Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hendrik Antoon Lorentz i Posebna teorija relativnosti

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hendrik Antoon Lorentz i Posebna teorija relativnosti

Hendrik Antoon Lorentz vs. Posebna teorija relativnosti

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''. Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.

Sličnosti između Hendrik Antoon Lorentz i Posebna teorija relativnosti

Hendrik Antoon Lorentz i Posebna teorija relativnosti imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albert Einstein, Atom, Brzina svjetlosti, Elektromagnetizam, Fizika, Inercijski referentni okvir, James Clerk Maxwell, Kontrakcija dužine, Lorentzov faktor, Lorentzove transformacije, Masa, Maxwellove jednadžbe, Michelson-Morleyjev pokus, Načelo relativnosti, Prostorvrijeme.

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Albert Einstein i Hendrik Antoon Lorentz · Albert Einstein i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Atom i Hendrik Antoon Lorentz · Atom i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Brzina svjetlosti i Hendrik Antoon Lorentz · Brzina svjetlosti i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Elektromagnetizam i Hendrik Antoon Lorentz · Elektromagnetizam i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Fizika i Hendrik Antoon Lorentz · Fizika i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Inercijski referentni okvir

U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.

Hendrik Antoon Lorentz i Inercijski referentni okvir · Inercijski referentni okvir i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Hendrik Antoon Lorentz i James Clerk Maxwell · James Clerk Maxwell i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Kontrakcija dužine

Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Hendrik Antoon Lorentz i Kontrakcija dužine · Kontrakcija dužine i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Lorentzov faktor

Lorentzov faktor kao funkcija brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Hendrik Antoon Lorentz i Lorentzov faktor · Lorentzov faktor i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Lorentzove transformacije

inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Hendrik Antoon Lorentz i Lorentzove transformacije · Lorentzove transformacije i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Hendrik Antoon Lorentz i Masa · Masa i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Maxwellove jednadžbe

Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.

Hendrik Antoon Lorentz i Maxwellove jednadžbe · Maxwellove jednadžbe i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Michelson-Morleyjev pokus

Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.

Hendrik Antoon Lorentz i Michelson-Morleyjev pokus · Michelson-Morleyjev pokus i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Načelo relativnosti

inercijskim referentnim sustavima. referentnim sustavima jednaka. vrijeme će teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Načelo relativnosti ili princip relativnosti je načelo koje tvrdi da je svako gibanje relativno te da su u dvama referentnim sustavima koji se uzajamno gibaju jedan prema drugome položaji i brzine čestica, a u posebnoj teoriji relativnosti i vrijeme, različiti, dok se u ubrzanim sustavima pojavljuju i dodatne inercijske sile.

Hendrik Antoon Lorentz i Načelo relativnosti · Načelo relativnosti i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Prostorvrijeme

Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme. Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena. Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja. Prostorvrijeme ili prostor–vrijeme, u teoriji relativnosti, je prostor koji se uz prostorne koordinate opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom vremenu.

Hendrik Antoon Lorentz i Prostorvrijeme · Posebna teorija relativnosti i Prostorvrijeme · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hendrik Antoon Lorentz i Posebna teorija relativnosti

Hendrik Antoon Lorentz ima 91 odnose, a Posebna teorija relativnosti ima 52. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 10.49% = 15 / (91 + 52).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hendrik Antoon Lorentz i Posebna teorija relativnosti. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »