Brže od pregledniku!
165 odnosi: Akuzativ, Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Aorist, Apozicija, Atribut, Bašćanska ploča, Bartol Kašić, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna palatalna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Božidar Finka, Broj, Brojevi (vrsta riječi), Crtica, Dativ, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dijalektologija, Dvotočje, Enklitika, Fonem, Fonetika, Frazeologija, Futur drugi, Futur prvi, Genitiv, Glagoli, Glagoljica, Glas, Gramatički rod, Gramatika, Hrvatska, Hrvatska barokna književnost, Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatske gramatike, Hrvatski jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatsko proljeće, Ilirski pokret, Imenice, Imperativ, Imperfekt, ..., Infinitiv, Inkunabula, Institut za hrvatski jezik, Instrumental, Ispadanje suglasnika, Istarski razvod, Ivo Pranjković, Izdavačka kuća Buske, Izostavnik, Jednačenje po mjestu tvorbe, Jednačenje po zvučnosti, Jezik, Jezikoslovlje, Josip Silić, Jotacija, Kondicional prošli, Kondicional sadašnji, Kraljevina Jugoslavija, Labiodentalni aproksimant, Lana Hudeček, Leksem, Leksikologija, Ljudevit Gaj, Lokativ, London, Londonac, Matica hrvatska, Milan Moguš, Milica Mihaljević, Misal kneza Novaka, Misal po zakonu rimskoga dvora, Morfem, Navezak, Navodnik, Nepostojano a, Nepostojano e, Nominativ, Novosadski dogovor, Objekt (gramatika), Optativ, Padež, Palatalizacija, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Perfekt, Pluskvamperfekt, Pozitiv, Pravopis, Predikat, Prezent, Pridjevi, Prijedlozi, Prijeglas, Prijevoj, Priložna oznaka, Prilozi, Razgodak, Rečenica, Refleksi jata, Riječ, Rim, Samoglasnik, Sibilarizacija, Sintaksa, Sklonidba, Spojnica, Srbi, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Stjepan Babić, Stjepko Težak, Subjekt, Suglasnik, Tjesnačnik, Točka (pravopis), Točka sa zarezom, Trotočje, Upitnik, Uskličnik, Usklici, Valunska ploča, Veznici, Vinodolski zakonik, Vjekoslav Babukić, Vokalizacija, Vokativ, Zagrade, Zagreb, Zamjenice, Zapornik, Zarez, Zvučna palatalna afrikata, Zvučna postalveolarna afrikata, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 1100., 1604., 1830., 1896., 19. stoljeće, 1954., 1967., 1971., 1972., 1990., 1994., 1997., 20. stoljeće, 2005., 8. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (115 više) »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Akuzativ · Vidi više »
Alveolarni lateralni aproksimant
Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »
Alveolarni nazal
Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Alveolarni nazal · Vidi više »
Alveolarni vibrant
Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Alveolarni vibrant · Vidi više »
Aorist
Aorist (grč., aoristos.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Aorist · Vidi više »
Apozicija
Apozicija (lat. appositio - prilaganje, dodavanje, stavljanje pokraj čega) je rečenični dio, imenica koja pobliže označava drugu imenicu i s njom se slaže u rodu, broju i padežu (za razliku od imenskog atributa).
