Brže od pregledniku!
95 odnosi: Špilja, Špiljski medvjed, Barok, Begluci (Gračac), Benkovac, Bihać, Brotnja, Bruvno, Celzij, Cerovačke špilje, Cerovac (Gračac), Crnopac, Dabašnica, Dalmacija, Deringaj, Domovinski rat, Donja Suvaja, Donji Lapac, Državna cesta D1, Državna cesta D27, Državna cesta D50, Državna cesta D54, Državna cesta D8, Drenovac Osredački, Duboki Dol, Dugopolje (Gračac), Fosil, Geomorfologija, Glogovo, Gornja Suvaja, Gospić, Grab (Gračac), Gubavčevo Polje, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Iliri, Ivan Balenović, Josipa Vancaš, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Kaldrma, Kelti, Keramika, Kijani, Knin, Kom (Gračac), Kost, Krš, Krbava, Kunovac Kupirovački, ..., Kupirovo, Lika, Lovinac, Mazin, Nadmorska visina, Nadvrelo, Neteka, Nikola Tesla, NK Velebit Gračac, Obrovac, Omsica, Osredci, Otrić, Otuča, Otuča (mikroregija), Palanka (Gračac), Park prirode Velebit, Pleistocen, Pribudić, Prljevo, Rastičevo (Gračac), Rudopolje Bruvanjsko, Slavica Knežević, Srb, Srbi, Temperatura, Tiškovac Lički, Tomingaj, Velebit, Velika Popina, Vučipolje (Gračac), Zadar, Zadarska županija, Zaklopac, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zrmanja, Zrmanja (Gračac), Zrmanja Vrelo, Zvonigrad, 1789., 1924., 1925., 1961., 2011.. Proširite indeks (45 više) »
Špilja
Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.
Novi!!: Gračac i Špilja · Vidi više »
Špiljski medvjed
Špiljski medvjed (lat. Ursus spelaeus) je izumro na vrhuncu posljednjeg ledenog doba prije oko 24 tisuće godina.
Novi!!: Gračac i Špiljski medvjed · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Gračac i Barok · Vidi više »
Begluci (Gračac)
Begluci su naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Begluci (Gračac) · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Benkovac · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Gračac i Bihać · Vidi više »
Brotnja
Brotnja je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Brotnja · Vidi više »
Bruvno
Bruvno je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Bruvno · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Gračac i Celzij · Vidi više »
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje najveći su špiljski kompleks u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Cerovačke špilje · Vidi više »
Cerovac (Gračac)
Cerovac je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Cerovac (Gračac) · Vidi više »
Crnopac
Crnopac je najjužniji izdanak Velebita.
Novi!!: Gračac i Crnopac · Vidi više »
Dabašnica
Dabašnica je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Dabašnica · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Dalmacija · Vidi više »
Deringaj
Deringaj je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Deringaj · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Gračac i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Suvaja
Donja Suvaja je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Donja Suvaja · Vidi više »
Donji Lapac
Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Donji Lapac · Vidi više »
Državna cesta D1
D1, državna cesta u smjeru sjever-jug od graničnog prijelaza (GP) Macelj (granica Republike Slovenije) preko Krapine, Zagreba, Karlovca, Gračaca, Knina, Sinja do Splita.
Novi!!: Gračac i Državna cesta D1 · Vidi više »
Državna cesta D27
D27 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Državna cesta D27 · Vidi više »
Državna cesta D50
D50 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Državna cesta D50 · Vidi više »
Državna cesta D54
D54 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Državna cesta D54 · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Gračac i Državna cesta D8 · Vidi više »
Drenovac Osredački
Drenovac Osredački je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Drenovac Osredački · Vidi više »
Duboki Dol
Duboki Dol je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Duboki Dol · Vidi više »
Dugopolje (Gračac)
Dugopolje je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Dugopolje (Gračac) · Vidi više »
Fosil
Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.
Novi!!: Gračac i Fosil · Vidi više »
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Novi!!: Gračac i Geomorfologija · Vidi više »
Glogovo
Glogovo je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Glogovo · Vidi više »
Gornja Suvaja
Gorja Suvaja je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Gornja Suvaja · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Gospić · Vidi više »
Grab (Gračac)
Grab je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Grab (Gračac) · Vidi više »
Gubavčevo Polje
Gubavčevo Polje je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Gubavčevo Polje · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Gračac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gračac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Gračac i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Gračac i Iliri · Vidi više »
Ivan Balenović
Ivan Balenović je hrvatski književnik i urednik iz Petrovaradina.
