Komunikacija

393 odnosi: A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene), Aleksinica, Alojzije Stepinac, Američki borovac, Amur, Andrija Artuković, Ante Rukavina (književnik), Ante Starčević, Antun Dubravko Jelčić, Antun Padovanski, Apostol, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Autocesta A1, Šime Starčević, Široka Kula, Špilja, Žabica (Gospić), Žarka Ivasić, Žarko Susić, Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split, ŽKK Gospić, Bacanje kladiva, Balerina, Barlete, Barok, Bela IV., Berlin, Bilaj, Biljke, Bitka kod Bilaja, Bitka za Gospić, Božena Marcelić, Bogdanica, Brana, Brezik (Gospić), Brončano doba, Brušane, Buša, Bužim (Gospić), Budak (Gospić), Bude Budisavljević, Bula, Bunić, Civili, Crkva sv. apostola Petra i Pavla u Smiljanu, Crni bor, Cvijeta Grospić, Dalmacija, Darko Milinović, Debelo Brdo I, ..., Debelo Brdo II, Disislavići, Divoselo, Domaća ovca, Domovinski rat, Donje Pazarište, Dragutin Buneta, Dragutin Kukalj, Državni arhiv u Gospiću, Drenovac Radučki, Drugi svjetski rat, Drvo (materijal), Edo Kovačević, Endem, Eugen Dido Kvaternik, Europska unija, Europski ariš, Fauna, Ferdinand Kovačević, Flora, Fran Binički, Franjo Tuđman, Gacka (rijeka), Gimnazija, Gorski javor, Gorski kotar, Gospićka katedrala, Gospićko-senjska biskupija, Gračac, Grad, Grb, Grga Pejnović, Grga Rupčić, Groblje, HMNK Nacional, Hospicij, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski pleter, Hrvatski tjednik (Zadar), Hrvatsko primorje, Industrijalizacija, Informatika, Ivan Krstitelj, Ivan Pavao II., Ivan Vukić, Ivana Brkljačić, Ivica Frković, Jakov Blažević, Jakov Zebedejev (stariji), Jama, Japodi, Jasikovac, Jesen, Jesen u Lici, Josip Čorak, Josip Filipović, Jozo Dumandžić, Jugoslaveni, Jugoslavija (razdvojba), Julije Derossi, Jure Turić, Jutarnji list, Kalinovača, Kamen, Kaniža Gospićka, Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću, Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću, Kapucini, Karlo Brkljačić, Karlo Starčević, Karlobag, Karlovac, Kata Pejnović, Köppenova klasifikacija klime, Kineziologija, Kip Marta vodarica, Klanac (Gospić), Klen (riba), Koncentracijski logor, Kontinentska klima, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Kruščica (Gospić), Kruščica (jezero), Kruškovac (Gospić), Krumpir, Kuglački klub Visočica Gospić, Kukljić, Kup Ružica Meglaj-Rimac, Lavoslav Došen, Lavoslav Vukelić, Lička kapa, Lička pukovnija, Lički Čitluk, Lički Novi, Lički Osik, Lički Ribnik, Lički ustanak, Ličko polje, Ličko-krbavska županija, Ličko-senjska županija, Lika, Lika (rijeka), Linjak, Lipe (Gospić), Ljubovo, Lovinac, Mala Plana, Marija Magdalena, Marko Došen, Marko Mesić, Marko Orešković, Matica hrvatska (Gospić), Međimurska županija, Medak, Memorijalni centar Nikola Tesla, Metar, Migracija, Milan Mandarić, Mile Bogović, Milovan Gavazzi, Mina, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Mirila, Mirko Norac, Miroslav Kraljević, Mladen Kauzlarić, Mogorić, Mogorovići, Mojsije, Most, Mraz, Mušaluk, Murkovića mlin, Muzej Like Gospić, Nacionalni park Paklenica, Naselje, Nezavisna Država Hrvatska, Nikica Valentić, Nikola Bićanić, Nikola Kleut, Nikola Tesla, NK Croatia Lički Osik, NK Gospić '91, NK Pazarište Klanac, NK Velebit Žabica, Novčica, Novoselo Bilajsko, Novoselo Trnovačko, Obična bukva, Obična jela, Obični bor, Obični ris, Okoliš, Olimpijske igre, Općina, Operacija Oluja, Ornice, Oružane snage Republike Hrvatske, Osnovna škola, Ostrvica (Gospić), Oteš, Otočac, Ovčarstvo, Pašnjak, Pag, Papa, Pariz, Park prirode Velebit, Park-šuma Jasikovac, Park-šuma Vujnovića brdo, Partizani, Pastrvke, Pavlovac Vrebački, Pedagogija, Perušić, Petar Došen, Ples, Počitelj (Gospić), Podastrana, Podlapača, Podoštra, Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991., Poljska, Ponornica, Popovača Pazariška, Prapovijest, Preborna šuma, Pritok, Prvi svjetski rat, Ptice, Rame, Rastoka (Gospić), Rekord, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Rijeka (vodotok), Rizvanuša, Robert Frangeš Mihanović, Rovanjska, Sabirni logor Jadovno, Salona, Savezna Republika Jugoslavija, Siječanj, Sisavci, Siscia, Sivi vuk, Smeđi medvjed, Smiljan, Smiljansko Polje, Snijeg, Som, Spomenik, Sport, Srbi, Srednji vijek, Starije kameno doba, Stijena, Svračkovo Selo, Tenis, Tetrijeb, Tomislav Ladan, Trnovac (Gospić), Tugomirići, Tulove grede, Turbina, Una, UNESCO, Ustaše, Ustaška obrana, Vaganac, Vaganski vrh, Vale Vouk, Večernji list, Velebit, Velebitsko pivo, Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću, Velika Plana, Veliki Žitnik, Veljača, Velnačka glavica, Vidikovac, Visoka smreka, Vlasi, Vodovod, Vojna krajina, Vojska, Vranovine, Vrebac, Vukovar, XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XX. Olimpijske igre – München 1972., Zagreb, Zastava, Zavođe, Zbor narodne garde, 1. siječnja, 1. studenoga, 10. rujna, 11. stoljeće, 11. travnja, 1263., 14. rujna, 1527., 16. listopada, 1604., 1689., 17. stoljeće, 1721., 1729., 1756., 1759., 1766., 1767., 1781., 1783., 1785., 1798., 1799., 18. listopada, 18. rujna, 18. stoljeće, 1804., 1809., 1823., 1845., 1856., 1869., 1872., 1893., 1894., 1898., 19. listopada, 19. stoljeće, 1900., 1916., 1920., 1921., 1932., 1940., 1941., 1945., 1950., 1966., 1970-ih, 1971., 1974., 1981., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1998., 1999., 20. stoljeće, 2000., 2001., 2003., 2005., 2011., 2015., 22. srpnja, 23. svibnja, 25. kolovoza, 25. svibnja, 26. lipnja, 31. prosinca, 4. kolovoza, 4. rujna, 4. travnja, 5. kolovoza, 8. rujna, 9. gardijska brigada "Vukovi", 9. rujna. Proširite indeks (343 više) » « Stisni indeks

A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)

A-1 hrvatska košarkaška liga za žene predstavlja najviši rang košarkaškog prvenstva za žene u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene) · Vidi više »

Aleksinica

Aleksinica je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Aleksinica · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Gospić i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Američki borovac

Američki borovac (borovac, vajmutov bor, lat. Pinus strobus) je stablo iz porodice borova (lat. Pinaceae).

Novi!!: Gospić i Američki borovac · Vidi više »

Amur

Amur ili Heilong Jiang (kineski jezik) ili Sahaliyan Ula (mandžurski jezik) je rijeka u Aziji, deveta rijeka u svijetu po dužini.

Novi!!: Gospić i Amur · Vidi više »

Andrija Artuković

Andrija Artuković (Klobuk kraj Ljubuškog, 19. studenoga, prema nekim izvorima 29. studenoga 1899. - Zagreb, 16. siječnja 1988.), hrvatski političar, član Ustaškog pokreta, ministar u vladi.

Novi!!: Gospić i Andrija Artuković · Vidi više »

Ante Rukavina (književnik)

Ante Rukavina (Gospić, 4. listopada 1928. - 29. siječnja 1994.). hrvatski veterinar, planinar i književnik.

Novi!!: Gospić i Ante Rukavina (književnik) · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Gospić i Ante Starčević · Vidi više »

Antun Dubravko Jelčić

Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.

Novi!!: Gospić i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »

Antun Padovanski

Sv.

Novi!!: Gospić i Antun Padovanski · Vidi više »

Apostol

Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).

Novi!!: Gospić i Apostol · Vidi više »

Armija Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Gospić i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.

Novi!!: Gospić i Autocesta A1 · Vidi više »

Šime Starčević

Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.

Novi!!: Gospić i Šime Starčević · Vidi više »

Široka Kula

Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Široka Kula · Vidi više »

Špilja

Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.

Novi!!: Gospić i Špilja · Vidi više »

Žabica (Gospić)

Žabica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Žabica (Gospić) · Vidi više »

Žarka Ivasić

Žarka Julijana Ivasić Žarka Ivasić (Krašić, 18. studenoga 1908. – Gospić, 16. svibnja 1946.), katolička redovnica Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga u Zagrebu i službenica Božja.

Novi!!: Gospić i Žarka Ivasić · Vidi više »

Žarko Susić

Žarko Susić (Gospić, 10. srpnja 1915. – Zagreb, 26. travnja 2010.), hrvatski športski novinar i atletski trener.

Novi!!: Gospić i Žarko Susić · Vidi više »

Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split

Pruga Oštarije – Gospić – Knin – Split, službenog imena »željeznička pruga M604« 322 kilometra duga je pruga u Hrvatskoj koja povezuje Ogulin i Oštarije s Gospićem i Kninom te završava u Splitu.

Novi!!: Gospić i Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split · Vidi više »

ŽKK Gospić

ŽKK Gospić je hrvatski ženski košarkaški klub iz Gospića.

Novi!!: Gospić i ŽKK Gospić · Vidi više »

Bacanje kladiva

John Flanagan na olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine Bacanje kladiva (engleski hammer throwing, njemački Hammerwurf, francuski lancement du marteau, ruski метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.

Novi!!: Gospić i Bacanje kladiva · Vidi više »

Balerina

Balerina Balerina ili baletan je plesni umjetnik koji izvodi baletna djela na pozornici, najčešće kao član baletne trupe.

Novi!!: Gospić i Balerina · Vidi više »

Barlete

Barlete su gradsko naselje Gospića, u Ličko-senjskoj županiji, 8 km udaljeno od Gospića.

Novi!!: Gospić i Barlete · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Gospić i Barok · Vidi više »

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Gospić i Bela IV. · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Gospić i Berlin · Vidi više »

Bilaj

Bilaj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Bilaj · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Gospić i Biljke · Vidi više »

Bitka kod Bilaja

Bitka kod Bilaja dogodila se 21.

Novi!!: Gospić i Bitka kod Bilaja · Vidi više »

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

Novi!!: Gospić i Bitka za Gospić · Vidi više »

Božena Marcelić

Božena Boška Marcelić (Gospić, 1947.) je hrvatska pjesnikinja.

Novi!!: Gospić i Božena Marcelić · Vidi više »

Bogdanica

Bogdanica je rječica u Hrvatskoj u Lici, lijeva pritoka Novčicu.

Novi!!: Gospić i Bogdanica · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Novi!!: Gospić i Brana · Vidi više »

Brezik (Gospić)

Brezik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Brezik (Gospić) · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Gospić i Brončano doba · Vidi više »

Brušane

Brušane su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Brušane · Vidi više »

Buša

Lička buša Buša (domaće planinsko govedo, ilirsko govedo) je hrvatska domaća pasmina goveda.

Novi!!: Gospić i Buša · Vidi više »

Bužim (Gospić)

Bužim je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Bužim (Gospić) · Vidi više »

Budak (Gospić)

Budak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Budak (Gospić) · Vidi više »

Bude Budisavljević

*Bude Budisavljević (hrvatski književnik).

Novi!!: Gospić i Bude Budisavljević · Vidi više »

Bula

Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.

Novi!!: Gospić i Bula · Vidi više »

Bunić

Bunić je naselje u Hrvatskoj, mikroregija Lika-Krbava, nalazi se u općini Udbini.

Novi!!: Gospić i Bunić · Vidi više »

Civili

Civili su osobe koje tijekom oružanih sukoba ne pripadaju oružanim snagama ili drugim vojnim postrojbama.

Novi!!: Gospić i Civili · Vidi više »

Crkva sv. apostola Petra i Pavla u Smiljanu

Crkva sv.

Novi!!: Gospić i Crkva sv. apostola Petra i Pavla u Smiljanu · Vidi više »

Crni bor

Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Gospić i Crni bor · Vidi više »

Cvijeta Grospić

Cvijeta Grospić (poznata pod umjetničkim pseudonimom kao Flora Dosen; Gospić, 22. veljače 1922. – Stresa, 21. travnja 2015.) bila je hrvatska i francuska književnica.

Novi!!: Gospić i Cvijeta Grospić · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Dalmacija · Vidi više »

Darko Milinović

Darko Milinović (Gospić, 25. travnja 1963.), hrvatski političar, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.

Novi!!: Gospić i Darko Milinović · Vidi više »

Debelo Brdo I

Debelo Brdo I je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Debelo Brdo I · Vidi više »

Debelo Brdo II

Debelo Brdo II je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Debelo Brdo II · Vidi više »

Disislavići

Disislavići, hrvatski plemićki obitelj rod i obitelj iz plemena Mogorovića, koji je u srednjem vijeku nastanjivao prostor nekadašnje Ličke županije.

Novi!!: Gospić i Disislavići · Vidi više »

Divoselo

Divoselo je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Divoselo · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Gospić i Domaća ovca · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Gospić i Domovinski rat · Vidi više »

Donje Pazarište

Donje Pazarište je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Donje Pazarište · Vidi više »

Dragutin Buneta

Dragutin Buneta (Gospić, 18. studenoga 1931. - 21. ožujka 2017.), hrvatski liječnik.

Novi!!: Gospić i Dragutin Buneta · Vidi više »

Dragutin Kukalj

Dragutin Kukalj (Crikvenica, 1899. – kod Gospića, 1945.), hrvatski rimokatolički svećenik i teološki pisac Mile Bogović: Znamenite ličnosti senjskoga filozofskog i teološkog učilišta 1806.-1940., str.

Novi!!: Gospić i Dragutin Kukalj · Vidi više »

Državni arhiv u Gospiću

Državni arhiv u Gospiću ustanova je kulture, osnovana u rujnu 1999. godine sa zadaćom da skrbi, prikuplja i čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivsko gradivo.

Novi!!: Gospić i Državni arhiv u Gospiću · Vidi više »

Drenovac Radučki

Drenovac Radučki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Drenovac Radučki · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Gospić i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drvo (materijal)

Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.

Novi!!: Gospić i Drvo (materijal) · Vidi više »

Edo Kovačević

Edo Kovačević (Gospić, 16. studenog 1906. – Zagreb, 15. ožujka 1993.), hrvatski akademski slikar.

Novi!!: Gospić i Edo Kovačević · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Gospić i Endem · Vidi više »

Eugen Dido Kvaternik

Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.

Novi!!: Gospić i Eugen Dido Kvaternik · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Gospić i Europska unija · Vidi više »

Europski ariš

Europski ariš (listopadni ariš, ariš, arež, jelva crljena, lat. Larix decidua) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Gospić i Europski ariš · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Gospić i Fauna · Vidi više »

Ferdinand Kovačević

Fedinand Kovačević (Gospić, 25. travnja 1838. – Zagreb, 27. svibnja 1913.), inženjer, izumitelj, stručni pisac, pionir hrvatske telegrafije.

Novi!!: Gospić i Ferdinand Kovačević · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Gospić i Flora · Vidi više »

Fran Binički

Fran Binički (Malo selo, Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) bio je hrvatski katolički svećenik, pisac, filozof, novinar, esejist, povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: Gospić i Fran Binički · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Gospić i Franjo Tuđman · Vidi više »

Gacka (rijeka)

Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.

Novi!!: Gospić i Gacka (rijeka) · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Gospić i Gimnazija · Vidi više »

Gorski javor

Gorski javor zimi Ilustracija Gorski javor (latinski: Acer pseudoplatanus) vrsta je javora.

Novi!!: Gospić i Gorski javor · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Gospić i Gorski kotar · Vidi više »

Gospićka katedrala

Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću uzdignuta je na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve 25. svibnja 2000. godine, osnutkom Gospićko-senjske biskupije.

Novi!!: Gospić i Gospićka katedrala · Vidi više »

Gospićko-senjska biskupija

Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.

Novi!!: Gospić i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »

Gračac

Gračac je općina u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Gračac · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Gospić i Grad · Vidi više »

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Novi!!: Gospić i Grb · Vidi više »

Grga Pejnović

Grga Pejnović (1915. – 2002.), bio je hrvatski profesor i publicist.

Novi!!: Gospić i Grga Pejnović · Vidi više »

Grga Rupčić

Grga Rupčić prof.

Novi!!: Gospić i Grga Rupčić · Vidi više »

Groblje

gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.

Novi!!: Gospić i Groblje · Vidi više »

HMNK Nacional

HMNK Nacional je malonogometni klub iz Zagreba, osnovan 2003. pod imenom HMNK Gospić.

Novi!!: Gospić i HMNK Nacional · Vidi više »

Hospicij

Dječji hospicij u Sankt-Peterburgu Hospicij (lat. svratište, konačište) je ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb gdje se štićenicima pruža najbolje moguća kvaliteta života do prirodne smrti.

Novi!!: Gospić i Hospicij · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Gospić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Gospić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska izvještajna novinska agencija

Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Gospić i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Gospić i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević

Hrvatska stranka prava dr.

Novi!!: Gospić i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »

Hrvatski pleter

Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.

Novi!!: Gospić i Hrvatski pleter · Vidi više »

Hrvatski tjednik (Zadar)

Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik, do 2013.

Novi!!: Gospić i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »

Hrvatsko primorje

Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.

Novi!!: Gospić i Hrvatsko primorje · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Gospić i Industrijalizacija · Vidi više »

Informatika

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.

Novi!!: Gospić i Informatika · Vidi više »

Ivan Krstitelj

Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.

Novi!!: Gospić i Ivan Krstitelj · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Gospić i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivan Vukić

Ivan Vukić (1813. – 1875.)Ivan Vukić, u dokumentima i kao Ioannem Blasium Ignatium Lupis, Giovanni Biagio Luppis, (od 1869: Giovanni Biagio Luppis Ritter von Rammer) poznat i kao Ivan Luppis ili Ivan Lupis (Rijeka, 28. siječnja 1813. – Torriggia, 11. siječnja 1875.), hrvatski inovator i pomorski časnik austro-ugarske mornarice rodom iz Rijeke.

Novi!!: Gospić i Ivan Vukić · Vidi više »

Ivana Brkljačić

Ivana Brkljačić (Villingen-Schwenningen, 25. siječnja 1983.), hrvatska atletičarka, hrvatska prvakinja i rekorderka u bacanju kladiva te prva hrvatska atletičarka koja je kladivom prebacila 70m (2005.https://www.iaaf.org/athletes/croatia/ivana-brkljacic-134543)http://www.has.hr/index.php/tablice/tablice-svih-vremena/tablice-svih-vremena-zene/43-tablice-svih-vremena/enske/77-kladivo i 60m (2000.). Rodom je iz Like, iz obitelji bunjevačkih Hrvata.

Novi!!: Gospić i Ivana Brkljačić · Vidi više »

Ivica Frković

Ivica Frković (Lički Novi, 3. veljače 1894. - Buenos Aires 21. veljače 1980.) bio je hrvatski ministar šuma i ruda za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Gospić i Ivica Frković · Vidi više »

Jakov Blažević

Jakov Blažević Jakov Blažević (Bužim kod Gospića, 24. ožujka 1912. – Zagreb, 10. prosinca 1996.) je bio političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske, komunistički prvak.

Novi!!: Gospić i Jakov Blažević · Vidi više »

Jakov Zebedejev (stariji)

Jakov Zebedejev (stariji) jedan je od Isusovih dvanaest apostola.

Novi!!: Gospić i Jakov Zebedejev (stariji) · Vidi više »

Jama

Jama blizu sela Lič Jama je okomita šupljina u krškom reljefu nagiba kanala 45°-90°.

Novi!!: Gospić i Jama · Vidi više »

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.

Novi!!: Gospić i Japodi · Vidi više »

Jasikovac

Hrvatska.

Novi!!: Gospić i Jasikovac · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Gospić i Jesen · Vidi više »

Jesen u Lici

Jesen u Lici. Jesen u Lici je kulturno-turistička manifestacija, izložba tradicijskih i poljoprivrednih proizvoda, koja se održava početkom listopada u Gospiću.

Novi!!: Gospić i Jesen u Lici · Vidi više »

Josip Čorak

Josip Čorak Josip Čorak (Rastoka, 14. lipnja 1943. – ?, 28. studenoga 2023.) bio je hrvatski hrvač.

Novi!!: Gospić i Josip Čorak · Vidi više »

Josip Filipović

Josip barun Filipović Filipsberški (njemački: Joseph Freiherr Philippovich von Philippsberg), (Gospić, 28. travnja 1819. – Prag, 6. kolovoza 1889.), hrvatski plemić i austrijski general, jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa.

Novi!!: Gospić i Josip Filipović · Vidi više »

Jozo Dumandžić

Jozo Dumandžić (Klobuk kraj Ljubuškoga, 11. ožujka 1900. – Buenos Aires, 9. rujna 1977.), hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Gospić i Jozo Dumandžić · Vidi više »

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Novi!!: Gospić i Jugoslaveni · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Gospić i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Julije Derossi

Julije Derossi prof.

Novi!!: Gospić i Julije Derossi · Vidi više »

Jure Turić

dr.

Novi!!: Gospić i Jure Turić · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Gospić i Jutarnji list · Vidi više »

Kalinovača

Kalinovača je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Kalinovača · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Gospić i Kamen · Vidi više »

Kaniža Gospićka

Kaniža Gospićka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Kaniža Gospićka · Vidi više »

Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću

Kapela sv.

Novi!!: Gospić i Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću · Vidi više »

Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću

Kapela sv.

Novi!!: Gospić i Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću · Vidi više »

Kapucini

Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.

Novi!!: Gospić i Kapucini · Vidi više »

Karlo Brkljačić

Karlo Brkljačić-Kacan (Trnovac, 1869. - Trnovac, 9. travnja 1936.) je bio hrvatski političar.

Novi!!: Gospić i Karlo Brkljačić · Vidi više »

Karlo Starčević

Karlo Starčević (Donje Pazarište, 6. prosinca 1952.), hrvatski je političar.

Novi!!: Gospić i Karlo Starčević · Vidi više »

Karlobag

Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Karlobag · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Gospić i Karlovac · Vidi više »

Kata Pejnović

Kata Pejnović (Smiljan kraj Gospića, 23. ožujka 1899. – Zagreb, 10. studenog 1966.) bila je hrvatska političarka i narodni heroj.

Novi!!: Gospić i Kata Pejnović · Vidi više »

Köppenova klasifikacija klime

Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.

Novi!!: Gospić i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »

Kineziologija

Mozaik koji pokazuje područja istraživanja u kineziologiji. Kineziologija dolazi od grčke riječi (kretanje, pokret) i (zakonitost, znanost), pa prema tome etimološki kineziologija znači znanost o kretanju.

Novi!!: Gospić i Kineziologija · Vidi više »

Kip Marta vodarica

Kip Marte vodarice ispred katedrale u Gospiću. Kip Marta vodarica je skulptura iz 19.

Novi!!: Gospić i Kip Marta vodarica · Vidi više »

Klanac (Gospić)

Klanac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Klanac (Gospić) · Vidi više »

Klen (riba)

Klen (Squalius cephalus) је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae.

Novi!!: Gospić i Klen (riba) · Vidi više »

Koncentracijski logor

alt.

Novi!!: Gospić i Koncentracijski logor · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Gospić i Kontinentska klima · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Gospić i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Gospić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Gospić i Krš · Vidi više »

Kruščica (Gospić)

Kruščica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Kruščica (Gospić) · Vidi više »

Kruščica (jezero)

Kruščica je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane na rijeci Lici 1971.

Novi!!: Gospić i Kruščica (jezero) · Vidi više »

Kruškovac (Gospić)

Kruškovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Kruškovac (Gospić) · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Gospić i Krumpir · Vidi više »

Kuglački klub Visočica Gospić

Kuglački klub "Visočica" (KK Visočica Gospić; KK Visočica; Visočica Gospić, Visočica, Visoćica) je muški kuglački klub iz Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Kuglački klub Visočica Gospić · Vidi više »

Kukljić

Kukljić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Kukljić · Vidi više »

Kup Ružica Meglaj-Rimac

Ružica Meglaj Rimac Pobjednice i finalistice Kupa Hrvatske u košarci.

Novi!!: Gospić i Kup Ružica Meglaj-Rimac · Vidi više »

Lavoslav Došen

Lavoslav Došen ili Leopold Dossen von Bilajgrod (25. ožujka 1818. – 13. prosinca 1880.) je bio general austrijske carsko-kraljevske vojske.

Novi!!: Gospić i Lavoslav Došen · Vidi više »

Lavoslav Vukelić

Lavoslav Vukelić (Gornji Kosinj, 20. ožujka 1840. – Sveti Križ Začretje, 26. ožujka 1879.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Gospić i Lavoslav Vukelić · Vidi više »

Lička kapa

Mladić s ličkom kapom. Lička kapa je odjevni predmet i važan kulturni simbol Like, dio je narodne nošnje.

Novi!!: Gospić i Lička kapa · Vidi više »

Lička pukovnija

Lička pukovnija ili Lička graničarska pukovnija (njem. Liccaner Grenz Infanterie Regiment Nr. 1) bila je osnovana 1746. godine u sastavu Vojne krajine sa sjedištem u Gospiću.

Novi!!: Gospić i Lička pukovnija · Vidi više »

Lički Čitluk

Lički Čitluk je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Lički Čitluk · Vidi više »

Lički Novi

Lički Novi (nekadašnji Novi ili Novigrad, latinski Novum castrum) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Lički Novi · Vidi više »

Lički Osik

Lički Osik je mjesto u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji,u sastavu grada Gospića.

Novi!!: Gospić i Lički Osik · Vidi više »

Lički Ribnik

Lički Ribnik je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Lički Ribnik · Vidi više »

Lički ustanak

Imenom Lički ustanak (također: Velebitski ustanak) naziva se oružana akcija, koje su u rujnu 1932. godine organizirali pripadnici organizacije Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO), kojoj je na čelu bio Ante Pavelić, uz sudjelovanje lokalnih članova UHRO.

Novi!!: Gospić i Lički ustanak · Vidi više »

Ličko polje

Ličko polje može biti.

Novi!!: Gospić i Ličko polje · Vidi više »

Ličko-krbavska županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Gospić i Ličko-krbavska županija · Vidi više »

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Novi!!: Gospić i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Gospić i Lika · Vidi više »

Lika (rijeka)

Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Lika (rijeka) · Vidi više »

Linjak

Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Gospić i Linjak · Vidi više »

Lipe (Gospić)

Lipe su gospićko gradsko naselje u užem sastavu grada Gospića, glavnog grada Ličko-senjske županije.

Novi!!: Gospić i Lipe (Gospić) · Vidi više »

Ljubovo

Hrvatska.

Novi!!: Gospić i Ljubovo · Vidi više »

Lovinac

Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Lovinac · Vidi više »

Mala Plana

Mala Plana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Mala Plana · Vidi više »

Marija Magdalena

Carlo Crivelli: ''Marija Magdalena'' Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista.

Novi!!: Gospić i Marija Magdalena · Vidi više »

Marko Došen

Marko Došen pozdravlja Veliki makedonski sabor, 12. veljače 1933, Gornja Džumaja Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar i publicist.

Novi!!: Gospić i Marko Došen · Vidi više »

Marko Mesić

Spomenik popu '''Marku Mesiću''' u Brinju Marko Mesić (1640. – Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.

Novi!!: Gospić i Marko Mesić · Vidi više »

Marko Orešković

Marko Orešković - Krntija (Široka Kula, kraj Gospića, 3. travnja 1895. — Veliko Očijevo, 20. listopada 1941.), bio je sudionik Prvoga svjetskog rata, Španjolskoga građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Gospić i Marko Orešković · Vidi više »

Matica hrvatska (Gospić)

Matica hrvatska u Gospiću na području Like djeluje od 1843. godine, samo godinu dana nakon osnutka Matice hrvatske (ilirske) u Zagrebu, s prvim povjerenikom u Gospiću, trgovcem Antom Prpićem, a iste godine počeli su djelovati Matični povjerenici u Gračacu, Korenici, Otočcu, Karlobagu, Buniću, Medku, Udbini i drugim mjestima preko kojih se širio krug pretplatnika na Matičina izdanja.

Novi!!: Gospić i Matica hrvatska (Gospić) · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Gospić i Međimurska županija · Vidi više »

Medak

Medak (lat. Ausancalio) je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Medak · Vidi više »

Memorijalni centar Nikola Tesla

Spomenik ispred rodne kuće Nikole Tesle Memorijalni centar „Nikola Tesla“ je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam.

Novi!!: Gospić i Memorijalni centar Nikola Tesla · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Gospić i Metar · Vidi više »

Migracija

Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.

Novi!!: Gospić i Migracija · Vidi više »

Milan Mandarić

Milan Mandarić (Vrebac, Gospić, 5. rujna 1938.) je poslovni čovjek, multimilijunaš i suvlasnik nogometnog kluba Leicester City, po nacionalnosti Srbin.

Novi!!: Gospić i Milan Mandarić · Vidi više »

Mile Bogović

Msgr.

Novi!!: Gospić i Mile Bogović · Vidi više »

Milovan Gavazzi

Milovan Gavazzi (Gospić, 18. ožujka 1895. – Zagreb, 20. siječnja 1992.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20.

Novi!!: Gospić i Milovan Gavazzi · Vidi više »

Mina

Hrvatskog centra za razminiranje na ploči uz javnu prometnicu o minsko-eksplozivnim ubojnim sredstvima te oznakama minske opasnosti Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili vozila i plovila.

Novi!!: Gospić i Mina · Vidi više »

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.

Novi!!: Gospić i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »

Mirila

Mirila kod Ljubotića Mirila Mirila kod Ljubotića Mirila su pogrebna spomen obilježja koja se nalaze na Velebitu.

Novi!!: Gospić i Mirila · Vidi više »

Mirko Norac

Mirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda.

Novi!!: Gospić i Mirko Norac · Vidi više »

Miroslav Kraljević

Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.

Novi!!: Gospić i Miroslav Kraljević · Vidi više »

Mladen Kauzlarić

Mladen Kauzlarić i Stjepan Gomboš - Vila Spitzer, Novakova 15, Zagreb (1931. – 1932.) Mladen Kauzlarić- Vila Heinrich, Borošina 7, Zagreb (1936. – 1937.) Mladen Kauzlarić- Vila Schon, Pantovčak 74 (1937.) Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: Gospić i Mladen Kauzlarić · Vidi više »

Mogorić

Mogorić je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Mogorić · Vidi više »

Mogorovići

Grb Mogorovića Mogorovići (lat. Murithorum, Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii), jedno od dvanaest starih hrvatskih plemena koja su tradicionalno spominju u Pacta conventi početkom 12. stoljeća.

Novi!!: Gospić i Mogorovići · Vidi više »

Mojsije

Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebr. מֹשֶׁה‎, Mōšæ; starogrč. Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arap. مُوسَى, Mūsâ) je, prema biblijskim starozavjetnim knjigama, bio prorok, duhovni vođa izraelskoga naroda i zakonoša.

Novi!!: Gospić i Mojsije · Vidi više »

Most

Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.

Novi!!: Gospić i Most · Vidi više »

Mraz

Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.

Novi!!: Gospić i Mraz · Vidi više »

Mušaluk

Mušaluk je naselje u sastavu grada Gospića, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Mušaluk · Vidi više »

Murkovića mlin

Pogled s rijeke Novčice na središte Gospića. Murkovića mlin je kamena građevina na obali rijeke desno. Murkovića mlin je stari mlin vodenica na rijeci Novčici u gradu Gospiću, jedna od najstarijih građevina i simbol grada.

Novi!!: Gospić i Murkovića mlin · Vidi više »

Muzej Like Gospić

Muzej Like Gospić, muzejska ustanova u Gospiću.

Novi!!: Gospić i Muzej Like Gospić · Vidi više »

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

Novi!!: Gospić i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »

Naselje

Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.

Novi!!: Gospić i Naselje · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Gospić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikica Valentić

Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Gospić i Nikica Valentić · Vidi više »

Nikola Bićanić

Nikola Bićanić (Gospić, 21. ožujka 1934.) – Karlobag, 12. kolovoza 2021.) bio je hrvatski političar, novinar, putopisac, esejist, novelist, pjesnik, humorist i enigmatičar.

Novi!!: Gospić i Nikola Bićanić · Vidi više »

Nikola Kleut

Nikola Kleut (Medak kod Gospića, 20. veljače 1908. – Beograd, 28. ožujka 1946.), srbijanski atletičar.

Novi!!: Gospić i Nikola Kleut · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Gospić i Nikola Tesla · Vidi više »

NK Croatia Lički Osik

NK Croatia je nogometni klub iz Ličkog Osika.

Novi!!: Gospić i NK Croatia Lički Osik · Vidi više »

NK Gospić '91

NK Gospić ´91 je nogometni klub iz Gospića.

Novi!!: Gospić i NK Gospić '91 · Vidi više »

NK Pazarište Klanac

NK Pazarište je nogometni klub iz Klanca.

Novi!!: Gospić i NK Pazarište Klanac · Vidi više »

NK Velebit Žabica

NK Velebit je nogometni klub iz Žabice, grad Gospić, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i NK Velebit Žabica · Vidi više »

Novčica

Novčica je rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Novčica · Vidi više »

Novoselo Bilajsko

Novoselo Bilajsko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Novoselo Bilajsko · Vidi više »

Novoselo Trnovačko

Novoselo Trnovačko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Novoselo Trnovačko · Vidi više »

Obična bukva

Engleskoj Obična bukva (europska bukva, fafarikula; lat. Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Obična bukva · Vidi više »

Obična jela

200px Jela car, najveće stablo jele na Velebitu i u Europi. Obična jela (bijela jela, vita jela, borika prava, lat. Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka.

Novi!!: Gospić i Obična jela · Vidi više »

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Gospić i Obični bor · Vidi više »

Obični ris

Obični ris (lat. Lynx lynx), ili euroazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu.

Novi!!: Gospić i Obični ris · Vidi više »

Okoliš

Okoliš može biti primjerice.

Novi!!: Gospić i Okoliš · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Gospić i Olimpijske igre · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Gospić i Općina · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Gospić i Operacija Oluja · Vidi više »

Ornice

Ornice je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Ornice · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Gospić i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Gospić i Osnovna škola · Vidi više »

Ostrvica (Gospić)

Ostrvica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Ostrvica (Gospić) · Vidi više »

Oteš

Oteš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Oteš · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Otočac · Vidi više »

Ovčarstvo

Australske Merino ovce Ovce u Patagoniji, Argentina Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobivanja vune, mlijeka i mesa.

Novi!!: Gospić i Ovčarstvo · Vidi više »

Pašnjak

Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.

Novi!!: Gospić i Pašnjak · Vidi više »

Pag

Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Novi!!: Gospić i Pag · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Gospić i Papa · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Gospić i Pariz · Vidi više »

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Park prirode Velebit · Vidi više »

Park-šuma Jasikovac

Jasikovac je zaštićeno područje u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Park-šuma Jasikovac · Vidi više »

Park-šuma Vujnovića brdo

Vujnovića brdo je zaštićeno područje u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Park-šuma Vujnovića brdo · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Gospić i Partizani · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Gospić i Pastrvke · Vidi više »

Pavlovac Vrebački

Pavlovac Vrebački je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Pavlovac Vrebački · Vidi više »

Pedagogija

Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.

Novi!!: Gospić i Pedagogija · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Perušić · Vidi više »

Petar Došen

Petar pl.

Novi!!: Gospić i Petar Došen · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Gospić i Ples · Vidi više »

Počitelj (Gospić)

Počitelj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Počitelj (Gospić) · Vidi više »

Podastrana

Podastrana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Podastrana · Vidi više »

Podlapača

Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).

Novi!!: Gospić i Podlapača · Vidi više »

Podoštra

Podoštra, nekadašnja Oštra, je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Podoštra · Vidi više »

Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.

Pokolj u Širokoj Kuli je ratni zločin kojeg su počinile maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Novi!!: Gospić i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Gospić i Poljska · Vidi više »

Ponornica

Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.

Novi!!: Gospić i Ponornica · Vidi više »

Popovača Pazariška

Popovača Pazariška je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Popovača Pazariška · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Novi!!: Gospić i Prapovijest · Vidi više »

Preborna šuma

Preborna šuma Preborna šuma je vrsta šume u kojoj se na jedinici površine nalaze stabla različitih debljina (prsnih promjera) i različitih visina.

Novi!!: Gospić i Preborna šuma · Vidi više »

Pritok

Vormom, Norveška Pritok (pritoka) je svaki vodotok (rijeka ili potok) koji se ulijeva u glavni riječni tok, a ne izravno u more ili jezero.

Novi!!: Gospić i Pritok · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Gospić i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Gospić i Ptice · Vidi više »

Rame

Rame označava kod kralježnjaka i kod čovjeka dio tijela između vrata i zglobova ramena.

Novi!!: Gospić i Rame · Vidi više »

Rastoka (Gospić)

Rastoka je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji koje se nalazi u sastavu je grada Gospića.

Novi!!: Gospić i Rastoka (Gospić) · Vidi više »

Rekord

Rekord je najbolji učinak u određenoj disciplini, obično u športu.

Novi!!: Gospić i Rekord · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Gospić i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Gospić i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Gospić i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rizvanuša

Rizvanuša je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Rizvanuša · Vidi više »

Robert Frangeš Mihanović

Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.

Novi!!: Gospić i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »

Rovanjska

Rovanjska je naselje u sastavu općine Jasenice u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Rovanjska · Vidi više »

Sabirni logor Jadovno

Tlocrt logora Spomenik žrtvama logora Jadovno, rad kipara Ratka Petrića iz 1988. godine. Srušen 1991., obnovljen 2011. godine. Logor Jadovno bio je sabirni logor i logor smrti u dolini Velebita, zapadno od Gospića, koji je 1941. vodila Ustaška obrana tijekom NDH.

Novi!!: Gospić i Sabirni logor Jadovno · Vidi više »

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Novi!!: Gospić i Salona · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Gospić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Gospić i Siječanj · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Gospić i Sisavci · Vidi više »

Siscia

Sisak: ostaci starorimskih gradskih zidina Siscia je ime rimskoga grada na mjestu današnjega Siska.

Novi!!: Gospić i Siscia · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Gospić i Sivi vuk · Vidi više »

Smeđi medvjed

zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.

Novi!!: Gospić i Smeđi medvjed · Vidi više »

Smiljan

Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija) i petnaest km od ceste Split – Zagreb.

Novi!!: Gospić i Smiljan · Vidi više »

Smiljansko Polje

Smiljansko Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Smiljansko Polje · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Gospić i Snijeg · Vidi više »

Som

Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.

Novi!!: Gospić i Som · Vidi više »

Spomenik

Oltar domovine Čakovečkom groblju Spomenik je predmet ili građevina koji služi poticanju sjećanja na osobu (koja je umrla) ili na događaj.

