Brže od pregledniku!
52 odnosi: Žabljak (Crna Gora), Žminj, Bilogora, Bosna i Hercegovina, Brončano doba, Cazin, Cetinje, Crna Gora, Danilovgrad, Derventa, Fojnica, Gacko, Glasinac, Grad (razdvojba), Gradina (brdo u Tuzli), Gradina (Derventa, BiH), Gradina (Fojnica, BiH), Gradina (Gacko, BiH), Gradina (Kalinovik, BiH), Gradina (Kosore), Gradina (planina u Crnoj Gori), Gradina (poluotok), Gradina (Prijedor, BiH), Gradina (Solin), Gradina (tip naselja), Gradina (Travnik, BiH), Gradina (Virovitičko-podravska županija), Gradina (Vrgorac), Gradina (Vrsar), Gradina (Zenica, BiH), Hrvatska, Iliri, Kalinovik, Korčula, Livno, Pljevlja, Požeško-slavonska županija, Prapovijest, Prijedor, Prozor (tvrđava u Vrlici), Solin, Sport, Travnik, Tuzla, Vela Luka, Velika Kladuša, Vidoši, Vidoška gradina, Virovitičko-podravska županija, Vlasenica, ..., Vrgorac, Zenica. Proširite indeks (2 više) »
Žabljak (Crna Gora)
Žabljak je gradić, općinski centar i centar zimskog turizma u srcu Durmitorskog kraja na sjeverozapadu Crne Gore.
Novi!!: Gradina i Žabljak (Crna Gora) · Vidi više »
Žminj
Žminj je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj koja se sastoji od 33 naselja na 72 km².
Novi!!: Gradina i Žminj · Vidi više »
Bilogora
Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gradina i Bilogora · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Gradina i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Gradina i Brončano doba · Vidi više »
Cazin
Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Novi!!: Gradina i Cazin · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Gradina i Cetinje · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Gradina i Crna Gora · Vidi više »
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Novi!!: Gradina i Danilovgrad · Vidi više »
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gradina i Derventa · Vidi više »
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gradina i Fojnica · Vidi više »
Gacko
Gacko je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gradina i Gacko · Vidi više »
Glasinac
Glasinac je visoravan u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine na planini Romaniji, s prostranim Glasinačkim poljem površine od 22 km², dužine 7 km, na nadmorskoj visini iznad 800 metara.
Novi!!: Gradina i Glasinac · Vidi više »
Grad (razdvojba)
Grad može značiti.
Novi!!: Gradina i Grad (razdvojba) · Vidi više »
Gradina (brdo u Tuzli)
Gradina, brdo u gradu Tuzli.
Novi!!: Gradina i Gradina (brdo u Tuzli) · Vidi više »
Gradina (Derventa, BiH)
Gradina je naselje u sastavu Grada Dervente, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Derventa, BiH) · Vidi više »
Gradina (Fojnica, BiH)
Gradina je naseljeno mjesto u općini Fojnica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Fojnica, BiH) · Vidi više »
Gradina (Gacko, BiH)
Gradina je naseljeno mjesto u općini Gacko, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Gacko, BiH) · Vidi više »
Gradina (Kalinovik, BiH)
Gradina je naselje u općini Kalinovik, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Kalinovik, BiH) · Vidi više »
Gradina (Kosore)
Gradina, arheološko nalazište u istočnom dijelu sela Kosore kod Vrlike.
Novi!!: Gradina i Gradina (Kosore) · Vidi više »
Gradina (planina u Crnoj Gori)
Gradina (srpska ćirilica: Градина) je planina na granici Srbije i Crne Gore, između gradova Priboja i Pljevlja.
Novi!!: Gradina i Gradina (planina u Crnoj Gori) · Vidi više »
Gradina (poluotok)
Gradina je poluotok sjeveroistočno od Jelse.
Novi!!: Gradina i Gradina (poluotok) · Vidi više »
Gradina (Prijedor, BiH)
Gradina je naseljeno mjesto u sastavu općine Prijedor, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Prijedor, BiH) · Vidi više »
Gradina (Solin)
Gradina je ruševna utvrda u Solinu.
Novi!!: Gradina i Gradina (Solin) · Vidi više »
Gradina (tip naselja)
Gradina Grižane-Belgrad Gradine (gradišta) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka.
Novi!!: Gradina i Gradina (tip naselja) · Vidi više »
Gradina (Travnik, BiH)
Gradina je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Travnik, BiH) · Vidi više »
Gradina (Virovitičko-podravska županija)
Gradina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gradina i Gradina (Virovitičko-podravska županija) · Vidi više »
Gradina (Vrgorac)
Gradina. Gradina je tvrđava u Vrgorcu, Hrvatska.
Novi!!: Gradina i Gradina (Vrgorac) · Vidi više »
Gradina (Vrsar)
Gradina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Vrsar, Istarska županija.
Novi!!: Gradina i Gradina (Vrsar) · Vidi više »
Gradina (Zenica, BiH)
Gradina je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gradina i Gradina (Zenica, BiH) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gradina i Hrvatska · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Gradina i Iliri · Vidi više »
Kalinovik
Panorama Kalinovika Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od Sarajeva, a graniči s općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko, te Trnovo (RS) i Trnovo (FBiH).
Novi!!: Gradina i Kalinovik · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Gradina i Korčula · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gradina i Livno · Vidi više »
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Novi!!: Gradina i Pljevlja · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Gradina i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Gradina i Prapovijest · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Gradina i Prijedor · Vidi više »
Prozor (tvrđava u Vrlici)
Prozor (Gradina) je danas djelimice restaurirana utvrda srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog grada.
Novi!!: Gradina i Prozor (tvrđava u Vrlici) · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Gradina i Solin · Vidi više »
Sport
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.
Novi!!: Gradina i Sport · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Gradina i Travnik · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Gradina i Tuzla · Vidi više »
Vela Luka
Vela Luka je općina na otoku Korčuli u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Gradina i Vela Luka · Vidi više »
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gradina i Velika Kladuša · Vidi više »
Vidoši
Vidoši su naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gradina i Vidoši · Vidi više »
Vidoška gradina
Vidoška gradina Vidoška gradina (još i Velika gradina) arheološko je područje koje se nalazi u Vidošima, općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gradina i Vidoška gradina · Vidi više »
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Gradina i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »
Vlasenica
Vlasenica je gradić i općina u istočnoj Bosni, (BiH).
Novi!!: Gradina i Vlasenica · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Gradina i Vrgorac · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gradina i Zenica · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Gradina (Gradina), Gradina (planina).
