Brže od pregledniku!
67 odnosi: Adolf Loos, Alfred Albini, Andrija Medulić, Antun Mihanović, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Austrougarska vojska, Ženeva, Židovi u Hrvatskoj, Beč, Beograd, Drašković, Drago Galić, Edo Šen, Gaming, Heinrich von Ferstel, Herman Ehrlich, Historicizam, Hotel Esplanade, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Ilica, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Denzler, Le Corbusier, Ljudevit Gaj, Max Fabiani, Mladen Kauzlarić, Montreux, Osijek, Otto Wagner, Pavao Hatz, Prvi svjetski rat, Ruđer Bošković, Rudolf Lubynski, Stjepan Gomboš, Stjepan Podhorsky, Trg svetog Marka, Viktor Kovačić, Vjekoslav Bastl, Vladimir Nazor, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, 1879., 1897., 1904., 1906., 1907., 1908., ..., 1909., 1910., 1912., 1915., 1920-ih, 1921., 1922., 1924., 1925., 1927., 1930-ih, 1930., 1931., 1932., 1936., 21. rujna, 31. siječnja. Proširite indeks (17 više) »
Adolf Loos
Adolf Franz Karl Viktor Maria Loos (Brno, Češka, 10. prosinca 1870. – Beč, 23. kolovoza 1933.) je austrijski arhitekt češkog porijekla.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Adolf Loos · Vidi više »
Alfred Albini
Alfred Albini (Zagreb, 15. srpnja 1896. – Zagreb, 4. studenog 1978.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Alfred Albini · Vidi više »
Andrija Medulić
''Sveta obitelj sa sv. Katarinom i malim Ivanom Krstiteljem'' (95 x 118 cm, oko 1552.), Beč ''Obraćenje Sv. Pavla'' (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija Andrija Medulić (Andrea Schiavone, Andrea Meldolla, Andrija Zadranin; Zadar ili Nadin, 1510. – 1515. - Mletci, 1. prosinca 1563.), hrvatsko-talijanski renesansni slikar i grafičar, jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Andrija Medulić · Vidi više »
Antun Mihanović
Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Antun Mihanović · Vidi više »
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Austrougarska vojska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Ženeva · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Beograd · Vidi više »
Drašković
Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Drašković · Vidi više »
Drago Galić
Drago Galić (Zagreb, 9. listopada 1907. – Zagreb, 3. listopada 1992.), hrvatski arhitekt i sveučilišni nastavnik.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Drago Galić · Vidi više »
Edo Šen
'''Edo Šen''' Edo Šen (Zagreb, 10. ožujka 1877. – Zagreb, 16. lipnja 1949.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Edo Šen · Vidi više »
Gaming
Gaming je eng. naziv za osobe koje sudjeluju u nekoj igri i ovaj termin se često koristi u za opisivanje cijelog miljea oko računalnih igara.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Gaming · Vidi više »
Heinrich von Ferstel
Heinrich Freiherr von Ferstel (Beč, 7. srpnja 1828. – Beč, 14. srpnja 1883.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Heinrich von Ferstel · Vidi više »
Herman Ehrlich
Herman Ehrlich (Našice, 9. kolovoza 1836. – Zagreb, 23. listopada 1895.), poznati hrvatski građevinar-poduzetnik, otac poznatog hrvatskog arhitekta Huga Ehrlicha i slikarice Mire Klobučar.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Herman Ehrlich · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Historicizam · Vidi više »
Hotel Esplanade
Hotel Esplanade je hotel u Zagrebu.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Hotel Esplanade · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Hrvatska narodna banka · Vidi više »
Ilica
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Ilica · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Juraj Denzler
'''Juraj Denzler''' Juraj Denzler (Zagreb, 12. travnja 1896. – Zagreb, 27. rujna 1981.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Juraj Denzler · Vidi više »
Le Corbusier
Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. – Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskoga porijekla.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Le Corbusier · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Max Fabiani
Max Fabiani (* 29. travnja 1865. selo Štanjel (Nova Gorica), † 18. kolovoza 1962., Gorica), je austrougarski, talijanski arhitekt i urbanist, furlanskog porijekla.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Max Fabiani · Vidi više »
Mladen Kauzlarić
Mladen Kauzlarić i Stjepan Gomboš - Vila Spitzer, Novakova 15, Zagreb (1931. – 1932.) Mladen Kauzlarić- Vila Heinrich, Borošina 7, Zagreb (1936. – 1937.) Mladen Kauzlarić- Vila Schon, Pantovčak 74 (1937.) Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Mladen Kauzlarić · Vidi više »
Montreux
Montreux (njemački: Muchtern) je grad u Švicarskoj, u kantonu Vaud.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Montreux · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Osijek · Vidi više »
Otto Wagner
'''Otto Wagner''' Otto Wagner (Penzing kraj Beča, 18. srpnja 1841. – Beč, 11. travnja 1918.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Otto Wagner · Vidi više »
Pavao Hatz
Pavao Hatz ml. (Nasta Rojc, 1914.) Pavao Hatz (Zagreb, 15. veljače 1822. – 28. svibnja 1873.) ugledni građanin, trgovac i posjednik, gradonačelnik grada Zagreba od 1872.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Pavao Hatz · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Ruđer Bošković · Vidi više »
Rudolf Lubynski
Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. – Zagreb, 27. ožujka 1935.), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Rudolf Lubynski · Vidi više »
Stjepan Gomboš
Stjepan Gomboš (Sombor, 10. ožujka 1895. – Zagreb, 27. travnja 1975.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Stjepan Gomboš · Vidi više »
Stjepan Podhorsky
Stjepan Podhorsky Stjepan Podhorsky (Zagreb, 21. prosinca 1875. – Zagreb, 13. listopada 1945.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Stjepan Podhorsky · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Trg svetog Marka · Vidi više »
Viktor Kovačić
Viktor Kovačić (Ločka Vas kraj Huma na Sutli, 28. kolovoza 1874. – Zagreb, 21. listopada 1924.), hrvatski arhitekt. Često zvan ocem moderne hrvatske arhitekture – zbog suptilnih i čistih formi te svojih protofunkcionalističkih načela, Kovačić je jedan od najznačajnijih hrvatskih arhitekata. Neka od važnijih zagrebačkih djela su Crkva sv. Blaža, palača Burze, kuća Frank, palača Slaveks i uređenje Jezuitskog trga u Zagrebu, kao i mauzolej De Piennes u Vrbovcu, te brojni stambeni natječaji, interijeri i regulacije. Snažno je utjecao i na razvoj domaćeg građevinskog obrta, kao i na urbanistička pitanja i pitanja spomeničke zaštite. Objavljivao niz kritičkih tekstova (u časopisu Život objavljuje programatsku raspravu Moderna arhitektura). Svojim kontroverznim tezama i istupima u javnosti Kovačić je uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba, te stvorio brojne neprijatelje. Prijateljevao je i s Adolfom Loosom, vodio zajednički atelier s Hugom Ehrlichom, a 1906. osniva Klub hrvatskih arhitekata (s Bastlom, Ivekovićem, Ehrlichom i Schönom).
Novi!!: Hugo Ehrlich i Viktor Kovačić · Vidi više »
Vjekoslav Bastl
Vjekoslav Bastl (1872. – 1947.) Vjekoslav Bastl (Přibram, 13. kolovoza 1872. – Zagreb, 3. rujna 1947.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Vjekoslav Bastl · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Vladimir Nazor · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Hugo Ehrlich i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1879. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1897. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1912. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1915. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1920-ih · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1927. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1930-ih · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 1936. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 21. rujna · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Hugo Ehrlich i 31. siječnja · Vidi više »