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Apozicija · Vidi više »
Atribut
Atribut je nesamostalni rečenični dio koji se dodaje kojoj imenskoj riječi (imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu) i pobliže je opisuje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Atribut · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bašćanska ploča · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bartol Kašić · Vidi više »
Bezvučna alveolarna afrikata
Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »
Bezvučna palatalna afrikata
Bezvučna palatalna afrikata ili bezvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji je rijedak u jezicima svijeta, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučna palatalna afrikata · Vidi više »
Bezvučna postalveolarna afrikata
Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »
Bezvučni alveolarni frikativ
Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »
Bezvučni alveolarni ploziv
Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »
Bezvučni bilabijalni ploziv
Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »
Bezvučni labiodentalni frikativ
Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »
Bezvučni postalveolarni frikativ
Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »
Bezvučni velarni frikativ
Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »
Bezvučni velarni ploziv
Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »
Božidar Finka
Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Božidar Finka · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Broj · Vidi više »
Brojevi (vrsta riječi)
Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Brojevi (vrsta riječi) · Vidi više »
Crtica
Crtica je kraći prozni tekst koji opisuje neki događaj iz svakidašnjeg života.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Crtica · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Dativ · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Dijalektologija
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Dijalektologija · Vidi više »
Dvotočje
Dvotočje, dvotočka razgodak je koji označava stanku ili promjenu intonacije ispred nabrajanja ili upravnog govora.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Dvotočje · Vidi više »
Enklitika
Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Enklitika · Vidi više »
Fonem
Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Fonem · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Fonetika · Vidi više »
Frazeologija
Frazeologija je znanstvena disciplina jezikoslovlja koja proučava ustaljene jezične izraze (frazeme).
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Frazeologija · Vidi više »
Futur drugi
Futur drugi je glagolski oblik koji izriče radnju, stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da će se dogoditi prije ili za vrijeme neke druge buduće radnje; stoga se ono katkad naziva i predbuduće glagolsko vrijeme.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Futur drugi · Vidi više »
Futur prvi
Futur prvi (lat. futurus.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Futur prvi · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Genitiv · Vidi više »
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Glagoli · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Glagoljica · Vidi više »
Glas
Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Glas · Vidi više »
Gramatički rod
Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Gramatički rod · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Gramatika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska barokna književnost
Ivana Gundulića iz 1622. Hrvatski barok je dio europskog baroka, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeću.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatska barokna književnost · Vidi više »
Hrvatska sveučilišna naklada
Hrvatska sveučilišna naklada nakladnička je kuća Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatska sveučilišna naklada · Vidi više »
Hrvatske gramatike
Prvo izdanje Kašićeve gramatike u Rimu 1604. Prva je hrvatska gramatika napisana prije četiri stoljeća.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatske gramatike · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Ilirski pokret · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Imenice · Vidi više »
Imperativ
Imperativ (lat. impero.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Imperativ · Vidi više »
Imperfekt
Imperfekt (lat. imperfectus.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Imperfekt · Vidi više »
Infinitiv
Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Infinitiv · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Inkunabula · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Instrumental
Instrumental (lat. instrumentum.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Instrumental · Vidi više »
Ispadanje suglasnika
Ispadanje (gubljenje, redukcija) suglasnika glasovna je promjena u hrvatskom jeziku pri kojoj od dva ista suglasnika koji se nađu zajedno ostaje samo jedan.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Ispadanje suglasnika · Vidi više »
Istarski razvod
državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Istarski razvod · Vidi više »
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Ivo Pranjković · Vidi više »
Izdavačka kuća Buske
Izdavačka kuća Buske (njemački: Helmut Buske Verlag) je jezikoslovna izdavačka kuća sa sjedištem u Hamburgu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Izdavačka kuća Buske · Vidi više »
Izostavnik
Izostavnik ili apostrof ( ’ i ' ) – grč. απόστροφος za apóstrophos, okretanje; razgodak je kojim se označava izostavljeno slovo ili skup slova, uglavnom u književnoumjetničkim djelima.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Izostavnik · Vidi više »
Jednačenje po mjestu tvorbe
Jednačenje po mjestu tvorbe glasovna je promjena, kad se zajedno nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, oni se jednače tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Jednačenje po mjestu tvorbe · Vidi više »
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se šumnici koji se razlikuju po svojstvu zvučnosti jednače tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti jednakom drugom suglasniku skupa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Jednačenje po zvučnosti · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Jezikoslovlje · Vidi više »
Josip Silić
Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Josip Silić · Vidi više »
Jotacija
Jotacija (grč. Ιώτα, iota.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Jotacija · Vidi više »
Kondicional prošli
Kondicional prošli ili kondicional II. jedan je od dva pogodbena načina glagola u hrvatskom jeziku.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Kondicional prošli · Vidi više »
Kondicional sadašnji
Kondicional sadašnji (također kondicional I.) jedan je od dva pogodbena načina glagola u hrvatskom jeziku.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Kondicional sadašnji · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Labiodentalni aproksimant
Labiodentalni aproksimant suglasnik je koji postoji u rijetkim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se rabe simbol.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Labiodentalni aproksimant · Vidi više »
Lana Hudeček
Lana Hudeček (Zagreb, 20. studenoga 1960.), hrvatska jezikoslovka.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Lana Hudeček · Vidi više »
Leksem
Leksem (grč. léxis.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Leksem · Vidi više »
Leksikologija
Leksikologija je grana jezikoslovlja koja proučava lekseme.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Leksikologija · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Lokativ · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i London · Vidi više »
Londonac
Hrvatski pravopis iz 1971. Londonac je popularni naziv za Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša objavljen 1971. godine, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Londonac · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Matica hrvatska · Vidi više »
Milan Moguš
Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Milan Moguš · Vidi više »
Milica Mihaljević
Milica Mihaljević (Zagreb, 12. prosinca 1955.), hrvatska je jezikoslovka.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Milica Mihaljević · Vidi više »
Misal kneza Novaka
Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Misal kneza Novaka · Vidi više »
Misal po zakonu rimskoga dvora
Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »
Morfem
U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Morfem · Vidi više »
Navezak
Navezak je pokretni samoglasnik koji može doći na kraj neke riječi, a da joj uopće ne mijenja značenje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Navezak · Vidi više »
Navodnik
Navodnici su parovi razgodaka kojima se označava da se tekst doslovno navodi (da se nekoga citira), da se označenim riječima pridaje neko drugo značenje, možda čak i suprotno, ironičan stav prema napisanom, ili da se radi o naslovu nekog djela.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Navodnik · Vidi više »
Nepostojano a
Nepostojani a glasovna je promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Nepostojano a · Vidi više »
Nepostojano e
Nepostojano e glasovna je promjena koja je karakteristična za kajkavsko narječje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Nepostojano e · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Nominativ · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Novosadski dogovor · Vidi više »
Objekt (gramatika)
Objekt je rečenični dio kojim se izriče predmet zahvaćen glagolskom radnjom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Objekt (gramatika) · Vidi više »
Optativ
Optativ je jedan od glagolskih načina kojim se izriče kakva želja.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Optativ · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Padež · Vidi više »
Palatalizacija
Palatalizacija (lat. palatum.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalizacija · Vidi više »
Palatalni aproksimant
Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalni aproksimant · Vidi više »
Palatalni lateralni aproksimant
Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »
Palatalni nazal
Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalni nazal · Vidi više »
Perfekt
Perfekt (lat. perfectus.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Perfekt · Vidi više »
Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Pluskvamperfekt · Vidi više »
Pozitiv
* pozitiv (gramatika).
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Pozitiv · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Pravopis · Vidi više »
Predikat
Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Predikat · Vidi više »
Prezent
Prezent (lat. præsens.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Prezent · Vidi više »
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Pridjevi · Vidi više »
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Prijedlozi · Vidi više »
Prijeglas
Prijeglas je glasovna promjena u nekim jezicima, u kojoj se samoglasnici pravilno mijenjaju u nekim situacijama.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Prijeglas · Vidi više »
Prijevoj
Prijevoj ili apofonija glasovna je promjena u kojoj se izmjenjuju ("previjaju") samoglasnici u osnovi srodnih riječi.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Prijevoj · Vidi više »
Priložna oznaka
Priložna oznaka rečenični je dio koji označava okolnost pod kojom se vrši radnja izrečena predikatom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Priložna oznaka · Vidi više »
Prilozi
grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Prilozi · Vidi više »
Razgodak
Pravopisni znak, razgodak (od razgoditi, razdijeliti) ili interpunkcija (lat. interpunctio.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Razgodak · Vidi više »
Rečenica
Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Rečenica · Vidi više »
Refleksi jata
Jezična karta odraza jata u hrvatskim i slovenskim dijalektima u IstriJanneke Kalsbeek, ''The Čakavian dialect of Orbanići near Žminj in Istria'', 1998. Refleksi jata ostvareni su od starog samoglasnika ě – ije, je, e, i. Njihovo izmjenjivanje i promjene nazivaju se alternacije ili zamjene ije/je/e/i.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Refleksi jata · Vidi više »
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Riječ · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Rim · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Samoglasnik · Vidi više »
Sibilarizacija
Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Sibilarizacija · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Sintaksa · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Sklonidba · Vidi više »
Spojnica
Spojnica (-) razgodak je kojim se raščlanjuju ili povezuju riječi, a piše se bez bjelina s obiju strana, za razliku od crtice.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Spojnica · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Srbi · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Standardni jezik · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Stjepan Babić · Vidi više »
Stjepko Težak
Stjepko Težak (Požun kraj Ozlja, 22. srpnja 1926. - Zagreb, 1. kolovoza 2006.), hrvatski jezikoslovac i autor mnogih knjiga o jeziku.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Stjepko Težak · Vidi više »
Subjekt
Subjekt je (neobvezni) dio rečenice iz kojeg se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Subjekt · Vidi više »
Suglasnik
Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Suglasnik · Vidi više »
Tjesnačnik
Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Tjesnačnik · Vidi više »
Točka (pravopis)
Točka (.) razgodak je koji označava kraj rečenice tj.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Točka (pravopis) · Vidi više »
Točka sa zarezom
Točka sa zarezom razgodak je koji ima vrijednost između točke i zareza.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Točka sa zarezom · Vidi više »
Trotočje
Trotočje (...) razgodak je kojim se označava da je tekst izostavljen, nenaveden ili nedovršen.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Trotočje · Vidi više »
Upitnik
Upitnik (?) razgodak kojim se označava upitnost, odnosno pitanje.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Upitnik · Vidi više »
Uskličnik
Uskličnik (!) razgodak je kojim se označava usklik, uzvik i afektirani stav.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Uskličnik · Vidi više »
Usklici
Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Usklici · Vidi više »
Valunska ploča
Valunska ploča Tekstualna rekonstrukcija Valunske ploče Valunska ploča je dvojezični (starohrvatski i latinski) i dvografijski natpis (glagoljica i latinica) s nadgrobne ploče pronađen na groblju u Valunu na otoku Cresu.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Valunska ploča · Vidi više »
Veznici
Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Veznici · Vidi više »
Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Vinodolski zakonik · Vidi više »
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Vjekoslav Babukić · Vidi više »
Vokalizacija
Vokalizacija ili promjena l u o (lat. vocus.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Vokalizacija · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Vokativ · Vidi više »
Zagrade
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zagrade · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zagreb · Vidi više »
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zamjenice · Vidi više »
Zapornik
Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zapornik · Vidi više »
Zarez
Zarez (- grč. κoµµa, komma.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zarez · Vidi više »
Zvučna palatalna afrikata
Zvučna palatalna afrikata ili zvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji se rijetko pojavljuje u jezicima svijeta, a međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučna palatalna afrikata · Vidi više »
Zvučna postalveolarna afrikata
Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »
Zvučni alveolarni frikativ
Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »
Zvučni alveolarni ploziv
Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »
Zvučni bilabijalni ploziv
Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »
Zvučni postalveolarni frikativ
Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »
Zvučni velarni ploziv
Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1100. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1604. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1830. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1896. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 19. stoljeće · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1954. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1972. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 2005. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 8. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gramatika hrvatskoga jezika i 9. stoljeće · Vidi više »
