Sadržaj
64 odnosi: Akadski jezik, Alep, Amarna, Amenofis III., Anatolija, Anitta, Arinna, Asirci, Asirija, İzmir, Češka, Babilon, Bakar, Bedřich Hrozný, Biblija, Biološko oružje, Bitka kod Kadeša, Cilicija, Cipar, Drevni Egipat, Eknaton, Eufrat, Građanski rat, Hati, Hatski jezik, Hattusili I., Hatuša, Hetitski jezik, Hurijski jezik, Huriti, Indoeuropljani, Indoeuropski jezici, Kanaan, Karkemiš, Kasiti, Kiklopsko zidanje, Klinopis, Kolonija, Kovine, Labarna, Leipzig, Lidijski jezik, Logogram (razdvojba), Luvijci, Mala Azija, Matica hrvatska, Megalitska kultura, Mezopotamija, Milet, Mitani, ... Proširite indeks (14 više) »
- Anatolski narodi
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Pogledaj Hetiti i Akadski jezik
Alep
Alep (حلب, Ḥalab) je grad u sjevernoj Siriji i sjedište pokrajine Alep, najnaseljenije u Siriji.
Pogledaj Hetiti i Alep
Amarna
Ruševine malog Atonovog hrama Amarna (poznata i kao el-Amarna ili Tell el-Amarna) je bila prijestolnica faraona Ekhnatona koji ju je sagradio na mjestu koje je on smatrao svetim.
Pogledaj Hetiti i Amarna
Amenofis III.
kartuši s lijeva. Portret '''Amenofisa III.''' (dio nestale skulpture) u dioritu, Egipatski muzej, Berlin. Amenofis III. (izvorno Amenhotep III.) je bio egipatski faraon iz XVIII. Dinastije.
Pogledaj Hetiti i Amenofis III.
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Pogledaj Hetiti i Anatolija
Anitta
Anitta (18. st. pr. Kr.) bio je kralj Kuššare i Neše (Kaniš).
Pogledaj Hetiti i Anitta
Arinna
Arinna je bila veliko kultno središte hetitske božice Sunca, poznate kao dUTU URUArinna "Sunčeva božica Arinne (likijski Arñna, grčki Xanthos)".
Pogledaj Hetiti i Arinna
Asirci
Asirci može značiti.
Pogledaj Hetiti i Asirci
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Pogledaj Hetiti i Asirija
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Pogledaj Hetiti i İzmir
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Hetiti i Češka
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Pogledaj Hetiti i Babilon
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Pogledaj Hetiti i Bakar
Bedřich Hrozný
Bedřich Hrozný Bedřich Hrozný (Lysá nad Labem, Češka, Austro-Ugarska, 6. svibnja 1879. – Prag, 18. prosinca 1952.), češki arheolog i jezikoslovac.
Pogledaj Hetiti i Bedřich Hrozný
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Hetiti i Biblija
Biološko oružje
Simbol za biološku opasnost Potpisnici konvencije o zabrani biološkog oružja (države koje je nisu potpisale označene su crvenom bojom) Biološko oružje je oružje za masovno uništenje koje se koristi u ratu i koje djeluje putem patogenih mikroorganizama (bakterija, virusa, toksina ili drugih organizama koji izazivaju bolesti).
Pogledaj Hetiti i Biološko oružje
Bitka kod Kadeša
Bitka kod Kadeša, koja se vodila 1296. pr. Kr., po egipatskom kalendaru - Peta Godina III Šemia Dana Devetog - smatra se jednom od najvećih bitaka staroga doba, a spada i u prve bitke koje se mogu rekonstruirati.
Pogledaj Hetiti i Bitka kod Kadeša
Cilicija
Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.
Pogledaj Hetiti i Cilicija
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Hetiti i Cipar
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Hetiti i Drevni Egipat
Eknaton
Eknaton i Nefertiti sa svojom djecom, reljef iz AmarneAmenhotep IV., ili grčki Amenofis IV., poznatiji pod imenom Eknaton je bio egipatski kralj faraon iz 18. dinastije.
Pogledaj Hetiti i Eknaton
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Pogledaj Hetiti i Eufrat
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Pogledaj Hetiti i Građanski rat
Hati
Hati su bili drevni narod koji je živio u "zemlji Hatti" u današnjoj središnjoj i jugoistočnoj Anatoliji (Mala Azija).
Pogledaj Hetiti i Hati
Hatski jezik
Hatski jezik (ISO 639-3: xht; het. hattili) je jezik drevnih Hata, izumrli jezik koji se govorio u Anatoliji.
Pogledaj Hetiti i Hatski jezik
Hattusili I.
Ḫattušili I. (Labarna II.) (~1650. pr. Kr. - ~1620. pr. Kr.) bio je hetitski kralj, nasljednik Labarne.
Pogledaj Hetiti i Hattusili I.
Hatuša
Hatuša ili Hatušaš (URUḪa-at-tu-ša, tj. Ḫattuša; turski: Hattuşaş) bila je glavni grad Hetitskog Carstva.
Pogledaj Hetiti i Hatuša
Hetitski jezik
Hetitski jezik (nešili; ISO 639-3: hit) je jezik drevnih Hetita, najstariji zapisani indo-europski jezik.
Pogledaj Hetiti i Hetitski jezik
Hurijski jezik
Hurijski ili huritski (het. hurlili; ISO 639-3: xhu) jezik je uobičajeni naziv za jezik Hurijaca, naroda koji je živio u sjevernoj Mezopotamiji između 230. pr. Kr. do oko 1000. pr. Kr. Hurijski je bio jezik kraljevstva Mitani u sjevernoj Mezopotamiji.
Pogledaj Hetiti i Hurijski jezik
Huriti
brončanom dobu (označeno ljubičastom bojom) Huriti ili Hurijci (hur. Ḫu-ur-ri) su bili narod Starog Istoka tijekom brončanog doba.
Pogledaj Hetiti i Huriti
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Pogledaj Hetiti i Indoeuropljani
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Pogledaj Hetiti i Indoeuropski jezici
Kanaan
Područje Palestine u kojoj se nalazi zemlja Kanaan Kanaan je naziv za područje zapadno od Jordana i Mrtvog mora u doba prije doseljenja Izraelaca.
Pogledaj Hetiti i Kanaan
Karkemiš
Zemljovid u 2. tisućljeću pr. Kr., na kojoj je prikazan Karkemiš Karkemiš ili Carchemish (Europus u grčko-rimskim izvorima) bio je važan grad u Mitanskom i Hetitskom Carstvu, na današnjoj granici između Turske i Sirije.
Pogledaj Hetiti i Karkemiš
Kasiti
16. – 12. stoljeće pr. Kr.) Kasiti ili Kosejci su bili drevni narod prvotno nastanjen podno planinskog masiva Zagros na zapadu današnjeg Irana.
Pogledaj Hetiti i Kasiti
Kiklopsko zidanje
Kiklopsko zidanje je građevinska tehnika koja za podizanje ziđa koristi masivne, često megalitske kamene blokove, koji su u pravilu samo neznatno obrađeni, te spojeni u zid "u suho", bez veziva.
Pogledaj Hetiti i Kiklopsko zidanje
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Pogledaj Hetiti i Klinopis
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Pogledaj Hetiti i Kolonija
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj Hetiti i Kovine
Labarna
Labarna (znan i kao Labarna I. u literaturi) (~1680. pr. Kr. - ~1650. pr. Kr.) bio je kralj Hetita.
Pogledaj Hetiti i Labarna
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Pogledaj Hetiti i Leipzig
Lidijski jezik
Lidijski jezik (ISO 639-3: iso639-3:xld xld) je jezik drevnih Lidijaca koji spada u indo-europsku jezičnu porodicu, odnosno u podskupinu anatolijskih jezika.
Pogledaj Hetiti i Lidijski jezik
Logogram (razdvojba)
* logogram - pismeni znak (simbol) koji označava čitavu riječ ili frazu.
Pogledaj Hetiti i Logogram (razdvojba)
Luvijci
Područje koje su naseljavali Luvijci Luvijci su bili indoeuropski narod srodan Hetitima.
Pogledaj Hetiti i Luvijci
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Hetiti i Mala Azija
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Hetiti i Matica hrvatska
Megalitska kultura
Stonehenge Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa.
Pogledaj Hetiti i Megalitska kultura
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Pogledaj Hetiti i Mezopotamija
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Pogledaj Hetiti i Milet
Mitani
Mitani oko 1400. pr. Kr. Mitani (het. Mi-ta-an-ni ili Mi-it-ta-ni; akad. Ḫa-ni-gal-bat) je naziv za huritsko kraljevstvo koje je između približno 1500. i 1300. pr. Kr. obuhvaćalo sjever Mezopotamije, jugoistok Anatolije i sjeverozapada Iranske visoravni.
Pogledaj Hetiti i Mitani
Muršiliš
Muršili II je bio vladar Hetitskog Carstva (Novo kraljevstvo) od cca.
Pogledaj Hetiti i Muršiliš
Pitḫana
Pitḫana (ili Pithana) bio je kralj Kuššare i Kaniša.
Pogledaj Hetiti i Pitḫana
Prefektura Ahaja
Аhaja je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Zapadne Grčke.
Pogledaj Hetiti i Prefektura Ahaja
Ramzes II.
Ramses II. Ramzes II.
Pogledaj Hetiti i Ramzes II.
Ranko Matasović
Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.
Pogledaj Hetiti i Ranko Matasović
Riton
Keramička kultna posuda (riton) s četiri (životinjske) noge koja se koristila u Danilskoj kulturi.Ekbatani (''Nacionalni muzej u Iranu'', Teheran) Apuliji (muzej u Parizu) Riton (perz. تکوک: „Takuk“; grč. rhytos) je drevna posuda za čuvanje tekućina namijenjenih za obrede.
Pogledaj Hetiti i Riton
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Hetiti i Sirija
Tigris
Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Hetiti i Tigris
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Hetiti i Turska
Tutankamon
Tutankamon, također i Tutankhamon (Tutanhamun) (Drevni Egipat, o. 1341. pr. Kr. – Drevni Egipat, o. 1323. pr. Kr.) bio je 12.
Pogledaj Hetiti i Tutankamon
Vaza
Kineska ukrasna vaza Vaza (njemački: Vase, latinski: vas) ukrasna je posuda koja ima nepokrivenu gornju stranicu.
Pogledaj Hetiti i Vaza
14. stoljeće pr. Kr.
Položaj Mitanskog carstva Poprsje Nefertiti u Starom muzeju, Berlin Poprsje Tutmozisa IV.
Pogledaj Hetiti i 14. stoljeće pr. Kr.
17. stoljeće pr. Kr.
Freska iz Mikene Hamurabijev zakonik Shematski prikaz diska iz Faitosa.
Pogledaj Hetiti i 17. stoljeće pr. Kr.
24. prosinca
24.
Pogledaj Hetiti i 24. prosinca
Vidi također
Anatolski narodi
- Hetiti
- Luvijci