koja je nekada sama činila samostalnu porodicu Cichoriaceae Juss.
Glavočike i Glavočike jezičnjače · Glavočike jezičnjače i Salata (biljni rod) ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Glavočike i Hrvatska · Hrvatska i Salata (biljni rod) ·
Lactucinae
Lactucinae, podtribus glavočika, dio tribusa Cichorieae.
Glavočike i Lactucinae · Lactucinae i Salata (biljni rod) ·
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Glavočike i Vaskularne biljke · Salata (biljni rod) i Vaskularne biljke ·
Zelena salata
Zelena salata (lat. Lactuca sativa) jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka iz porodice glavočika.
Glavočike i Zelena salata · Salata (biljni rod) i Zelena salata ·
Zidna salatika
Zidna salatika (šumska salatika, zidna salata, zečji lopuh, lat. Lactuca muralis, sin. Mycelis muralis) biljna vrsta nekada klasificirana danas rodu salatika (Mycelis), a ponekad u rod salata Lactuca, porodic a glavočika Naraste do 100 centimetara visine, uspravne je i gole stabljike u gornjem dijelu razgranata.
Glavočike i Zidna salatika · Salata (biljni rod) i Zidna salatika ·
Zvjezdanolike
Zvjezdanolike, red biljaka cvjetnica iz razreda Magnoliopsida.
Glavočike i Zvjezdanolike · Salata (biljni rod) i Zvjezdanolike ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Glavočike i Salata (biljni rod) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Glavočike i Salata (biljni rod)
Usporedba između Glavočike i Salata (biljni rod)
Glavočike ima 527 odnose, a Salata (biljni rod) ima 16. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 2.03% = 11 / (527 + 16).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Glavočike i Salata (biljni rod). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: