Brže od pregledniku!
30 odnosi: Antwerpen, Arhitektura, Arts and Crafts, Škola umjetničkih zanata u Weimaru, Švicarska, Bauhaus, Belgija, Bruxelles, Dizajn, Georges Seurat, Hagen, Ixelles, Köln, Nizozemska, Njemačka, Pariz, Poentilizam, Postimpresionizam, Prvi svjetski rat, Secesija, Slikarstvo, Uccle, Victor Horta, Vincent van Gogh, Weimar, Zürich, 1863., 1957., 25. listopada, 3. travnja.
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Henry van de Velde i Antwerpen · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Henry van de Velde i Arhitektura · Vidi više »
Arts and Crafts
Tapeta s motivom artičoke, djelo Johna Henrya Dearlea za William Morris & Co. 1897. god. Arts and Crafts bio je prvenstveno engleski pokret u umjetnosti i to naročito u primijenjenoj umjetnosti (današnjem produkt dizajnu).
Novi!!: Henry van de Velde i Arts and Crafts · Vidi više »
Škola umjetničkih zanata u Weimaru
Škola umjetničkih zanata velikog vojvodstva Sachsen-Weimar (njemački: Großherzoglich-Sächsische Kunstgewerbeschule Weimar) je privatna umjetnička škola, osnovana 1.
Novi!!: Henry van de Velde i Škola umjetničkih zanata u Weimaru · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Henry van de Velde i Švicarska · Vidi više »
Bauhaus
Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj (1919. – 1933.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta – dizajn.
Novi!!: Henry van de Velde i Bauhaus · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Henry van de Velde i Belgija · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Henry van de Velde i Bruxelles · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Henry van de Velde i Dizajn · Vidi više »
Georges Seurat
Georges-Pierre Seurat (2. prosinca 1859. – 29. ožujka 1891.) je francuski slikar, najznačajniji predstavnik poentilizma, kojeg je osobno više volio zvati divizionizmom.
Novi!!: Henry van de Velde i Georges Seurat · Vidi više »
Hagen
Hagen je 41.
Novi!!: Henry van de Velde i Hagen · Vidi više »
Ixelles
Ixelles (fr.) ili Elsene (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Henry van de Velde i Ixelles · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Henry van de Velde i Köln · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Henry van de Velde i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Henry van de Velde i Njemačka · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Henry van de Velde i Pariz · Vidi više »
Poentilizam
Seuratove slike ''Parada'' (1889.) na kojoj se vidi način slikanja kontrastnim točkama boje karakterističan za poentilizam. Poentilizam je način slikanja gdje se malim jasnim točkama osnovnih boja stvara utisak velikog broja sekundarnih i ostalih boja.
Novi!!: Henry van de Velde i Poentilizam · Vidi više »
Postimpresionizam
Postimpresionizam (post- + impresionizam, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19.
Novi!!: Henry van de Velde i Postimpresionizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Henry van de Velde i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Henry van de Velde i Secesija · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Henry van de Velde i Slikarstvo · Vidi više »
Uccle
Uccle (fr.) ili Ukkel (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Henry van de Velde i Uccle · Vidi više »
Victor Horta
Victor Baron Horta (6. siječnja 1861. – 9. kolovoza 1947.) bio je belgijski arhitekt i dizajner; jedan od prvih i vodećih umjetnika secesije.
Novi!!: Henry van de Velde i Victor Horta · Vidi više »
Vincent van Gogh
Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. – Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemski slikar, grafičar i crtač; postimpresionist koji se smatra jednim od najslavnijih i najutjecajnijih osoba u povijesti umjetnosti Zapada.
Novi!!: Henry van de Velde i Vincent van Gogh · Vidi više »
Weimar
Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.
Novi!!: Henry van de Velde i Weimar · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Henry van de Velde i Zürich · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Henry van de Velde i 1863. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Henry van de Velde i 1957. · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Henry van de Velde i 25. listopada · Vidi više »
3. travnja
3.
Novi!!: Henry van de Velde i 3. travnja · Vidi više »
