Brže od pregledniku!
43 odnosi: Aškelon, Akvitanija, Bitka kod Hattina, Cipar, Filip II., kralj Francuske, Franci, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Henrik II., kralj Engleske, Hugo VIII. Lizinjanski, Izabela I. Jeruzalemska, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Katoličanstvo, Kršćanstvo, Križari, Križarske države, Musliman, Popis engleskih i britanskih vladara, Popis francuskih vladara, Regent, Rikard I. Lavljeg Srca, Saladin, Sibila Jeruzalemska, Sultan, Sveta Zemlja, Tiberijada, Vazal, 1129., 1168., 1180., 1182., 1185., 1186., 1187., 1188., 1190., 1192., 1194., 1489., 15. stoljeće, 4. srpnja.
Aškelon
Aškelon (heb.: אַשְׁקְלוֹן; arap.: ٲشكلون, također عسقلان Asqalān; lat.: Ascalon; akad.: Isqalluna) priobalni je grad u južnoj pokrajini Izraela.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Aškelon · Vidi više »
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Akvitanija · Vidi više »
Bitka kod Hattina
Bitka kod Hattina, bitka koja se odvila 4. srpnja 1187. godine i rezultirala teškim porazom križarske vojske predvođene jeruzalemskim kraljem Gvidom Lizinjanskim od strane ajubidskog vladara Saladina.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Bitka kod Hattina · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Cipar · Vidi više »
Filip II., kralj Francuske
Filip II., kralj Francuske Filip II.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Francuzi · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Hugo VIII. Lizinjanski
Hugo VIII.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Hugo VIII. Lizinjanski · Vidi više »
Izabela I. Jeruzalemska
Izabela I. Jeruzalemska (Nablus, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 1172. – Akra, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 5. travnja 1205.), vladajuća jeruzalemska kraljica od 1190./92. do svoje smrti 1205.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Izabela I. Jeruzalemska · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Jeruzalem · Vidi više »
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Katoličanstvo · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Kršćanstvo · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Križari · Vidi više »
Križarske države
Križarske države oko 1100. Mala Azija i Križarske države, oko 1140. godine Križarske države su bile brojne feudalne države, koje su stvorili križari u Maloj Aziji i Svetoj Zemlji, a tijekom sjevernih križarskih ratova na istočnom Baltičkom području.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Križarske države · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Musliman · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Regent · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Saladin
Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Saladin · Vidi više »
Sibila Jeruzalemska
Sibila Jeruzalemska (lat. Sibylla) (Jeruzalem, o. 1159. - Akra, 25. srpnja 1190.), jeruzalemska princeza, grofica Jafe i Aškelona (1176.-1186.) te jeruzalemska kraljica (1186.-1190.) iz francuske dinastije Anjou-Châteaudun.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Sibila Jeruzalemska · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Sultan · Vidi više »
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Sveta Zemlja · Vidi više »
Tiberijada
Grb grada Tiberijada Tiberijada iz ptičje perspektive Tiberijada 1893. Pogled na Galilejsko jezero Tiberijada (hebrejski טבריה, Tverya; arapski طبرية, Ṭabariyyah; grč. Τιβεριάς; engleski Tiberias) je grad na sjeveru Izraela.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Tiberijada · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i Vazal · Vidi više »
1129.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1129. · Vidi više »
1168.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1168. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1180. · Vidi više »
1182.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1182. · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1185. · Vidi više »
1186.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1186. · Vidi više »
1187.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1187. · Vidi više »
1188.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1188. · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1190. · Vidi više »
1192.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1192. · Vidi više »
1194.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1194. · Vidi više »
1489.
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 1489. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 15. stoljeće · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Gvido Lizinjanski i 4. srpnja · Vidi više »
