Brže od pregledniku!
41 odnosi: Antioh III. Veliki, Aristotel, Atena, Atena (polis), Židovi, Delski savez, Eubeja, Euriposov kanal, Grčka, Grčki jezik, Grci, Holokaust, Ilijada, Justinijan I. Veliki, Kraljevina Makedonija, Mikenska kultura, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, Paša, Pirej, Prefektura Eubeja, Prefektura Halkidika, Rimsko Carstvo, Sicilija, Sredozemno more, Turci, Turski jezik, Utvrdno graditeljstvo, 1209., 1453., 1470., 1688., 1894., 1896., 1899., 1904., 1910., 192. pr. Kr., 1962., 1993., 411. pr. Kr..
Antioh III. Veliki
Antioh III.
Novi!!: Halkida i Antioh III. Veliki · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Halkida i Aristotel · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Halkida i Atena · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Halkida i Atena (polis) · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Halkida i Židovi · Vidi više »
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Novi!!: Halkida i Delski savez · Vidi više »
Eubeja
Eubeja (novogrčki: Εύβοια - Évia - starogrčki: Εὔβοια) je drugi po veličini grčki otok nakon Krete.
Novi!!: Halkida i Eubeja · Vidi više »
Euriposov kanal
Satelitska snimka Euriposovog kanala, između Beocije (odozgo) i Eubeje (dole). Euriposov kanal (grčki: Εύριπος, je najuži morski tjesnac na svijetu, između grčkog otoka Eubeje i Beocije na grčkom kopnu. Euriposov kanal je dio Egejskog mora. Na najužem dijelu morska struja je toliko jaka da teče poput rijeke, svakih nekoliko sati struja potpuno promjeni smjer. Ta pojava je fascinirala već antičke grčke mislioce poput Platona koji je u svom djelu Fedon naveo Euriposov kanal kao primjer nestalnosti, kao nešto što stalno mijenja smjer. Na najužem dijelu kanala Euripos, nalazi se glavni otočki grad Halkida, koji je tjesnacem podjeljen na dva dijela. Na tjesnacu su izgrađena dva mosta pored glavnog otočkog grada Halkide, jedan od tih mostova je viseći i dug je 215 m. (na tom djelu je tjesnac širok 160 m.). Drugi most je pomični i izgrađen je u centru grada Halkida na najužem dijelu tjesnaca koji je tu širok jedva 38 m. Stari pomični most preko Euriposovog kanala. Lijevo je otok, desno je kopno Kategorija:Vodene mase u Grčkoj Kategorija:Tjesnaci Sredozemnog mora (Europa) Kategorija:Tjesnaci u Egejskom moru Kategorija:Vodene mase Egejskog mora (Europa).
Novi!!: Halkida i Euriposov kanal · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Halkida i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Halkida i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Halkida i Grci · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Halkida i Holokaust · Vidi više »
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Novi!!: Halkida i Ilijada · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Halkida i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Halkida i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Mikenska kultura
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.
Novi!!: Halkida i Mikenska kultura · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Halkida i Mletačka Republika · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Halkida i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paša
Muhamed Ali paša Egipatski Paša (turski: paşa) je počasni naslov dodjeljivan visokim vojnim i civilnim dostojanstvenicima u političkom sustavu Otomanskog carstva, koji se stavljao iza vlastita imena (Mehmed-paša, Omer-paša).
Novi!!: Halkida i Paša · Vidi više »
Pirej
Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.
Novi!!: Halkida i Pirej · Vidi više »
Prefektura Eubeja
Еubeja je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Središnja Grčka.
Novi!!: Halkida i Prefektura Eubeja · Vidi više »
Prefektura Halkidika
Halkidika je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Središnja Makedonija.
Novi!!: Halkida i Prefektura Halkidika · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Halkida i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Halkida i Sicilija · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Halkida i Sredozemno more · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Halkida i Turci · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Halkida i Turski jezik · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Halkida i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
1209.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1209. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1453. · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1470. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1688. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1894. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1899. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1904. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1910. · Vidi više »
192. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 192. pr. Kr. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Halkida i 1962. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 1993. · Vidi više »
411. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Halkida i 411. pr. Kr. · Vidi više »
