Sličnosti između Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija
Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolska, Švedska, Bratislava, Davisov kup, Francuska, Goran Prpić, Hrvatska, Karol Kučera, Marin Čilić, Njemačka, Saša Hiršzon, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Živojinović, Slovačka, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Tenis, XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., 1988., 1990., 1991., 1994., 1995., 1996., 1998., 2000., 2001., 2004., 2005., 2017..
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Goran Ivanišević · Španjolska i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i Goran Ivanišević · Švedska i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Bratislava i Goran Ivanišević · Bratislava i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Davisov kup i Goran Ivanišević · Davisov kup i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Goran Ivanišević · Francuska i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Goran Prpić
Goran Prpić (Zagreb, 4. svibnja 1964.) bivši je jugoslavenski i hrvatski profesionalni tenisač i trenutačni izbornik hrvatske muške i ženske teniske reprezentacije.
Goran Ivanišević i Goran Prpić · Goran Prpić i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Goran Ivanišević i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Karol Kučera
Karol Kučera (Bratislava, Slovačka, 4. ožujka 1974.) je bivši slovački tenisač.
Goran Ivanišević i Karol Kučera · Hrvatska teniska reprezentacija i Karol Kučera ·
Marin Čilić
Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.
Goran Ivanišević i Marin Čilić · Hrvatska teniska reprezentacija i Marin Čilić ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Goran Ivanišević i Njemačka · Hrvatska teniska reprezentacija i Njemačka ·
Saša Hiršzon
Saša Hiršzon (Varaždin, 14. srpnja 1972.) je bivši hrvatski tenisač i Davis-cup reprezentativac.
Goran Ivanišević i Saša Hiršzon · Hrvatska teniska reprezentacija i Saša Hiršzon ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Goran Ivanišević i Sjedinjene Američke Države · Hrvatska teniska reprezentacija i Sjedinjene Američke Države ·
Slobodan Živojinović
Slobodan "Boba" Živojinović ((Beograd, 23. srpnja 1963.) je srbijanski tenisač koji je aktivno igrao od 1981. do 1991. godine za Jugoslaviju odnosno do 1992. za srpsko-crnogorsku federaciju. Najviši plasman na ljestvici tenisača u karijeri mu je 19. mjesto, koje je dosegao 1987. godine. Završio je profesionalnu karijeru s 2 pojedinačna naslova i 7 naslova u paru kao i jedan osvojeni Grand Slam US Open 1986. u paru s Andrésom Gómezom. Početkom 1990-ih se oženio za pjevačicu narodne glazbe Lepu Brenu.
Goran Ivanišević i Slobodan Živojinović · Hrvatska teniska reprezentacija i Slobodan Živojinović ·
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Goran Ivanišević i Slovačka · Hrvatska teniska reprezentacija i Slovačka ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Goran Ivanišević i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatska teniska reprezentacija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Goran Ivanišević i Tenis · Hrvatska teniska reprezentacija i Tenis ·
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Goran Ivanišević i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Hrvatska teniska reprezentacija i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Goran Ivanišević · 1988. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Goran Ivanišević · 1990. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Goran Ivanišević · 1991. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Goran Ivanišević · 1994. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Goran Ivanišević · 1995. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Goran Ivanišević · 1996. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Goran Ivanišević · 1998. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Goran Ivanišević · 2000. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Goran Ivanišević · 2001. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Goran Ivanišević · 2004. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Goran Ivanišević · 2005. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
2017. i Goran Ivanišević · 2017. i Hrvatska teniska reprezentacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija
Usporedba između Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija
Goran Ivanišević ima 102 odnose, a Hrvatska teniska reprezentacija ima 76. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 16.29% = 29 / (102 + 76).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: