Brže od pregledniku!
23 odnosi: Borislav Vujčić, Glumac, Grozdana Cvitan, Hrvatska, Hrvatska povijest, Ilica, Josip Bobi Marotti, Kabaret, Kazalište, Komedija, Logotip, Marija Jurić Zagorka, Mladen Crnobrnja, Producent, Redatelj, Sanja Nikčević, Satira, Zagreb, Zlatko Vitez, 11. srpnja, 1975., 1985., 1986..
Borislav Vujčić
Borislav Vujčić (Orah pokraj Vrgorca, 1957. - Zagreb, 2005.), hrvatski književnik.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Borislav Vujčić · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Glumac · Vidi više »
Grozdana Cvitan
Grozdana Cvitan 2022. godine Grozdana Cvitan (Zaton, 20. svibnja 1953.), hrvatska je pjesnikinja, esejistica, kritičarka i novinarka, radni vijek provela kao novinarka i urednica u nakladništvu.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Grozdana Cvitan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Hrvatska povijest · Vidi više »
Ilica
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Ilica · Vidi više »
Josip Bobi Marotti
Josip "Bobi" Marotti (Maribor, 18. prosinca 1922. – Zagreb, 24. srpnja 2011.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Josip Bobi Marotti · Vidi više »
Kabaret
pariškoga kabareta ''Le Char noir'' Kabaret (iz francuski cabaret) uglavnom je vrsta zabavnog kazališta.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Kabaret · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Kazalište · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Komedija · Vidi više »
Logotip
Wikipedije Logotip (logo- + lat. typus: bas-reljef, grč. týpos: udarac, dojam; lik, slika, skraćeno logo) su posebno konstruirana slova i grafički znakovi kojima je ispisano ime tvrtke ili proizvoda.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Logotip · Vidi više »
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Marija Jurić Zagorka · Vidi više »
Mladen Crnobrnja
Mladen Crnobrnja (Zagreb, 1. svibnja 1939. – Zagreb, 27. siječnja 2000.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Mladen Crnobrnja · Vidi više »
Producent
Producent može biti.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Producent · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Redatelj · Vidi više »
Sanja Nikčević
Sanja Nikčević (Varaždin, 1960.), hrvatska je teatrologinja, kazališna kritičarka, redovna profesorica u miru (predavala na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku), vanjski predavač na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Članica Suda časti Matice hrvatske,, od 2022. član Upravnog odbora Pasionska baština. Autorica je preko stotinu znanstvenih i stručnih članaka, trinaest autorskih knjiga i šest antologija o američkom, europskom i hrvatskom kazalištu i drami. Objavljuje kazališne kritike i eseje u hrvatskim kulturnim tjednicima (Vijenac, Hrvatsko slovo) te na portalima "bitno.net", "narod.hr", "hkv.hr" na Radio Mariji vodila emisiju Kazalište bez maske (2017.-2021.). Od 2023. pokrenula projekt "Radio drama na Radio Mariji" i rubriku "Drame po izboru Sanje Nikčević" na portalu hkv.hr. Osnovno polje njezina interesa su: američka drama, hrvatska drama, hrvatska ratna drama, suvremena europska drama, kazališna kritika i povijest kazališta i drame. Knjigama ruši mitove (o zabrani Krleže u Hrvatskoj, o nepostojanju ratne drame) ili razotkriva trendove (nova europska drama) a u najnovijim istraživanjima istražuje odnos kazališta i svjetonazora i zagovara povratak katarze i pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Sanja Nikčević · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Satira · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Vitez
Zlatko Vitez (Varaždin, 22. lipnja 1950.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i Zlatko Vitez · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i 11. srpnja · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i 1975. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Glumačka družina Histrion i 1986. · Vidi više »
