Sličnosti između Helena (mitologija) i Pakao (Dante)
Helena (mitologija) i Pakao (Dante) imaju 25 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrodita, Agamemnon, Ahilej, Apolodor, Grčka mitologija, Had (podzemni svijet), Hera, Heziod, Homer, Ilijada, Katalog žena, Medeja, Menelaj, Odisej, Odiseja, Olimp, Orlovi, Paris, Pauzanija (zemljopisac), Penelopa, Tezej, Troja, Trojanski rat, Zeus, Zmije.
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Afrodita i Helena (mitologija) · Afrodita i Pakao (Dante) ·
Agamemnon
Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.
Agamemnon i Helena (mitologija) · Agamemnon i Pakao (Dante) ·
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Ahilej i Helena (mitologija) · Ahilej i Pakao (Dante) ·
Apolodor
Apolodor iz Atene (grčki:Ἀπολλόδωρος ὁ Ἀθηναῖος, cca. 180. pr. Kr. – poslije 120. pr. Kr.), sin Asklepijadov, bio je grčki učenjak i matematičar.
Apolodor i Helena (mitologija) · Apolodor i Pakao (Dante) ·
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Grčka mitologija i Helena (mitologija) · Grčka mitologija i Pakao (Dante) ·
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Had (podzemni svijet) i Helena (mitologija) · Had (podzemni svijet) i Pakao (Dante) ·
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Helena (mitologija) i Hera · Hera i Pakao (Dante) ·
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Helena (mitologija) i Heziod · Heziod i Pakao (Dante) ·
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Helena (mitologija) i Homer · Homer i Pakao (Dante) ·
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Helena (mitologija) i Ilijada · Ilijada i Pakao (Dante) ·
Katalog žena
P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.
Helena (mitologija) i Katalog žena · Katalog žena i Pakao (Dante) ·
Medeja
Fredericka Augustusa Sandysa iz 1866. – 68. Medeja ili Medija (grč., Mếdeia; lat. Medea) u grčkoj mitologiji moćna čarobnica; kći kolhidskog kralja Ejeta i njegove žene Ejdije, nećakinja čarobnice Kirke te kasnije žena grčkog junaka Jazona.
Helena (mitologija) i Medeja · Medeja i Pakao (Dante) ·
Menelaj
Firenci Menelaj (grč., Menélaos) u grčkoj mitologiji spartanski je kralj, Atrejev sin, Helenin muž.
Helena (mitologija) i Menelaj · Menelaj i Pakao (Dante) ·
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Helena (mitologija) i Odisej · Odisej i Pakao (Dante) ·
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Helena (mitologija) i Odiseja · Odiseja i Pakao (Dante) ·
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Helena (mitologija) i Olimp · Olimp i Pakao (Dante) ·
Orlovi
Orlovi, potporodica od nekoliko rodova ptica iz porodice jastrebova.
Helena (mitologija) i Orlovi · Orlovi i Pakao (Dante) ·
Paris
Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.
Helena (mitologija) i Paris · Pakao (Dante) i Paris ·
Pauzanija (zemljopisac)
Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.
Helena (mitologija) i Pauzanija (zemljopisac) · Pakao (Dante) i Pauzanija (zemljopisac) ·
Penelopa
John William Waterhouse: Penelopa i prosci, 1912. Penelopa (grč., Pênelópeia kod Homera; poslije, Pênelópê) u grčkoj mitologiji lik je iz Homerove Odiseje; Odisejeva vjerna žena, Ikarijeva i Peribejina kći.
Helena (mitologija) i Penelopa · Pakao (Dante) i Penelopa ·
Tezej
Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.
Helena (mitologija) i Tezej · Pakao (Dante) i Tezej ·
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.
Helena (mitologija) i Troja · Pakao (Dante) i Troja ·
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Helena (mitologija) i Trojanski rat · Pakao (Dante) i Trojanski rat ·
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Helena (mitologija) i Zeus · Pakao (Dante) i Zeus ·
Zmije
Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Helena (mitologija) i Pakao (Dante) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Helena (mitologija) i Pakao (Dante)
Usporedba između Helena (mitologija) i Pakao (Dante)
Helena (mitologija) ima 64 odnose, a Pakao (Dante) ima 398. Kao što im je zajedničko 25, Jaccard indeks 5.41% = 25 / (64 + 398).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Helena (mitologija) i Pakao (Dante). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: