Brže od pregledniku!
66 odnosi: Aachen, Alban Berg, Anne-Sophie Mutter, Anton Webern, Arnold Schönberg, Arturo Toscanini, Austrija, Austro-Ugarska, Čarobna frula, Béla Bartók, Beč, Bečka državna opera, Bečki filharmoničari, Berlinski filharmoničari, Carl Orff, CD, Chemnitz, Cincari, Claude Debussy, Denacifikacija, Dirigiranje, Dmitrij Šostakovič, Egejska Makedonija, Giacomo Puccini, Glazbena nagrada Herbert von Karajan, Grci, Gustav Mahler, Igor Stravinski, Jean Sibelius, Joseph Haydn, Klasična glazba, Kozani, Kranjska, La Scala, Leni Riefenstahl, London, Ludwig van Beethoven, Luzern, Maurice Ravel, Milano, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Paul Hindemith, Periferija Zapadna Makedonija, Philips, Richard Strauss, Richard Wagner, Rumelija, Salzburg, Saska (pokrajina), Sergej Prokofjev, ..., Simfonija br. 9 (Beethoven), Slaveni, Slovenci, Slovenija, Sovjetski Savez, Srbija, Sveučilište u Oxfordu, Tristan i Izolda (opera), Ulm, UNESCO, Upravna podjela Osmanskog Carstva, 16. srpnja, 1908., 1989., 20. stoljeće, 5. travnja. Proširite indeks (16 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Herbert von Karajan i Aachen · Vidi više »
Alban Berg
Alban Berg (Beč, 9. veljače 1885. – Beč, 24. prosinca 1935.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Alban Berg · Vidi više »
Anne-Sophie Mutter
Anne.Sophie Mutter 2013. godine. Anne-Sophie Mutter (Rheinfelden, 29. lipnja 1963.), njemačka violinistica, jedna od najznačajnijih violinistica s prijelaza iz 20. u 21. stoljeće.
Novi!!: Herbert von Karajan i Anne-Sophie Mutter · Vidi više »
Anton Webern
Anton Friedrich Wilhelm von Webern (von u imenu odbacio 1918.; Beč, 3. prosinca 1883. – Mittersill, 15. rujna 1945.) je bio austrijski skladatelj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Anton Webern · Vidi više »
Arnold Schönberg
Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.
Novi!!: Herbert von Karajan i Arnold Schönberg · Vidi više »
Arturo Toscanini
'''Arturo Toscanini''' Arturo Toscanini (Parma, 25. ožujka 1867. – New York, 16. siječnja 1957.), talijanski dirigent Karijeru je počeo kao violončelist i zborovođa talijanske operne trupe, s kojom je debitirao kao dirigent 1886. prigodom tureneje u Rio de Janeiru.
Novi!!: Herbert von Karajan i Arturo Toscanini · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Herbert von Karajan i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Herbert von Karajan i Austro-Ugarska · Vidi više »
Čarobna frula
Kraljica noći, prizor iz prvog čina Čarobna frula (njemački: "Zauberflöte") opera je koju je skladao Wolfgang Amadeus Mozart 1791. godine na samrti, a libreto je napisao Emanuel Schikaneder.
Novi!!: Herbert von Karajan i Čarobna frula · Vidi više »
Béla Bartók
Béla Viktor János Bartók (Nagyszentmiklós, 25. ožujka 1881. – New York, 26. rujna 1945.), mađarski skladatelj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Béla Bartók · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Herbert von Karajan i Beč · Vidi više »
Bečka državna opera
Bečka državna opera Bečka državna opera oko 1900. Bečka državna opera (njem. Wiener Staatsoper, raniji naziv k.k. Hofoper) jedna je od znamenitosti na bečkom Ringu, najvažnija operna kuća Beča i jedna od najpoznatijih na svijetu.
Novi!!: Herbert von Karajan i Bečka državna opera · Vidi više »
Bečki filharmoničari
Zlatna dvorana ''Musikvereina'' u Beču, sjedište Bečkih filharmoničara Bečki filharmoničari (njem. Wiener Philharmoniker) naziv je najznačajnijega orkestra u Austriji i jednoga od najboljih simfonijskih orkestara u svijetu.
