Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hotel Kvarner i Opatija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hotel Kvarner i Opatija

Hotel Kvarner vs. Opatija

Grand Hotel Kvarner povijesno je najstariji hrvatski hotel na Jadranu i nekadašnje je stjecište europskih kraljeva i careva Austro-Ugarske monarhije. Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.

Sličnosti između Hotel Kvarner i Opatija

Hotel Kvarner i Opatija imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Europa, Hrvatska, Ivo Robić, Jadransko more, Opatijski perivoj, Plaža, Villa Angiolina u Opatiji, 1884., 1890..

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Hotel Kvarner · Austro-Ugarska i Opatija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Europa i Hotel Kvarner · Europa i Opatija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hotel Kvarner i Hrvatska · Hrvatska i Opatija · Vidi više »

Ivo Robić

Ivo Robić (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru.

Hotel Kvarner i Ivo Robić · Ivo Robić i Opatija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Hotel Kvarner i Jadransko more · Jadransko more i Opatija · Vidi više »

Opatijski perivoj

Magnolije u Opatiji Magnolije uz Villu Angiolina u Opatiji Središnji opatijski perivoj je hortikulturni spomenik površine 3,64 ha.

Hotel Kvarner i Opatijski perivoj · Opatija i Opatijski perivoj · Vidi više »

Plaža

plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.

Hotel Kvarner i Plaža · Opatija i Plaža · Vidi više »

Villa Angiolina u Opatiji

Magnolije uz Villu Angiolina u Opatiji Villa Angiolina je zgrada koja je obilježila početak turizma Opatije.

Hotel Kvarner i Villa Angiolina u Opatiji · Opatija i Villa Angiolina u Opatiji · Vidi više »

1884.

Bez opisa.

1884. i Hotel Kvarner · 1884. i Opatija · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

1890. i Hotel Kvarner · 1890. i Opatija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hotel Kvarner i Opatija

Hotel Kvarner ima 31 odnose, a Opatija ima 105. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 7.35% = 10 / (31 + 105).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hotel Kvarner i Opatija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »