Sličnosti između Hercegovina i Mostar
Hercegovina i Mostar imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čitluk, Blatina, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Buna (rijeka), Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Donja Drežnica, Drugi svjetski rat, Federacija Bosne i Hercegovine, Grude, Hercegovačko-neretvanska županija, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Humska zemlja, Jesen, Kosače, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Ljubuški, Međugorje, Mir u Srijemskim Karlovcima, Neretva, Nevesinje, Nezavisna Država Hrvatska, Njemačka, Oborina, Prenj, Primorska banovina, ..., Radobolja, Srbi, Sredozemna klima, Stjepan Vukčić Kosača, Velež. Proširite indeks (5 više) »
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Hercegovina i Čitluk · Mostar i Čitluk ·
Blatina
Butelja blatine iz okoline Čitluka Blatina (blatina crna, tribidrag, praznobačva, zlorod) je crna autohtona sorta grožđa Hercegovine.
Blatina i Hercegovina · Blatina i Mostar ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Hercegovina · Bošnjaci i Mostar ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Mostar ·
Buna (rijeka)
Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara.
Buna (rijeka) i Hercegovina · Buna (rijeka) i Mostar ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hercegovina · Dalmacija i Mostar ·
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Dalmacija (rimska provincija) i Hercegovina · Dalmacija (rimska provincija) i Mostar ·
Donja Drežnica
Donja Drežnica je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Donja Drežnica i Hercegovina · Donja Drežnica i Mostar ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Hercegovina · Drugi svjetski rat i Mostar ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegovina · Federacija Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Grude i Hercegovina · Grude i Mostar ·
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Hercegovačko-neretvanska županija i Hercegovina · Hercegovačko-neretvanska županija i Mostar ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hercegovina i Hrvatska · Hrvatska i Mostar ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Hercegovina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Mostar ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Hercegovina i Humska zemlja · Humska zemlja i Mostar ·
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Hercegovina i Jesen · Jesen i Mostar ·
Kosače
Grb velikaške obitelji Kosača Kosače, velikaška obitelj u srednjovjekovnoj Bosni čiji su se posjedi nalazili oko spoja rijeka Pive i Tare i u gornjem Podrinju u okolici Foče, gdje se nalazilo selo Kosač (terra detta Cossac), po kojem je obitelj vjerojatno dobila ime.
Hercegovina i Kosače · Kosače i Mostar ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hercegovina i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Mostar ·
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Hercegovina i Krš · Krš i Mostar ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Ljubuški · Ljubuški i Mostar ·
Međugorje
Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.
Hercegovina i Međugorje · Međugorje i Mostar ·
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Hercegovina i Mir u Srijemskim Karlovcima · Mir u Srijemskim Karlovcima i Mostar ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hercegovina i Neretva · Mostar i Neretva ·
Nevesinje
Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.
Hercegovina i Nevesinje · Mostar i Nevesinje ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska · Mostar i Nezavisna Država Hrvatska ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Hercegovina i Njemačka · Mostar i Njemačka ·
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Hercegovina i Oborina · Mostar i Oborina ·
Prenj
Prenj je planinski masiv u sjeverozapadnom dijelu istočne Hercegovine s mnogim vrhovima od kojih je najviši Zelena glava (2123 metra n/m).
Hercegovina i Prenj · Mostar i Prenj ·
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Hercegovina i Primorska banovina · Mostar i Primorska banovina ·
Radobolja
Radobolja je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Radobolja · Mostar i Radobolja ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hercegovina i Srbi · Mostar i Srbi ·
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Hercegovina i Sredozemna klima · Mostar i Sredozemna klima ·
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Hercegovina i Stjepan Vukčić Kosača · Mostar i Stjepan Vukčić Kosača ·
Velež
Mostar, grad podno Veleža Velež je vapnenačka planina u istočnoj Hercegovini, istočno od grada Mostara i rijeke Neretve.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hercegovina i Mostar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hercegovina i Mostar
Usporedba između Hercegovina i Mostar
Hercegovina ima 179 odnose, a Mostar ima 501. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 5.15% = 35 / (179 + 501).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hercegovina i Mostar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: