Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Hamadan

Indeks Hamadan

Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 62 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Arapi, Asirija, Avicena, Bagdad, Biblija, Britansko Carstvo, Bujidsko Carstvo, Darije I. Veliki, Ekbatana, Estera (knjiga), Ezra (knjiga), Filozof, Hamadanska pokrajina, Hrvanje, Iran, Iranska Pro Liga, Iranske pokrajine, Iransko standardno vrijeme, Jeruzalemski hram, Jesen, Kina, Klinopis, Ktezifont, Mauzolej, Medijci, Medijsko Carstvo, Mount Everest, Nader-šah Afšar, Njemačko Carstvo, Nobelova nagrada za mir, Novogrčki jezik, Osmansko Carstvo, Palača, Parti, Partsko Carstvo, PAS Teheran, Perzijanci, Perzijski jezik, Pjesnik, Planina, Proljeće, Prvi svjetski rat, Put svile, Rusija, Safavidi, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Seldžuci, Tadžikistan, Teheran, ... Proširite indeks (12 više) »

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Pogledaj Hamadan i Ahemenidsko Carstvo

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Pogledaj Hamadan i Arapi

Asirija

Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.

Pogledaj Hamadan i Asirija

Avicena

Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.

Pogledaj Hamadan i Avicena

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Pogledaj Hamadan i Bagdad

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Pogledaj Hamadan i Biblija

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Pogledaj Hamadan i Britansko Carstvo

Bujidsko Carstvo

Bujidsko Carstvo (perz. آل بویه; Āl-e Buye) je naziv za iransku državu koja se tijekom 10. i 11. stoljeća prostirala na području današnjeg Irana, Iraka, Azerbajdžana i Omana.

Pogledaj Hamadan i Bujidsko Carstvo

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Pogledaj Hamadan i Darije I. Veliki

Ekbatana

Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.

Pogledaj Hamadan i Ekbatana

Estera (knjiga)

Estera je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.

Pogledaj Hamadan i Estera (knjiga)

Ezra (knjiga)

Ezra je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.

Pogledaj Hamadan i Ezra (knjiga)

Filozof

Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.

Pogledaj Hamadan i Filozof

Hamadanska pokrajina

Hamadanska pokrajina (perz. استان همدان; Ostān-e Hamadān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Hamadan i Hamadanska pokrajina

Hrvanje

Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.

Pogledaj Hamadan i Hrvanje

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Hamadan i Iran

Iranska Pro Liga

Iranska Pro Liga (Iranska premijer nogometna liga, perzijski: یگ برتر فوتبال ایران) je najvažnije nogometno natjecanje u Iranu.

Pogledaj Hamadan i Iranska Pro Liga

Iranske pokrajine

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu.

Pogledaj Hamadan i Iranske pokrajine

Iransko standardno vrijeme

'''IRST''' koristi se u Iranu Ljetno računanje vremena u svijetu Iransko standardno vrijeme (IRST) ili Iransko vrijeme (IT) je vremenska zona koja se koristi u Iranu, a odstupa od koordiniranog svjetskog vremena za plus tri i pol sata (UTC+3:30).

Pogledaj Hamadan i Iransko standardno vrijeme

Jeruzalemski hram

Jeruzalemski hram ili Sveti dom (hebr.: בית המקדש, Bet HaMikdaš; “ Sveta Kuća”) odnosi se na niz građevina smještenih na Svetom brdu (Har HaBayit, „brdo doma") u starom gradu Jeruzalemu.

Pogledaj Hamadan i Jeruzalemski hram

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Pogledaj Hamadan i Jesen

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Pogledaj Hamadan i Kina

Klinopis

Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.

Pogledaj Hamadan i Klinopis

Ktezifont

Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Sasanidskog Perzijskog Carstva u drevnoj Mezopotamiji.

Pogledaj Hamadan i Ktezifont

Mauzolej

Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.

Pogledaj Hamadan i Mauzolej

Medijci

Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.

Pogledaj Hamadan i Medijci

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Pogledaj Hamadan i Medijsko Carstvo

Mount Everest

Prikaz reljefa Himalaje i Mount Everesta. Mount Everest (također tib. Qomolangma, nep. Sagarmāthā, lim. Chajamlungma, kin. Zhumulangma, eng. Mount Chomolungma), najviša je planina na Zemlji i najviša točka na zemaljskoj kontinentalnoj kori, prema mjerenju visine topografskog vrhunca od 8848 metara iznad razine mora.

Pogledaj Hamadan i Mount Everest

Nader-šah Afšar

Nader-šah Afšar (perz. نادر شاه افشار; Dargaz, studeni 1688. ili 6. kolovoza 1698. – Habušan, 19. lipnja 1747.), šah Irana i osnivač afšaridske dinastije.

Pogledaj Hamadan i Nader-šah Afšar

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.

Pogledaj Hamadan i Njemačko Carstvo

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Pogledaj Hamadan i Nobelova nagrada za mir

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Pogledaj Hamadan i Novogrčki jezik

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Hamadan i Osmansko Carstvo

Palača

Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.

Pogledaj Hamadan i Palača

Parti

Parti, iranski istočnoiranski narod koji se pod imenom Parni javlja kao jedno od tri plemena konfederacije Dahae.

Pogledaj Hamadan i Parti

Partsko Carstvo

Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Pogledaj Hamadan i Partsko Carstvo

PAS Teheran

PAS (perz. پاس) je bivši iranski nogometni klub iz Teherana.

Pogledaj Hamadan i PAS Teheran

Perzijanci

Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.

Pogledaj Hamadan i Perzijanci

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Pogledaj Hamadan i Perzijski jezik

Pjesnik

Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.

Pogledaj Hamadan i Pjesnik

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Pogledaj Hamadan i Planina

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Pogledaj Hamadan i Proljeće

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Hamadan i Prvi svjetski rat

Put svile

Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.

Pogledaj Hamadan i Put svile

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Hamadan i Rusija

Safavidi

Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.

Pogledaj Hamadan i Safavidi

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Pogledaj Hamadan i Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Seldžuci

Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.

Pogledaj Hamadan i Seldžuci

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Pogledaj Hamadan i Tadžikistan

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Pogledaj Hamadan i Teheran

Timur

Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.

Pogledaj Hamadan i Timur

Umjerena klima

Köppen–Geiger klimatska karta tipova umjerenih klima. Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine.

Pogledaj Hamadan i Umjerena klima

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.

Pogledaj Hamadan i Vjetar

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Pogledaj Hamadan i Washington

Zagros

Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیره‌چیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.

Pogledaj Hamadan i Zagros

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Pogledaj Hamadan i Zapadni svijet

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Pogledaj Hamadan i Zima

Znanstvenik

Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.

Pogledaj Hamadan i Znanstvenik

Zračna luka Hamadan

Zračna luka Hamadan (IATA kod: HDM, ICAO kod: OIHH) smještena je nedaleko od grada Hamadana u zapadnom dijelu Irana odnosno Hamadanskoj pokrajini.

Pogledaj Hamadan i Zračna luka Hamadan

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Pogledaj Hamadan i 2005.

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Hamadan i 2007.

9. lipnja

9.

Pogledaj Hamadan i 9. lipnja

Također poznat kao Hamedan.

, Timur, Umjerena klima, Vjetar, Washington, Zagros, Zapadni svijet, Zima, Znanstvenik, Zračna luka Hamadan, 2005., 2007., 9. lipnja.