Brže od pregledniku!
184 odnosi: Agripa (astronom), Al-Biruni, Albert Einstein, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Antika, Apogej, Arhimed, Aristarh, Aristarh sa Samosa, Aristotel, Armilarna sfera, Astrolab, Astrologija, Astrometrija, Astronom, Astronomija, Astronomski objekt, Atenska škola, Atlant, Atmosferska refrakcija, Škorpion (zviježđe), İznik, Babilon, Babilonija, Beros, Bitinija, Bursa, Ciceron, Deklinacija (astronomija), Dikearh, Edmond Halley, Efemeride, Egipatski kalendar, Ekliptički koordinatni sustav, Ekliptika, Ekvator, Elipsa, Ep, Epoha (astronomija), Eratosten, Eudoks iz Knida, Europska svemirska agencija, Geograf, Geografija, Globus (svijet), Grad, Gravitacija, Grčka, Grčki jezik, ..., Grci, Hebrejski kalendar, Helenizam, Indija, Isaac Newton, James Bradley, Jarčeva obratnica, Jean le Rond d'Alembert, Jean-Baptiste Joseph Delambre, Johannes Kepler, John Flamsteed, Joseph-Louis Lagrange, Kaldeja, Kalendar, Klaudije Ptolemej, Kos, Kovanica, Latinski jezik, Lazare Carnot, Leonhard Euler, Livije, Lunisolarni kalendar, Maglica, Magnituda (astronomija), Matematičar, Matematika, Međunarodna astronomska unija, Menelaj, Messier 44, Meton, Mira Ceti, Mjerenje, Mjesečeve mijene, Mjesec, Mramorno more, Nebeska mehanika, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski polovi, Nikola Kopernik, Oblaci, Opća teorija relativnosti, Orbita, Pap Aleksandrijski, Paralaksa, Pi, Pitagorin poučak, Planet, Platonova godina, Plinije Stariji, Pomrčina, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Poučak, Pr. Kr., Precesija, Prividna magnituda, Proklo, Proljetna točka, Ptolemejev poučak, Rafael, Rakova obratnica, Ravnodnevica, Retrogradno gibanje, Rod (otok), Sam, Seksagezimalni brojevni sustav, Simon Newcomb, Sinodički mjesec, Sjever, Stara Grčka, Strabon, Sunce, Suncostaj, Supernova, Teba (Egipat), Trigonometrija, Trigonometrijske funkcije, Trokut, Tropska godina, Turska, Tycho Brahe, Ulug-beg, Vezuv, Vrijeme (fizika), Vulkan, Zapad, Zemljina precesija, Zemljopisna širina, Zemljopisne koordinate, Zemljopisni koordinatni sustav, Zviježđe, Zvijezda, Zvjezdana godina, Zvjezdani katalog, 1. stoljeće, 1. stoljeće pr. Kr., 10. pr. Kr., 11. rujna, 13. prosinca, 135. pr. Kr., 14. ožujka, 1437., 146. pr. Kr., 1609., 1817., 1898., 1899., 19. lipnja, 19. ožujka, 1975., 1990., 2. stoljeće pr. Kr., 200. pr. Kr., 201. pr. Kr., 22. rujna, 23. prosinca, 24. ožujka, 26. prosinca, 26. studenoga, 26. veljače, 27. lipnja, 27. siječnja, 28. lipnja, 3. stoljeće pr. Kr., 330. pr. Kr., 331. pr. Kr., 382. pr. Kr., 4. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr., 747. pr. Kr., 79., 964.. Proširite indeks (134 više) »
Agripa (astronom)
Agripa (? - 92. po. Kr.), grčki astronom.
Novi!!: Hiparh i Agripa (astronom) · Vidi više »
Al-Biruni
Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.
Novi!!: Hiparh i Al-Biruni · Vidi više »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Hiparh i Albert Einstein · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Hiparh i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Hiparh i Aleksandrija · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Hiparh i Antika · Vidi više »
Apogej
hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec. Apogej (prema grč. ἀπόγεıος: udaljen od Zemlje) je najudaljenija točka na Mjesečevoj stazi (405 503 kilometara) ili stazama umjetnih satelita do Zemljina središta. .
Novi!!: Hiparh i Apogej · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Hiparh i Arhimed · Vidi više »
Aristarh
* Aristarh sa Samosa.
Novi!!: Hiparh i Aristarh · Vidi više »
Aristarh sa Samosa
Pogled na krater Aristarh (lijevo) i Herod (desno) Djelomična pomrčina Mjeseca. Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce. U pogledu na to bio je pod utjecajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "središnju vatru" poistovjetio sa Suncem. Međutim astronomske su mu ideje odbačene u korist geocentričnih teorija Aristotela i Ptolomeja, sve dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspješno oživio Nikola Kopernik, a razradili i proširili Johannes Kepler i Isaac Newton. Kada promatramo Sunce ono izgleda poput kugle kutnog promjera oko 0.5°. Kada bismo nogometnu loptu postavili na udaljenost od 50 metara, ona bi točno pokrivala Sunčevu ploču, pa možda stoga i nije čudno da su prva razmišljanja o Suncu vjerojatno vodila zaključku da se radi o običnoj vatrenoj lopti, prilično male veličine. Aristarh je najvjerojatnije bio prvi čovjek koji je shvatio da je Sunce u stvarnosti mnogo veće. Na temelju opažanja procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihova obujma ili volumena. Sunce je našao većim od Zemlje, a Mjesec manjim. Izostanak paralakse i nepromjenjivi je raspored zvijezda tumačio njihovom velikom udaljenošću. Mjesečev krater Aristarh nosi ime u njegovu čast.
Novi!!: Hiparh i Aristarh sa Samosa · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Hiparh i Aristotel · Vidi više »
Armilarna sfera
Armilarna sfera iz 1585. napravljena u Kasselu (danas u ''Nordijskom muzeju'' u Stockholmu). Armilarna sfera (prema lat. armilla: narukvica, obruč) je stara astronomska naprava za mjerenje koordinata nebeskih tijela i za poduku iz astronomije.
Novi!!: Hiparh i Armilarna sfera · Vidi više »
Astrolab
Astrolab iz 16. stoljeća. Astrolab (lat. Astrolabium) je povijesni astronomski instrument za mjerenje kutova koji su koristili klasični astronomi i astrolozi.
Novi!!: Hiparh i Astrolab · Vidi više »
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Novi!!: Hiparh i Astrologija · Vidi više »
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Hiparh i Astrometrija · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Hiparh i Astronom · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Hiparh i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Hiparh i Astronomski objekt · Vidi više »
Atenska škola
Atenska škola je monumentalna Rafaelova freska u tzv.
Novi!!: Hiparh i Atenska škola · Vidi više »
Atlant
Atlas nosi na plećima nebeski svod Atlas ili Atlant (grč., Atlas) u grčkoj mitologiji jedan je od Titana, koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi nebeski svod.
Novi!!: Hiparh i Atlant · Vidi više »
Atmosferska refrakcija
Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi. Slika Mjeseca djelomično zasjenjena Zemljinskom atmosferom, snimljena iz svemirske letjelice "Discovery". Vidljivi oblik Mjeseca u donjem dijelu više nije kružan zbog atmosferskog loma svjetlosti. access-date.
Novi!!: Hiparh i Atmosferska refrakcija · Vidi više »
Škorpion (zviježđe)
Škorpion (lat. Scorpius), jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Vage na zapadu i Strijelca na istoku.
Novi!!: Hiparh i Škorpion (zviježđe) · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Hiparh i İznik · Vidi više »
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Novi!!: Hiparh i Babilon · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Hiparh i Babilonija · Vidi više »
Beros
Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“, grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)Becker, Udo, Leksikon astrologije, str.
Novi!!: Hiparh i Beros · Vidi više »
Bitinija
Rimskog Carstva 125. pr. Kr. Bitinija je povijesna regija, kraljevstvo i rimska provincija na sjeveroistoku Male Azije, omeđena Propontisom, tračkim Bosporom i Euksinom (današnje Crno more).
Novi!!: Hiparh i Bitinija · Vidi više »
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Novi!!: Hiparh i Bursa · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Hiparh i Ciceron · Vidi više »
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Hiparh i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »
Dikearh
Dikearh (grč. Δικαίαρχος; Messina, oko 350. pr. Kr. − oko 285. pr. Kr.), starogrčki filozof, kartograf, zemljopisac, geodet, matematičar i književnik.
Novi!!: Hiparh i Dikearh · Vidi više »
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Novi!!: Hiparh i Edmond Halley · Vidi više »
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Novi!!: Hiparh i Efemeride · Vidi više »
Egipatski kalendar
Drevni egipatski kalendar poznatiji kao Annus Vagus ili "Pomična godina" imao je godinu podijeljenu u 12 mjeseci s po 30 dana, a na kraju svake godine se dodavalo pet dana.
Novi!!: Hiparh i Egipatski kalendar · Vidi više »
Ekliptički koordinatni sustav
nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.
Novi!!: Hiparh i Ekliptički koordinatni sustav · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Hiparh i Ekliptika · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Hiparh i Ekvator · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Hiparh i Elipsa · Vidi više »
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Novi!!: Hiparh i Ep · Vidi više »
Epoha (astronomija)
U astronomiji, epoha je referentna vremenska točka za koju se određuje položaj na nebeskoj sferi.
Novi!!: Hiparh i Epoha (astronomija) · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Hiparh i Eratosten · Vidi više »
Eudoks iz Knida
Atlas nosi na plećima nebeski svod. Eudoks iz Knida (grč. Εὔδοξος, Eúdoksos; ?, oko 408. pr. Kr. – ?, oko 355. pr. Kr.), grčki matematičar i astronom.
Novi!!: Hiparh i Eudoks iz Knida · Vidi više »
Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.
Novi!!: Hiparh i Europska svemirska agencija · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Hiparh i Geograf · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Hiparh i Geografija · Vidi više »
Globus (svijet)
Globus Globus je trodimenzionalni kartografski prikaz Zemlje, nekog svemirskog tijela ili prividne nebeske sfere na umanjenom modelu u obliku sfere (kugle).
Novi!!: Hiparh i Globus (svijet) · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Hiparh i Grad · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Hiparh i Gravitacija · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Hiparh i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Hiparh i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Hiparh i Grci · Vidi više »
Hebrejski kalendar
Hebrejski kalendar (הלוח העברי) ili židovski kalendar je godišnji kalendar koji se koristi u judaizmu.
Novi!!: Hiparh i Hebrejski kalendar · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Hiparh i Helenizam · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Hiparh i Indija · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Hiparh i Isaac Newton · Vidi više »
James Bradley
James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.
Novi!!: Hiparh i James Bradley · Vidi više »
Jarčeva obratnica
paralela Jarčeva obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koja se nalazi 23° 26' 22" (stupnjevi, minute, sekunde) južno od ekvatora.
Novi!!: Hiparh i Jarčeva obratnica · Vidi više »
Jean le Rond d'Alembert
Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.
Novi!!: Hiparh i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »
Jean-Baptiste Joseph Delambre
Jean-Baptiste Joseph Delambre, (Amiens, 19. rujna 1749. — Paris, 19. kolovoza 1822.), bio je francuski astronom.
Novi!!: Hiparh i Jean-Baptiste Joseph Delambre · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Hiparh i Johannes Kepler · Vidi više »
John Flamsteed
John Flamsteed Sir John Flamsteed FRS (Denby, Derbyshire, 19. kolovoza (1646.- Burstow, Surrey, 31. kolovoza 1719.), bio je engleski astronom i prvi nositelj naslova kraljevskog astronoma.
Novi!!: Hiparh i John Flamsteed · Vidi više »
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Novi!!: Hiparh i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »
Kaldeja
Kaldeja i okolne zemlje. Kaldeja (akadski: Kasdu, asirski: Kaldū, Khaldū, hebrejski: Kašdim) antički je naziv za jugoistočno područje Mezopotamije, odnosno zapadni dio nekadašnjega Sumera.
Novi!!: Hiparh i Kaldeja · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Hiparh i Kalendar · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Hiparh i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Kos
Kos (lat. Turdus merula) je ptica iz porodice Turdidae, reda vrapčarki.
Novi!!: Hiparh i Kos · Vidi više »
Kovanica
Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.
Novi!!: Hiparh i Kovanica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hiparh i Latinski jezik · Vidi više »
Lazare Carnot
Lazare Nicolas Marguerite Carnot, (Nolay, Côte-d'Or, 13. svibnja 1753. – Magdeburg, 2. kolovoza 1823.), bio je francuski časnik, političar i matematičar.
Novi!!: Hiparh i Lazare Carnot · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Hiparh i Leonhard Euler · Vidi više »
Livije
''Ab Urbe condita'', 1714. Tit Livije (59. pr. K. - 17.), rimski povjesničar čije je djelo Povijest Rima (Ab Urbe condita) glavni izvor za proučavanje najstarije rimske povijesti.
Novi!!: Hiparh i Livije · Vidi više »
Lunisolarni kalendar
Lunisolarni kalendar jest kalendar u mnogim kulturama čiji datumi kazuju Mjesečeve faze i vrijeme solarne godine.
Novi!!: Hiparh i Lunisolarni kalendar · Vidi više »
Maglica
zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.
Novi!!: Hiparh i Maglica · Vidi više »
Magnituda (astronomija)
Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.
Novi!!: Hiparh i Magnituda (astronomija) · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Hiparh i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Hiparh i Matematika · Vidi više »
Međunarodna astronomska unija
Međunarodna astronomska unija (engl. International Astronomical Union, akr. IAU, franc. Union astronomique internationale, akr. UAI), organizacija koja okuplja nacionalne astronomske organizacije iz svih dijelova svijeta.
Novi!!: Hiparh i Međunarodna astronomska unija · Vidi više »
Menelaj
Firenci Menelaj (grč., Menélaos) u grčkoj mitologiji spartanski je kralj, Atrejev sin, Helenin muž.
Novi!!: Hiparh i Menelaj · Vidi više »
Messier 44
Messier 44 (M44 ili NGC 2632) je otvoreni skup u zviježđu Rak.
Novi!!: Hiparh i Messier 44 · Vidi više »
Meton
Meton Atenjanin (grč.) starogrčki je astronom iz 5. st. pr. Kr. Meton je pri korigiranju lunarno-solarnog kalendara uveo tzv.
Novi!!: Hiparh i Meton · Vidi više »
Mira Ceti
Mira, varijabilni asimptotski crveni div. Mira Ceti ili Omicron Ceti, crvena divovska zvijezda u zviježđu Kita (Cet) u području nebeskog ekvatora.
Novi!!: Hiparh i Mira Ceti · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Hiparh i Mjerenje · Vidi više »
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Novi!!: Hiparh i Mjesečeve mijene · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Hiparh i Mjesec · Vidi više »
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Novi!!: Hiparh i Mramorno more · Vidi više »
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.
Novi!!: Hiparh i Nebeska mehanika · Vidi više »
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Novi!!: Hiparh i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Novi!!: Hiparh i Nebeski koordinatni sustavi · Vidi više »
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Hiparh i Nebeski polovi · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Hiparh i Nikola Kopernik · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Hiparh i Oblaci · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Hiparh i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Novi!!: Hiparh i Orbita · Vidi više »
Pap Aleksandrijski
Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.
Novi!!: Hiparh i Pap Aleksandrijski · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Hiparh i Paralaksa · Vidi više »
Pi
Pi (grčki srednji rod: Πι; veliko slovo Π; malo slovo π) šesnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost od 80.
Novi!!: Hiparh i Pi · Vidi više »
Pitagorin poučak
Pitagorinog poučka: Kvadrat sa stranicom hipotenuze trokuta (c) površinom je jednak zbroju kvadrata sa stranicama trokuta (a, b) Pitagorin poučak jedan je od osnovnih teorema geometrije koji glasi: Ako su a i b duljine kateta pravokutnog trokuta i c duljina njegove hipotenuze, Pitagorin poučak kaže da je c^2.
Novi!!: Hiparh i Pitagorin poučak · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Hiparh i Planet · Vidi više »
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Novi!!: Hiparh i Platonova godina · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Hiparh i Plinije Stariji · Vidi više »
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Novi!!: Hiparh i Pomrčina · Vidi više »
Pomrčina Mjeseca
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.
Novi!!: Hiparh i Pomrčina Mjeseca · Vidi više »
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Novi!!: Hiparh i Pomrčina Sunca · Vidi više »
Poučak
Teorem ili poučak je iskaz u kojem se uočava da neki matematički pojam (uz, možda, još neke uvjete) ima još neke karakteristike osim onih danih u definiciji tog pojma (npr. da je 1>0) i ta se tvrdnja mora dokazati.
Novi!!: Hiparh i Poučak · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Hiparh i Pr. Kr. · Vidi više »
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Novi!!: Hiparh i Precesija · Vidi više »
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Novi!!: Hiparh i Prividna magnituda · Vidi više »
Proklo
*Proklo (grčki filozof).
Novi!!: Hiparh i Proklo · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Hiparh i Proljetna točka · Vidi više »
Ptolemejev poučak
Ptolomejev poučak daje vezu između duljina stranica tetivnog četverokuta: \definecolorVRGB148,0,211 \definecolorBRGB0,0,255 \definecolorRRGB204,0,0 \colorVAC\cdot\colorVBD.
Novi!!: Hiparh i Ptolemejev poučak · Vidi više »
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Novi!!: Hiparh i Rafael · Vidi više »
Rakova obratnica
paralela Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta.
Novi!!: Hiparh i Rakova obratnica · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Hiparh i Ravnodnevica · Vidi više »
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Novi!!: Hiparh i Retrogradno gibanje · Vidi više »
Rod (otok)
Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.
Novi!!: Hiparh i Rod (otok) · Vidi više »
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Hiparh i Sam · Vidi više »
Seksagezimalni brojevni sustav
Seksagezimalni brojevni sustav je brojevni sustav s bazom 60.
Novi!!: Hiparh i Seksagezimalni brojevni sustav · Vidi više »
Simon Newcomb
Simon Newcomb (Wallace, Nova Škotska, 12. ožujka 1835. – Washington, 11. srpnja 1909.), američki astronom kanadskog podrijetla.
Novi!!: Hiparh i Simon Newcomb · Vidi više »
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Novi!!: Hiparh i Sinodički mjesec · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Hiparh i Sjever · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Hiparh i Stara Grčka · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Hiparh i Strabon · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Hiparh i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Hiparh i Suncostaj · Vidi više »
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Novi!!: Hiparh i Supernova · Vidi više »
Teba (Egipat)
Teba (arapski: طيبة, Ṭībah), grad egipatskog boga Amona bio je ujedno i glavni grad Egipta tijekom Srednjeg i Novog kraljevstva.
Novi!!: Hiparh i Teba (Egipat) · Vidi više »
Trigonometrija
Trigonometrija (grč. trigonon.
Novi!!: Hiparh i Trigonometrija · Vidi više »
Trigonometrijske funkcije
Osnove trigonometrije Trigonometrijske funkcije dobile su ime po grani matematike, koja ih koristi za rješavanje trokuta, a koja se naziva trigonometrija.
Novi!!: Hiparh i Trigonometrijske funkcije · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Hiparh i Trokut · Vidi više »
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Hiparh i Tropska godina · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Hiparh i Turska · Vidi više »
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Novi!!: Hiparh i Tycho Brahe · Vidi više »
Ulug-beg
Ulug-beg (Sultanija, Iran, 22. ožujka 1394. – Samarkand, Uzbekistan, 27. listopada 1449.), mongolski astronom i matematičar.
Novi!!: Hiparh i Ulug-beg · Vidi više »
Vezuv
Napulj i Vezuv Vezuv (tal.: Monte Vesuvio; lat.: Mons Vesuvius) je aktivni vulkan u Italiji.
Novi!!: Hiparh i Vezuv · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Hiparh i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Hiparh i Vulkan · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Hiparh i Zapad · Vidi više »
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Novi!!: Hiparh i Zemljina precesija · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Hiparh i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisne koordinate
Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.
Novi!!: Hiparh i Zemljopisne koordinate · Vidi više »
Zemljopisni koordinatni sustav
zemljopisne dužine ili '''meridijani''' (podnevnici). Kružnice usporedne s ekvatorom (polutarom) jesu crte konstantne zemljopisne širine ili '''paralele''' (usporednice). Koordinantna mreža određuje zemljopisnu širinu i dužinu pozicije na površini. Zemljopisna širina i dužina na Zemlji. Zemljopisni koordinatni sustav, koordinatni sustav koji omogućuje da se svaka lokacija na Zemlji specifično odredi skupom brojeva ili slova.
Novi!!: Hiparh i Zemljopisni koordinatni sustav · Vidi više »
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Novi!!: Hiparh i Zviježđe · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Hiparh i Zvijezda · Vidi više »
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Hiparh i Zvjezdana godina · Vidi više »
Zvjezdani katalog
grčke mitologije) iz zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. Zvjezdani katalog je popis zvijezda i drugih nebeskih tijela, poredanih prema zvjezdanim koordinatama i važnijim svojstvima.
Novi!!: Hiparh i Zvjezdani katalog · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1. stoljeće · Vidi više »
1. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
10. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 10. pr. Kr. · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Hiparh i 11. rujna · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Hiparh i 13. prosinca · Vidi više »
135. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 135. pr. Kr. · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Hiparh i 14. ožujka · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1437. · Vidi više »
146. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 146. pr. Kr. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1609. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1817. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1899. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Hiparh i 19. lipnja · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Hiparh i 19. ožujka · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1975. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 1990. · Vidi više »
2. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
200. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 200. pr. Kr. · Vidi više »
201. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 201. pr. Kr. · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Hiparh i 22. rujna · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Hiparh i 23. prosinca · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Hiparh i 24. ožujka · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Hiparh i 26. prosinca · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Hiparh i 26. studenoga · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Hiparh i 26. veljače · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Hiparh i 27. lipnja · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Hiparh i 27. siječnja · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Hiparh i 28. lipnja · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
330. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 330. pr. Kr. · Vidi više »
331. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 331. pr. Kr. · Vidi više »
382. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 382. pr. Kr. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 4. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
747. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 747. pr. Kr. · Vidi više »
79.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 79. · Vidi više »
964.
Bez opisa.
Novi!!: Hiparh i 964. · Vidi više »
