Brže od pregledniku!
50 odnosi: Araukarijevke, Autohtonost, Čempresovke, Biljke, Borolike, Borovke, Celuloza, Cikadolike, Cikas, Cikasovke, Cvjetni pelud, Evolucija, Farmacija, Ginko (biljni rod), Ginkovke, Ginkovnice, Gnetales, Gnetum, Golemi mamutovac, Golosjemenjače, Hortikultura, Hrana, Hrvatska, Kišobranasta jela, Kijakovke, Klima, Kopnene biljke, Kositerničevke, Lijek, List, Oplodnja, Oprašivanje, Paleozoik, Papratnjače, Patisa, Plod, Reprodukcija, Sirovine, Sjeme, Sjeverna Amerika, Smola, Spermij, Stablo, Tisa, Tisovke, Tisuljevke, Vjetar, Voda, Welwitschiaceae, Zemlja.
Araukarijevke
Araukarijevke (lat. Araucariaceae), biljna porodica zimzelenog drveća iz reda Pinales.
Novi!!: Golosjemenjače i Araukarijevke · Vidi više »
Autohtonost
hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.
Novi!!: Golosjemenjače i Autohtonost · Vidi više »
Čempresovke
Čempresovke (lat. Cupressaceae), biljna porodica iz reda borolike, nekad klasificirana vlastitom redu čempresolike (Cupressales).
Novi!!: Golosjemenjače i Čempresovke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Golosjemenjače i Biljke · Vidi više »
Borolike
Borolike (lat. Pinales), biljni red iz razred Pinopsida koji obuhvaća četinjače iz nekoliko porodica, među kojima su najpoznatiji prestavnici cedar, čempres, jela, smreka, ariš i bor po kojemu cijeli red i porodica borovke nose svoja imena.
Novi!!: Golosjemenjače i Borolike · Vidi više »
Borovke
Borovke (Pinaceae) su biljna porodica četinjača.
Novi!!: Golosjemenjače i Borovke · Vidi više »
Celuloza
biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.
Novi!!: Golosjemenjače i Celuloza · Vidi više »
Cikadolike
Cikadolike (lat. Cycadales), biljni red u razredu Cycadopsida (cikadovnice; Cycadatae) koji se sastoji od najmanje dvije porodice vazdazelenog grmlja i drveća, cikasovke s rodom cikas (Cycas)(Cycadaceae) i kijakovke (Zamiaceae) s rodovima ceratozamija (Ceratozamia), dion (Dioon), Encefalartos (Encephalartos), lepidozamija (Lepidozamia), makrozamija (Macrozamia), mikrocikas (Microcycas) i zamija (Zamia).
Novi!!: Golosjemenjače i Cikadolike · Vidi više »
Cikas
Cikas (lat. Cycas) jedini rod porodice cikasovki (Cycadaceae) kojemu pripada oko 115 vrsta vazdazelenog grmlja i drveća u tropskoj Aziji, istočnoj Africi, Polineziji i sjevernoj Australiji.
Novi!!: Golosjemenjače i Cikas · Vidi više »
Cikasovke
Cikasovke (lat. Cycadaceae), biljna porodica iz reda cikadolike (Cycadales) kojemu danas pripada samo jedan živi rod, Cycas, te fosini rod Menucoa s vrstom Menucoa cazaui, koja je nekada rasla na području današnje argentinske pokrajine Río Negro.
Novi!!: Golosjemenjače i Cikasovke · Vidi više »
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Novi!!: Golosjemenjače i Cvjetni pelud · Vidi više »
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Novi!!: Golosjemenjače i Evolucija · Vidi više »
Farmacija
Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.
Novi!!: Golosjemenjače i Farmacija · Vidi više »
Ginko (biljni rod)
Ginko (lat. Ginkgo), rod listopadnog crnogoričnog korisnog drveća čiji je jedini živi predstavnik Ginkgo biloba ili dvorežnjasti ginko.
Novi!!: Golosjemenjače i Ginko (biljni rod) · Vidi više »
Ginkovke
Ginkovke (lat. Ginkgoaceae), porodica golosjemenjača u redu Ginkgoales.
Novi!!: Golosjemenjače i Ginkovke · Vidi više »
Ginkovnice
Ginkovnice (lat. Ginkgoales), biljni razred čiji je danas jedini živi predstavnik G. biloba, porodica ginkovke (Ginkgoaceae), dok su sve ostale porodice zastupljene od fosilnih vrsta.
Novi!!: Golosjemenjače i Ginkovnice · Vidi više »
Gnetales
Gnetales, razred golosjemenjača čiji je jedini živi rod Gnetum koji čini porodicu Gnetaceae.
Novi!!: Golosjemenjače i Gnetales · Vidi više »
Gnetum
Gnetum, biljni rod golosjemenjača (Gymnospermae) koji čini samostalnu porodicu Gnetaceae, red Gnetales i pripada razredu Gnetopsida, divizija Gnetophyta.
