Brže od pregledniku!Sličnosti između Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Italije
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Italije imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Češka, Borba za investituru, Grgur VII., Karlo Veliki, Milano, Normani, Ravenna, Rim, Toskana, Urban II., 1076..
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Povijest Italije i Češka ·
Borba za investituru
Srednjovjekovni kralj predaje ovlasti biskupu Borba za investituru je bila najznačajniji sukob između Crkve i države u srednjovjekovnoj Europi.
Borba za investituru i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Borba za investituru i Povijest Italije ·
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Grgur VII. i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Grgur VII. i Povijest Italije ·
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo Veliki · Karlo Veliki i Povijest Italije ·
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Milano · Milano i Povijest Italije ·
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Normani · Normani i Povijest Italije ·
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Ravenna · Povijest Italije i Ravenna ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Rim · Povijest Italije i Rim ·
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Toskana · Povijest Italije i Toskana ·
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Urban II. · Povijest Italije i Urban II. ·
1076.
Bez opisa.
1076. i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · 1076. i Povijest Italije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Italije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Italije
Usporedba između Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Italije
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva ima 73 odnose, a Povijest Italije ima 325. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 2.76% = 11 / (73 + 325).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Italije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