Novi!!: Gospić i Spomenik · Vidi više »

Sport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Novi!!: Gospić i Sport · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Gospić i Srbi · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Gospić i Srednji vijek · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Novi!!: Gospić i Starije kameno doba · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Gospić i Stijena · Vidi više »

Svračkovo Selo

Svračkovo Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Udbina, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Svračkovo Selo · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Gospić i Tenis · Vidi više »

Tetrijeb

Tetrijebi (lat. Tetrao) su rod šumskih ptica iz reda kokoški (Galliformes) koji obuhvaća četiri vrste.

Novi!!: Gospić i Tetrijeb · Vidi više »

Tomislav Ladan

Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.

Novi!!: Gospić i Tomislav Ladan · Vidi više »

Trnovac (Gospić)

Trnovac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Trnovac (Gospić) · Vidi više »

Tugomirići

Tugomirići (Tugomerići, Tugomorići) su staro hrvatsko pleme jedno od dvanaest hrvatskih plemena koja su, prema legendi, doselila iz ondašnje Bijele Hrvatske na područje današnje Hrvatske.

Novi!!: Gospić i Tugomirići · Vidi više »

Tulove grede

Tulove grede Tulove grede (Tulo, Tulovice) su čudnovati krški fenomen na Velebitu.

Novi!!: Gospić i Tulove grede · Vidi više »

Turbina

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine  turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.

Novi!!: Gospić i Turbina · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Novi!!: Gospić i Una · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Gospić i UNESCO · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Gospić i Ustaše · Vidi više »

Ustaška obrana

Ustaška obrana bila je od 1941.

Novi!!: Gospić i Ustaška obrana · Vidi više »

Vaganac

Vaganac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Vaganac · Vidi više »

Vaganski vrh

Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita.

Novi!!: Gospić i Vaganski vrh · Vidi više »

Vale Vouk

Vale Vouk Vale Vouk (Gospić, 21. veljače 1886. – Zagreb, 27. studenog 1962.), hrvatski botaničar slovenskog porijekla.

Novi!!: Gospić i Vale Vouk · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Gospić i Večernji list · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospić i Velebit · Vidi više »

Velebitsko pivo

Velebitsko svijetlo pivo Velebitsko pivo je alkoholno hrvatsko pivo koje proizvodi pivovara Ličanka, iz Pazarišta nedaleko od Gospića.

Novi!!: Gospić i Velebitsko pivo · Vidi više »

Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću

Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću počelo je s radom 2006. godine.

Novi!!: Gospić i Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću · Vidi više »

Velika Plana

Velika Plana (ćirilično Велика Плана) je grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Gospić i Velika Plana · Vidi više »

Veliki Žitnik

Veliki Žitnik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Veliki Žitnik · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Gospić i Veljača · Vidi više »

Velnačka glavica

Velnačka glavica je zaštićeno područje unutar parka prirode Velebit.

Novi!!: Gospić i Velnačka glavica · Vidi više »

Vidikovac

Vidikovac s dalekozorom uz zidine Medvedgrada. Vidikovac (tal. belvedere, belavista, fr. bellevue.

Novi!!: Gospić i Vidikovac · Vidi više »

Visoka smreka

Visoka smreka (obična smreka, lat. Picea abies) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Gospić i Visoka smreka · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Gospić i Vlasi · Vidi više »

Vodovod

Čista pitka voda. Francuskoj. Sisku. Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). povratnu ili reverzibilnu osmozu. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodovod ili vodoopskrbni sustav je sustav građevina, uređaja i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih naselja, industrije, a dijelom i poljoprivrede.

Novi!!: Gospić i Vodovod · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Gospić i Vojna krajina · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Gospić i Vojska · Vidi više »

Vranovine

Vranovine je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Vranovine · Vidi više »

Vrebac

Vrebac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Gospić i Vrebac · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Gospić i Vukovar · Vidi više »

XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.

XI.

Novi!!: Gospić i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »

XX. Olimpijske igre – München 1972.

XX.

Novi!!: Gospić i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Gospić i Zagreb · Vidi više »

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Novi!!: Gospić i Zastava · Vidi više »

Zavođe

Zavođe je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Gospić i Zavođe · Vidi više »

Zbor narodne garde

Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.

Novi!!: Gospić i Zbor narodne garde · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Gospić i 1. siječnja · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Gospić i 1. studenoga · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: Gospić i 10. rujna · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 11. stoljeće · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Gospić i 11. travnja · Vidi više »

1263.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1263. · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: Gospić i 14. rujna · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1527. · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Gospić i 16. listopada · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1604. · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1689. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 17. stoljeće · Vidi više »

1721.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1721. · Vidi više »

1729.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1729. · Vidi više »

1756.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1756. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1759. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1766. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1767. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1781. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1783. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1785. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1798. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1799. · Vidi više »

18. listopada

18.

Novi!!: Gospić i 18. listopada · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: Gospić i 18. rujna · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 18. stoljeće · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1804. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1809. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1823. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1845. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1856. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1869. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1872. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1893. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1894. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1898. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Gospić i 19. listopada · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 19. stoljeće · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Gospić i 1900. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1916. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1921. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1932. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Gospić i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1941. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1945. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1950. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1966. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Gospić i 1970-ih · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Gospić i 1974. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1981. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Gospić i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 1995. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Gospić i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Gospić i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Gospić i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Gospić i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Gospić i 2003. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Gospić i 2005. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Gospić i 2011. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Gospić i 2015. · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Gospić i 22. srpnja · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: Gospić i 23. svibnja · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: Gospić i 25. kolovoza · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Gospić i 25. svibnja · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Gospić i 26. lipnja · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Gospić i 31. prosinca · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Gospić i 4. kolovoza · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: Gospić i 4. rujna · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: Gospić i 4. travnja · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Gospić i 5. kolovoza · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Gospić i 8. rujna · Vidi više »

9. gardijska brigada "Vukovi"

9.

Novi!!: Gospić i 9. gardijska brigada "Vukovi" · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: Gospić i 9. rujna · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni