Brže od pregledniku!
41 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Arhitektura, Ženeva, Beograd, Berlin, Dresden, Funkcionalizam, Grupa Zemlja, Hrvati, Hrvatska, Janko Ibler, Josip Broz Tito, Korčula, Kraljevina Jugoslavija, Le Corbusier, Mladen Ibler, Moskva, Nagrada Viktor Kovačić, Novo Mesto, Pariz, Skoplje, Stanko Ibler, Stjepan Planić, Zagreb, 12. rujna, 1894., 1921., 1922., 1923., 1925., 1926., 1929., 1930., 1932., 1935., 1941., 1948., 1958., 1959., 1961., 1964..
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Drago Ibler i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Drago Ibler i Arhitektura · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Drago Ibler i Ženeva · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Drago Ibler i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Drago Ibler i Berlin · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Drago Ibler i Dresden · Vidi više »
Funkcionalizam
Funkcionalizam je filozofski pravac koji se pojavio u 19. st. u Europi.
Novi!!: Drago Ibler i Funkcionalizam · Vidi više »
Grupa Zemlja
Grupa Zemlja je udruženje likovnih umjetnika, koje je djelovalo od 1929. do 1935. kada je rad udruženja zakonski zabranjen.
Novi!!: Drago Ibler i Grupa Zemlja · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Drago Ibler i Hrvatska · Vidi više »
Janko Ibler
Janko Ibler (Stara Gradiška, 19. travnja 1862. – Zagreb, 9. lipnja 1926.), hrvatski publicist i književni kritičar.
Novi!!: Drago Ibler i Janko Ibler · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Drago Ibler i Josip Broz Tito · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Drago Ibler i Korčula · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Drago Ibler i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Le Corbusier
Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. – Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskoga porijekla.
Novi!!: Drago Ibler i Le Corbusier · Vidi više »
Mladen Ibler
Mladen Ibler (Zagreb, 18. prosinca - Holbaek, Danska, 22. srpnja), hrvatski liječnik anesteziolog, diplomat, publicist, erudit i poliglot.
Novi!!: Drago Ibler i Mladen Ibler · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Drago Ibler i Moskva · Vidi više »
Nagrada Viktor Kovačić
Nagradu Viktor Kovačić godišnja je nagrada za arhitekturu koju godišnje dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata.
Novi!!: Drago Ibler i Nagrada Viktor Kovačić · Vidi više »
Novo Mesto
Novo Mesto (slovenski Novo mesto) je grad i središte istoimene gradske općine na jugoistoku Slovenije.
Novi!!: Drago Ibler i Novo Mesto · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Drago Ibler i Pariz · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Drago Ibler i Skoplje · Vidi više »
Stanko Ibler
Stanko Ibler (Zagreb, 6. siječnja 1901. - Zagreb, 12. listopada 1993.), Ibler, Stanko LZMK (pristupljeno 16. rujna 2017.) hrvatski liječnik pneumoftizeolog.
Novi!!: Drago Ibler i Stanko Ibler · Vidi više »
Stjepan Planić
Stjepan Planić (Zagreb, 27. prosinca 1900. – Zagreb, 26. prosinca 1980.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Drago Ibler i Stjepan Planić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Drago Ibler i Zagreb · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Drago Ibler i 12. rujna · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1894. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1926. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1932. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1935. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1941. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1948. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Drago Ibler i 1964. · Vidi više »
