Brže od pregledniku!
57 odnosi: Antun Padovanski, Brcković Draga, Crkva sv. Antuna Padovanskog i kapela poklonac u Generalskom Stolu, Crno Kamanje, Dobra, Dobrenići, Domovinski rat, Donje Bukovlje, Duga Gora, Duga Resa, Erdelj (Generalski Stol), Franjo Josip I., Frankapani, Generalski Stol, Goričice Dobranske, Gorinci, Gornje Bukovlje, Gornji Zvečaj, Gradišće (Generalski Stol), Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ilirik, Ivan Josip Herberstein, Jankovo Selište, Japodi, Jozefina, Karlovačka županija, Keići, Krš, Lipa (Generalski Stol), Lipov Pesak, Mateško Selo, Metlika, Most na rijeci Globornici, Mrežnički Brest, Mrežnica (rijeka), Nagrada Generalskog Stola (automobilizam), Nikola III. Erdödy, Ogulin, Petrunići, Protulipa, Radočaji, Rimsko Carstvo, Sarovo, Senj, Sisak, Skukani, Tomašići, Trnovo (Generalski Stol), Turci, ..., Vojna krajina, Vuk II. Krsto Frankapan, Zagrebačka biskupija, 1971., 1981., 1991., 2001.. Proširite indeks (7 više) »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Generalski Stol i Antun Padovanski · Vidi više »
Brcković Draga
Brcković Draga je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Brcković Draga · Vidi više »
Crkva sv. Antuna Padovanskog i kapela poklonac u Generalskom Stolu
desno Crkva sv.
Novi!!: Generalski Stol i Crkva sv. Antuna Padovanskog i kapela poklonac u Generalskom Stolu · Vidi više »
Crno Kamanje
Crno Kamanje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Crno Kamanje · Vidi više »
Dobra
Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.
Novi!!: Generalski Stol i Dobra · Vidi više »
Dobrenići
Dobrenići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Dobrenići · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Generalski Stol i Domovinski rat · Vidi više »
Donje Bukovlje
Donje Bukovlje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Donje Bukovlje · Vidi više »
Duga Gora
Duga Gora je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Duga Gora · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Generalski Stol i Duga Resa · Vidi više »
Erdelj (Generalski Stol)
Erdelj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Erdelj (Generalski Stol) · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Generalski Stol i Franjo Josip I. · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Generalski Stol i Frankapani · Vidi više »
Generalski Stol
Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Generalski Stol i Generalski Stol · Vidi više »
Goričice Dobranske
Goričice Dobranske je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Goričice Dobranske · Vidi više »
Gorinci
Gorinci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Gorinci · Vidi više »
Gornje Bukovlje
Gornje Bukovlje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Gornje Bukovlje · Vidi više »
Gornji Zvečaj
Gornji Zvečaj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Gornji Zvečaj · Vidi više »
Gradišće (Generalski Stol)
Gradišće je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Gradišće (Generalski Stol) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Generalski Stol i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Generalski Stol i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Generalski Stol i Ilirik · Vidi više »
Ivan Josip Herberstein
Grof Ivan Josip Herberstein (Johann Joseph Herberstein) (Štajerski Gradac, 28. veljače 1633. – Štajerski Gradac, 30. prosinca 1689.), austrijski i hrvatski general.
Novi!!: Generalski Stol i Ivan Josip Herberstein · Vidi više »
Jankovo Selište
Jankovo Selište je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Jankovo Selište · Vidi više »
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Novi!!: Generalski Stol i Japodi · Vidi više »
Jozefina
Karlovački miljokaz na Korzu - početak Jozefinske ceste Jozefinska cesta je danas istoimena glavna ulica u gradu Duga Resi u dolini rijeke Mrežnice - na slici je vidljiva trasa Jozefinske ceste s juga prema sjeveru, od koje se pred ulazom u Duga Resu odvaja novija obilaznica dok sama trasa ceste uskoro postaje ulica Jozefinski most ponad rječice Tounjčice, most na mostu - donji dio mosta sagrađen je prilikom izgradnje Struppijeve ceste, a gornji dio nadograđen tijekom izgradnje Knežićeve ceste kako bi se izbjeglo spuštanje prema rijeci i ponovni uspon prilikom putovanjahttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac456.nsf/AllWebDocs/Carski_trofeji_s_tounjskog_mosta Marko Špikić, Carski trofeji s tounjskog mosta, Vijenac, Broj 456-457, 8. rujna 2011., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 25. listopada 2012.) access-date.
Novi!!: Generalski Stol i Jozefina · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Generalski Stol i Karlovačka županija · Vidi više »
Keići
Keići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Keići · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Generalski Stol i Krš · Vidi više »
Lipa (Generalski Stol)
Lipa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Lipa (Generalski Stol) · Vidi više »
Lipov Pesak
Lipov Pesak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Lipov Pesak · Vidi više »
Mateško Selo
Mateško Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Mateško Selo · Vidi više »
Metlika
Metlika (njemački:Möttling) je grad i središte istoimene općina u jugoistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Generalski Stol i Metlika · Vidi više »
Most na rijeci Globornici
desno Most na rijeci Globornici je most u općini Generalski Stol na rijeci Globornici, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Generalski Stol i Most na rijeci Globornici · Vidi više »
Mrežnički Brest
Mrežnički Brest je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Mrežnički Brest · Vidi više »
Mrežnica (rijeka)
Belavići rijeka Mrežnica je bila premoštena najduljim drvenim mostom u Hrvatskoj, dugim čak 208 metara koji je zamijenjen betonskim slične vizure u jesen 2012. radi uklapanja u okoliš. Belavići. Belavići. Mlin na Mrežnici u blizini naselja Mrežnički Brig. Mlin na Mrežnici. porječja. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. Mikro hidroelektrana Mataković, na rijeci Mrežnici. Mikro hidroelektrana Mataković ima kratak derivacijski kanal (oko 3 metra), te je i pad vode malen (oko 2 metra). Bujno zelenilo svjedoči da je Mrežnica dom mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Slapovi na Mrežnici Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane.
Novi!!: Generalski Stol i Mrežnica (rijeka) · Vidi više »
Nagrada Generalskog Stola (automobilizam)
Nagrada Generalskog Stola, hrvatsko automobilističko natjecanje.
Novi!!: Generalski Stol i Nagrada Generalskog Stola (automobilizam) · Vidi više »
Nikola III. Erdödy
Nikola III.
Novi!!: Generalski Stol i Nikola III. Erdödy · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Generalski Stol i Ogulin · Vidi više »
Petrunići
Petrunići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Petrunići · Vidi više »
Protulipa
Protulipa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Protulipa · Vidi više »
Radočaji
Radočaji je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Radočaji · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Generalski Stol i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sarovo
Sarovo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Sarovo · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Generalski Stol i Senj · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Generalski Stol i Sisak · Vidi više »
Skukani
Skukani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Skukani · Vidi više »
Tomašići
Tomašići, hrvatska plemićka obitelj, odvjetak su hrvatskoga praplemstva Mogorovića.
Novi!!: Generalski Stol i Tomašići · Vidi više »
Trnovo (Generalski Stol)
Trnovo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Generalski Stol i Trnovo (Generalski Stol) · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Generalski Stol i Turci · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Generalski Stol i Vojna krajina · Vidi više »
Vuk II. Krsto Frankapan
right Vuk II.
Novi!!: Generalski Stol i Vuk II. Krsto Frankapan · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Generalski Stol i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Generalski Stol i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Generalski Stol i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Generalski Stol i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Generalski Stol i 2001. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Generalski Stol (Generalski Stol).
