Sadržaj
28 odnosi: Židovi, Babilon, Bliski istok, Civilizacija, Crkva, Džamija, Grčki hram, Hrami, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Ištar, Jeruzalem, Latinski jezik, Mesija, Mezopotamija, Mlađe kameno doba, Nabukodonosor II., Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Rimski hram, Sahara, Salomon, Sinagoga, Staroegipatska umjetnost, Stonehenge, Sumer, Suncostaj, Uruk, Zigurat, 70..
- Hramovi
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Hram i Židovi
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Pogledaj Hram i Babilon
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Hram i Bliski istok
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Pogledaj Hram i Civilizacija
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Pogledaj Hram i Crkva
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Pogledaj Hram i Džamija
Grčki hram
Rekonstrukcija klasičnog dorskog hrama, Gliptoteka u Münchenu. Tlocrti raznih vrsta grčkih hramova. ''Partenon u Nashville-u'', Tennessee, SAD je replika u prirodnoj veličini grčkog Partenona. U grčkoj arhitekturi najvažnija zgrada bio je hram.
Pogledaj Hram i Grčki hram
Hrami
Hrami, Kcija-Hrami (azerski: Anaxatır, gruzijski: ხრამი, ruski: Храми, Кция-Храми, prije Храм, Кция) je rijeka u istočnoj Gruziji i zapadnome Azerbajdžanu.
Pogledaj Hram i Hrami
Hrvatski enciklopedijski rječnik
Hrvatski enciklopedijski rječnik Hrvatski enciklopedijski rječnik je rječnik hrvatskoga jezika tiskan 2002. godine kao jednosveščano izdanje nakladnika Novi Liber.
Pogledaj Hram i Hrvatski enciklopedijski rječnik
Ištar
'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. Britanski muzej, London. '''Ištarine dveri''' (vrata grada Babilona), pocakljena opeka, 5.
Pogledaj Hram i Ištar
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Hram i Jeruzalem
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Hram i Latinski jezik
Mesija
Mesija dolazi od hebrejske riječi Masijah ili Mosijah (משיח) što znači pomazanik.
Pogledaj Hram i Mesija
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Pogledaj Hram i Mezopotamija
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Pogledaj Hram i Mlađe kameno doba
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Pogledaj Hram i Nabukodonosor II.
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Pogledaj Hram i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Rimski hram
'''Portunov hram''', 1. st. pr. Kr., Piazza Bocca della Verità u Rimu. Hram Herkula pobjednika''', blizu Marcelovog teatra u Rimu rađen je u Grčko-rimskom stilu. Razvoj rimskog hrama počeo je miješanjem grčkih stilova (jonski i korintski) s elementima etrurskog hrama (visoki podij, duboko predvorje i široko svetište koje uključuje stupove peristila – tzv.
Pogledaj Hram i Rimski hram
Sahara
Satelitska snimka Sahare Mjesečina na Sahari Sahara je najveća vruća pustinja na Zemlji te treća najveća (nakon Antarktičke i Arktičke pustinje), površine preko 9.100.000 km² koja se nalazi u Sjevernoj Africi.
Pogledaj Hram i Sahara
Salomon
Salomon, kralj Židova Kralj Salomon (heb.: שלמה; čit. Š´lomo) bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i Židova, sin izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat-Šebe.
Pogledaj Hram i Salomon
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Pogledaj Hram i Sinagoga
Staroegipatska umjetnost
Piramide u Gizi, oko 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr. Staroegipatska umjetnost je umjetnost starog Egipta, tj.
Pogledaj Hram i Staroegipatska umjetnost
Stonehenge
Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburya u Engleskom okrugu Wiltshire, otprilike 13 km sjeverozapadno od Salisburya.
Pogledaj Hram i Stonehenge
Sumer
Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.
Pogledaj Hram i Sumer
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Pogledaj Hram i Suncostaj
Uruk
Uruk (sumer. Unug, bibl. Ereč, grč. Ὀρχόη/Orchoë, arap. وركاء Varka) je bio drevni mezopotamijski grad u Sumeru i kasnije Babiloniji, smješten istočno od današnjeg toka Eufrata, na crti drevnog kanala Nil, u oblasti močvara, oko 230 km jugozapadno od Bagdada.
Pogledaj Hram i Uruk
Zigurat
Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Zigurat je tip drevnih hramova koje je moguće naći u Mezopotamiji i Iranu.
Pogledaj Hram i Zigurat
70.
To je bila redovna godina koja je počela u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.
Pogledaj Hram i 70.
Vidi također
Hramovi
- Hram
- Indijski hram