Novi!!: Herbert von Karajan i Bečki filharmoničari · Vidi više »
Berlinski filharmoničari
Berlinski filharmoničari (njem. Berliner Philharmoniker; engl. Berlin Philharmonic) su jedan od najpoznatijih i najboljih njemačkih i svjetskih simfonijskih orkestara.
Novi!!: Herbert von Karajan i Berlinski filharmoničari · Vidi više »
Carl Orff
Carl Orff (München, 10. srpnja 1895. – München, 29. ožujka 1982.), bio je njemački skladatelj, najpoznatiji po popularnoj scenskoj kantati Carmina Burana (1937.).http://www.orff.de/index.php?id.
Novi!!: Herbert von Karajan i Carl Orff · Vidi više »
CD
desno Kompaktni disk, kompaktna ploča ili češće samo kraće CD (od engl. Compact disk) je optički zapis razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvotno korišten samo kao medij za glazbu.
Novi!!: Herbert von Karajan i CD · Vidi više »
Chemnitz
Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Chemnitz · Vidi više »
Cincari
Makedonski pjevač Toše Proeski s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti Cincari (sami sebe nazivaju Armânji odnosno Makedonarmânji), jedna od najpoznatijih skupina Vlaha ili Aromuna nastanjena na području Srbije, Makedonije i Grčke.
Novi!!: Herbert von Karajan i Cincari · Vidi više »
Claude Debussy
Achille-Claude Debussy (22. kolovoza 1862. – 25. ožujka 1918.) bio je francuski skladatelj i pijanist.
Novi!!: Herbert von Karajan i Claude Debussy · Vidi više »
Denacifikacija
Mijenjanje naziva ulice bivše „Adolf-Hitler-Straße“ na prethodni naziv. Denacifikacija (njem. Entnazifizierung) je naziv za Savezničku inicijativu oslobađanja njemačkog i austrijskog društva, kulture, tiska, gospodarstva, pravosuđa i politike od nacionalsocijalističkog utjecaja.
Novi!!: Herbert von Karajan i Denacifikacija · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Herbert von Karajan i Dirigiranje · Vidi više »
Dmitrij Šostakovič
Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič (rus. Дми́трий Дми́триевич Шостако́вич, Sankt-Peterburg 12./25. rujna 1906. – Moskva, 9. kolovoza 1975.), bio je ruski skladatelj koji je živio i stvarao u doba Sovjetskoga Saveza.
Novi!!: Herbert von Karajan i Dmitrij Šostakovič · Vidi više »
Egejska Makedonija
Egejska Makedonija, Grčka Makedonija ili Makedonija (grč.: Μακεδονία / Makedonia) je povijesna i zemljopisna grčka pokrajina.
Novi!!: Herbert von Karajan i Egejska Makedonija · Vidi više »
Giacomo Puccini
Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (Lucca, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenog 1924.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Giacomo Puccini · Vidi više »
Glazbena nagrada Herbert von Karajan
Glazbena nagrada Herbert von Karajan (njem. Herbert-von-Karajan-Musikpreis) je godišnja nagrada koju izvrsnim glazbenicima, glazbenim ansamblima ili orkestrima dodjeljuje privatna Kulturna zaklada »Kazalište Baden-Baden« (Kulturstiftung Festspielhaus Baden-Baden).
Novi!!: Herbert von Karajan i Glazbena nagrada Herbert von Karajan · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Herbert von Karajan i Grci · Vidi više »
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Novi!!: Herbert von Karajan i Gustav Mahler · Vidi više »
Igor Stravinski
Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.
Novi!!: Herbert von Karajan i Igor Stravinski · Vidi više »
Jean Sibelius
Jean Sibelius (Hämeenlinna, 8. prosinca 1865. – Järvenpää, 20. rujna 1957.), finski skladatelj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Jean Sibelius · Vidi više »
Joseph Haydn
Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Herbert von Karajan i Joseph Haydn · Vidi više »
Klasična glazba
Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.
Novi!!: Herbert von Karajan i Klasična glazba · Vidi više »
Kozani
Kozani (grčki: Κοζάνη) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Kozani · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Herbert von Karajan i Kranjska · Vidi više »
La Scala
Unutrašnjost ''La Scale'' Teatro alla Scala – ili samo La Scala – svjetski je poznata operna kuća u Milanu u Italiji.
Novi!!: Herbert von Karajan i La Scala · Vidi više »
Leni Riefenstahl
Helene Berta Amalie "Leni" Riefenstahl (Berlin, 22. kolovoza, 1902. – Pöcking, 8. rujna, 2003.) je bila njemačka glumica, filmska producentica i jedna od najvećih ženskih redateljica i umjetnica svih vremena.
Novi!!: Herbert von Karajan i Leni Riefenstahl · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Herbert von Karajan i London · Vidi više »
Ludwig van Beethoven
Ludwig van Beethoven(Bonn, 16./17. prosinca 1770. – Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premostio bečku klasiku 18.
Novi!!: Herbert von Karajan i Ludwig van Beethoven · Vidi više »
Luzern
Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Luzern · Vidi više »
Maurice Ravel
Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. – Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma.
Novi!!: Herbert von Karajan i Maurice Ravel · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Herbert von Karajan i Milano · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Herbert von Karajan i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
Paul Hindemith
Paul Hindemith (Hanau, 16. studenog 1895. – Frankfurt na Majni, 28. prosinca 1963.), njemački skladatelj i glazbeni teoretičar.
Novi!!: Herbert von Karajan i Paul Hindemith · Vidi više »
Periferija Zapadna Makedonija
Zapadna Makedonija (grčki: Δυτικής Μακεδονίας) je jedna od trinaest grčkih periferija.
Novi!!: Herbert von Karajan i Periferija Zapadna Makedonija · Vidi više »
Philips
Philips je jedna od većih tvrtki na svijetu, sa sjedištem u Amsterdamu, Nizozemskoj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Philips · Vidi više »
Richard Strauss
Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen, 8. rujna 1949.), njemački skladatelj.
Novi!!: Herbert von Karajan i Richard Strauss · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: Herbert von Karajan i Richard Wagner · Vidi više »
Rumelija
Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.
Novi!!: Herbert von Karajan i Rumelija · Vidi više »
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Novi!!: Herbert von Karajan i Salzburg · Vidi više »
Saska (pokrajina)
Saska, službeno Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.
Novi!!: Herbert von Karajan i Saska (pokrajina) · Vidi više »
Sergej Prokofjev
Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 27. travnja 1891. – Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX. stoljeća.
Novi!!: Herbert von Karajan i Sergej Prokofjev · Vidi više »
Simfonija br. 9 (Beethoven)
Simfonija br.
Novi!!: Herbert von Karajan i Simfonija br. 9 (Beethoven) · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Herbert von Karajan i Slaveni · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Herbert von Karajan i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Herbert von Karajan i Slovenija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Herbert von Karajan i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Herbert von Karajan i Srbija · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Herbert von Karajan i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Tristan i Izolda (opera)
Tristan i Izolda (izvorni njemački naziv Tristan und Isolde) opera je u tri čina, koju je u razdoblju 1857. – 1859. napisao Richard Wagner.
Novi!!: Herbert von Karajan i Tristan i Izolda (opera) · Vidi više »
Ulm
Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.
Novi!!: Herbert von Karajan i Ulm · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Herbert von Karajan i UNESCO · Vidi više »
Upravna podjela Osmanskog Carstva
Osmanlijsko carstvo, 1481. – 1683. Zajedno s njegovim provincijama, Osmansko carstvo se sastojalo od tri sizerenske države koje čine (Krimski Kanat, Vlaška, Moldavija) i Transilvanija, kneževine pod sizerenstvom Porte.
Novi!!: Herbert von Karajan i Upravna podjela Osmanskog Carstva · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Herbert von Karajan i 16. srpnja · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert von Karajan i 1908. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert von Karajan i 1989. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Herbert von Karajan i 20. stoljeće · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Herbert von Karajan i 5. travnja · Vidi više »