Novi!!: Gračac i Ivan Balenović · Vidi više »
Josipa Vancaš
Josipa pl.
Novi!!: Gračac i Josipa Vancaš · Vidi više »
Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata
Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.
Novi!!: Gračac i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »
Kaldrma
Kaldrma je selo u općini Gračacu, Hrvatska.
Novi!!: Gračac i Kaldrma · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Gračac i Kelti · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Gračac i Keramika · Vidi više »
Kijani
Kijani su naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Kijani · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Knin · Vidi više »
Kom (Gračac)
Kom je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Kom (Gračac) · Vidi više »
Kost
Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.
Novi!!: Gračac i Kost · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Gračac i Krš · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Gračac i Krbava · Vidi više »
Kunovac Kupirovački
Kunovac Kupirovački je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Kunovac Kupirovački · Vidi više »
Kupirovo
Kupirovo je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Kupirovo · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Gračac i Lika · Vidi više »
Lovinac
Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Lovinac · Vidi više »
Mazin
Mazin je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Mazin · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Gračac i Nadmorska visina · Vidi više »
Nadvrelo
Nadvrelo je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Nadvrelo · Vidi više »
Neteka
Neteka je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Neteka · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Gračac i Nikola Tesla · Vidi više »
NK Velebit Gračac
NK Velebit je hrvatski nogometni klub iz Gračaca.
Novi!!: Gračac i NK Velebit Gračac · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Obrovac · Vidi više »
Omsica
Omsica je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Omsica · Vidi više »
Osredci
Osredci su naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Osredci · Vidi više »
Otrić
Otrić je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Otrić · Vidi više »
Otuča
Otuča (Otuća) je rijeka ponornica u Gračačkom polju, Hrvatska.
Novi!!: Gračac i Otuča · Vidi više »
Otuča (mikroregija)
Otuča je mikroregija u Hrvatskoj regiji Lika.
Novi!!: Gračac i Otuča (mikroregija) · Vidi više »
Palanka (Gračac)
Palanka ili Hrvatska Palanka je naselje u Hrvatskoj u Zadarskoj županiji, Općina Gračac, smješteno pri dnu doline gornje Zrmanje ispod starohrvatskog obrambenog grada "Zvonigrada".
Novi!!: Gračac i Palanka (Gračac) · Vidi više »
Park prirode Velebit
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Park prirode Velebit · Vidi više »
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Novi!!: Gračac i Pleistocen · Vidi više »
Pribudić
Pribudić je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Pribudić · Vidi više »
Prljevo
Prljevo je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Prljevo · Vidi više »
Rastičevo (Gračac)
Rastičevo je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Rastičevo (Gračac) · Vidi više »
Rudopolje Bruvanjsko
Rudopolje Bruvanjsko naselje je u općini Gračac s oko 35 stanovnika.
Novi!!: Gračac i Rudopolje Bruvanjsko · Vidi više »
Slavica Knežević
Slavica Knežević (Gračac, 17. kolovoza 1955.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Gračac i Slavica Knežević · Vidi više »
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Novi!!: Gračac i Srb · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Gračac i Srbi · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Gračac i Temperatura · Vidi više »
Tiškovac Lički
Tiškovac Lički (Lički Tiškovac) je selo u općini Gračac, Hrvatska.
Novi!!: Gračac i Tiškovac Lički · Vidi više »
Tomingaj
Tomingaj je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Tomingaj · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Velebit · Vidi više »
Velika Popina
Velika Popina je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Velika Popina · Vidi više »
Vučipolje (Gračac)
Vučipolje je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Vučipolje (Gračac) · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Gračac i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Gračac i Zadarska županija · Vidi više »
Zaklopac
Zaklopac je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Zaklopac · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Gračac i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Gračac i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gračac i Zrmanja · Vidi više »
Zrmanja (Gračac)
Zrmanja je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gračac i Zrmanja (Gračac) · Vidi više »
Zrmanja Vrelo
Zrmanja Vrelo maleno je mjesto ispod same planine Poštak, točnije ispod strme, gotovo okomite stijene koja se zove Misije.
Novi!!: Gračac i Zrmanja Vrelo · Vidi više »
Zvonigrad
*Zvonigrad (Knin).
Novi!!: Gračac i Zvonigrad · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Gračac i 1789. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Gračac i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Gračac i 1925. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Gračac i 1961. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Gračac i 2011. · Vidi više »