Novi!!: Golosjemenjače i Gnetum · Vidi više »
Golemi mamutovac
Golemi mamutovac (lat. Sequoiadendron giganteum) jedina je vrsta iz roda Sequoiadendron porodice Cupressaceae.
Novi!!: Golosjemenjače i Golemi mamutovac · Vidi više »
Golosjemenjače
Golosjemenjače (Gymnospermae) su biljke potpuno prilagođene životu na kopnu.
Novi!!: Golosjemenjače i Golosjemenjače · Vidi više »
Hortikultura
Uzgoj rajčica u stakleniku. Hortikultura je znanost o intenzivnom, komercijalnom uzgoju kultiviranih biljaka poput povrća, voća, cvijeća te plantaža šumskog drveća, uzgoja sjemena i sl.
Novi!!: Golosjemenjače i Hortikultura · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Golosjemenjače i Hrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Golosjemenjače i Hrvatska · Vidi više »
Kišobranasta jela
Kišobranasta jela (Japanska pršljenka, pršljenka, lat. Sciadopitys), monotipski rod koji čini samostalnu porodicu Sciadopityaceae, red borolike.
Novi!!: Golosjemenjače i Kišobranasta jela · Vidi više »
Kijakovke
Kijakovke (lat. Zamiaceae), biljna porodica u redu Cikadolike (Cycadales).
Novi!!: Golosjemenjače i Kijakovke · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Golosjemenjače i Klima · Vidi više »
Kopnene biljke
Kopnene biljke (embriofiti, Embryophyta), to su najpoznatija skupina zelenih biljaka koje tvore vegetaciju na zemlji.
Novi!!: Golosjemenjače i Kopnene biljke · Vidi više »
Kositerničevke
Kositernice (kositerničevke, kositerkovke, lat. Ephedraceae) je biljna porodica razvojno naprednijih (odvedenijih) golosjemenjača smještena u vlastiti red kositernicolike ili Ephedrales.
Novi!!: Golosjemenjače i Kositerničevke · Vidi više »
Lijek
Lijek u obliku kapsula Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje.
Novi!!: Golosjemenjače i Lijek · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Golosjemenjače i List · Vidi više »
Oplodnja
Trenutak prije oplodnje Oplodnja je stapanje muških i ženskih spolnih stanica (spermija i jajnih stanica).
Novi!!: Golosjemenjače i Oplodnja · Vidi više »
Oprašivanje
Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili peludnog praha s prašnika na stigmu tučka.
Novi!!: Golosjemenjače i Oprašivanje · Vidi više »
Paleozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 541 a trajala je do oko 252 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.
Novi!!: Golosjemenjače i Paleozoik · Vidi više »
Papratnjače
Papratnjače (Paprati, lat. Monilophyta, Pteridophyta) su jedna grupa od 12.000 vrsta biljaka.
Novi!!: Golosjemenjače i Papratnjače · Vidi više »
Patisa
Patisa (lat. Cephalotaxus), biljni rod četinjača iz reda borolike koji sa svojih osam vrsta grmlja i drveća čini samostalnu porodicu Cephalotaxaceae (Tisovčevke), ili ih se uključuje u porodicu Taxaceae.
Novi!!: Golosjemenjače i Patisa · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Golosjemenjače i Plod · Vidi više »
Reprodukcija
Reprodukcija je pojam koji označava izradbu ili izvedbu kojom se nastoji postići što veća sličnost s izvornikom, primjerice kopiranje kakva likovna djela.
Novi!!: Golosjemenjače i Reprodukcija · Vidi više »
Sirovine
Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.
Novi!!: Golosjemenjače i Sirovine · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Golosjemenjače i Sjeme · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Golosjemenjače i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Golosjemenjače i Smola · Vidi više »
Spermij
Spermij i jajna stanica Dijagram spermija Spermiji su vrlo malene muške spolne stanice, koje na prednjem dijelu – glavici sadrže jezgru.
Novi!!: Golosjemenjače i Spermij · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Golosjemenjače i Stablo · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Golosjemenjače i Tisa · Vidi više »
Tisovke
Tisovke (Taxaceae), biljna porodica u redu Pinales.
Novi!!: Golosjemenjače i Tisovke · Vidi više »
Tisuljevke
Tisuljevke (lat. Podocarpaceae), biljna porodica iz reda borolike, ili čini vlastiti red Podocarpales s preko 170 vrsta vazdazelenog crnogoričnog drveća koja je ime dobila po rodu tisulja ili podokarpus (Podocarpus).
Novi!!: Golosjemenjače i Tisuljevke · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Golosjemenjače i Vjetar · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Golosjemenjače i Voda · Vidi više »
Welwitschiaceae
Welwitschiaceae, jedina biljna porodica u redu Welwitschiales kojoj pripada jedina živa vrsta Welwitschia mirabilis iz Namibijske pustinje, uz zapadnu obalu južne Afrike, oko 10 km od kopna.
Novi!!: Golosjemenjače i Welwitschiaceae · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Golosjemenjače i Zemlja · Vidi više »
