Brže od pregledniku!
58 odnosi: Arhitektura, Austrija, Austrijanci, Đakovačka katedrala, Đakovo, Župa, Beč, Biskup, Budimpešta, Budinščina, Crkva, Crkva sv. Katarine u Zagrebu, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Crkva sv. Trojice u Bjelovaru, Dugo Selo, Evangelička crkva u Zagrebu, Friedrich von Schmidt, Gustav Baron, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ilok, Italija, Izidor Kršnjavi, Johannes Clausen, Josip Juraj Strossmayer, Kaptol zagrebački, Karl Rösner, Köln, Kutina, Marija Bistrica, Međimurska županija, Mirogoj, Muzej za umjetnost i obrt, Novi dvori u Zaprešiću, Ozalj, Pariz, Prvi svjetski rat, Srijem, Sveti Martin, Sveučilište u Zagrebu, Tounj, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trst, Vitraj, Zagreb, Zagrebačka katedrala, Zaprešić, 17. travnja, 18. listopada, 1845., ..., 1876., 1882., 1885., 1886., 19. stoljeće, 1900., 1926., 2014.. Proširite indeks (8 više) »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Hermann Bollé i Arhitektura · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hermann Bollé i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Hermann Bollé i Austrijanci · Vidi više »
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Novi!!: Hermann Bollé i Đakovačka katedrala · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Hermann Bollé i Đakovo · Vidi više »
Župa
Župa (grč. paroikia - stanovati blizu) ili župna zajednica, najmanja je upravna jedinica u kršćanskim crkvama.
Novi!!: Hermann Bollé i Župa · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Hermann Bollé i Beč · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Hermann Bollé i Biskup · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Hermann Bollé i Budimpešta · Vidi više »
Budinščina
Budinščina je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Hermann Bollé i Budinščina · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Hermann Bollé i Crkva · Vidi više »
Crkva sv. Katarine u Zagrebu
Crkva svete Katarine Aleksandrijske je barokna crkva u Zagrebu, najpoznatija hrvatska barokna crkva.
Novi!!: Hermann Bollé i Crkva sv. Katarine u Zagrebu · Vidi više »
Crkva sv. Marka u Zagrebu
Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.
Novi!!: Hermann Bollé i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »
Crkva sv. Trojice u Bjelovaru
Crkva svete Trojice u Bjelovaru je pravoslavna crkva s kraja 18.
Novi!!: Hermann Bollé i Crkva sv. Trojice u Bjelovaru · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Hermann Bollé i Dugo Selo · Vidi više »
Evangelička crkva u Zagrebu
Evangelička crkva u Zagrebu (mađarski: Evangélikus Egyház Zágrábban, njemački: Evangelische Kirche in Zagreb, slovački: Evanjelický kostol v Záhrebe) evangelička je crkva u Zagrebu.
Novi!!: Hermann Bollé i Evangelička crkva u Zagrebu · Vidi više »
Friedrich von Schmidt
Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila.
Novi!!: Hermann Bollé i Friedrich von Schmidt · Vidi više »
Gustav Baron
Gustav Baron Gustav Baron (Kutina, 16. listopada 1847. – Zagreb, 18. ožujka 1914.) bio je rektor Zagrebačkog sveučilišta (1885. – 1886.) i edoviti profesor uvodnih znanosti u Novi zavjet i tumačenje Sv.
Novi!!: Hermann Bollé i Gustav Baron · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hermann Bollé i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Hermann Bollé i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Hermann Bollé i Ilok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hermann Bollé i Italija · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Hermann Bollé i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Johannes Clausen
Johannes Clausen (Garding, Schleswig-Holstein, 31. srpnja 1855. Graz, 10. prosinca 1927.) je danski slikar i dekorater koji je živio i radio u Hrvatskoj i Austriji.
Novi!!: Hermann Bollé i Johannes Clausen · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Hermann Bollé i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Hermann Bollé i Kaptol zagrebački · Vidi više »
Karl Rösner
Karl Rösner (Carl Roesner) (Beč, 19. lipnja 1804. – Steyr, 13. srpnja 1869.) bečki je arhitekt.
Novi!!: Hermann Bollé i Karl Rösner · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Hermann Bollé i Köln · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hermann Bollé i Kutina · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Hermann Bollé i Marija Bistrica · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Hermann Bollé i Međimurska županija · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Hermann Bollé i Mirogoj · Vidi više »
Muzej za umjetnost i obrt
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt minijatura Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi.
Novi!!: Hermann Bollé i Muzej za umjetnost i obrt · Vidi više »
Novi dvori u Zaprešiću
Novi dvori 1895. godine Novi dvori za vrijeme obnove Novi dvori (lat. Curia nova) su jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Hermann Bollé i Novi dvori u Zaprešiću · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hermann Bollé i Ozalj · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Hermann Bollé i Pariz · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Hermann Bollé i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Hermann Bollé i Srijem · Vidi više »
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Novi!!: Hermann Bollé i Sveti Martin · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Hermann Bollé i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tounj
Tounj je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Hermann Bollé i Tounj · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Hermann Bollé i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Hermann Bollé i Trst · Vidi više »
Vitraj
Rovišću Vitraj ili vitraž (franc. vitrail) je posebnim načinom oslikano staklo, najčešće na crkvenim prozorima, povezano olovnim okvirićima.
Novi!!: Hermann Bollé i Vitraj · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hermann Bollé i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Hermann Bollé i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Hermann Bollé i Zaprešić · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Hermann Bollé i 17. travnja · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Hermann Bollé i 18. listopada · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 1845. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 1876. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 1882. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 1886. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Hermann Bollé i 1900. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Hermann Bollé i 1926. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hermann Bollé i 2014. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bollè, Herman Bollé, Hermann Bolle.
